Andrej Plenković i HDZ najbolji, Hrvatska najgora – to je saldo izbora za Europski parlament koji su u nedjelju održani i u Hrvatskoj. Plenković je dobio najveći broj preferencijalnih glasova, HDZ je osvojio najviše, čak šest zastupničkih mjesta, ali Hrvatska je poražena nikad mizernijim odazivom na izbore. Rekordno niskim i na domaćem i na inozemnom planu. Na birališta je izašlo tek oko 751 tisuća birača ili 21,3 posto, manje nego na bilo kojim dosadašnjim izborima u Hrvatskoj i manje nego u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije. Pobjednici su slavili, porazom se države nisu zamarali. Premda nezainteresiranost građana i na njihove rezultate baca sjenu.

Prvi je i najveći dobitnik euroizbora Andrej Plenković, koji se stavio na čelo HDZ-ove liste. Iako mandat u Europskom parlamentu ne kani konzumirati. Ostvario je uvjerljivu pobjedu s preko 101 tisućom preferencijalnih glasova. To je jako puno, premda su na nekim  prethodnim izborima konkurenti s ljevice – Tonino Picula prije deset godina oko 132 tisuće glasova – znali osvajati i više. Svojim angažmanom rezultat je HDZ-a uspio pojačati: stranka će u Bruxellesu imati šest mjesta, što je veliki skok naspram četiri u dosadašnjem mandatu. I sam će od toga debelo profitirati. Preferencijalnim glasovima osnažuje svoj imidž pobjednika. Bilda poziciju u vlastitoj stranci, na nacionalnoj političkoj sceni, ali i na europskom planu. Svojim je Pučanima već poslao poruku da od njihovih deset dodatnih mandata sam donosi petinu.

Drugi najveći dobitnik

Drugi je najveći dobitnik izbora SDP. Na Ibleru su izrazito zadovoljni postignutim. Osvojili su isti broj mandata (4) kao i na prošlim izborima. Što je ozbiljan uspjeh s obzirom na turbulencije i lomove kroz koje već godinama prolaze. U Bruxelles šalju staru ekipu. Neke koji su se tamo politički uspjeli profilirati i neke koji su bili posve neprimjetni. Zajedno s Možemo!, koji je osvojio jedan mandat, pokazuju da ljevica u Hrvatskoj nije nestala. SDP je uspio dobiti Zagreb, što stranci zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića zvoni na uzbunu. Ali, Možemo! je u izbornoj noći pokazao neke u hrvatskoj politici dosad nezamislive stvari: Kekin se svog preferencijalnim glasovima osvojenog mjesta u EU parlamentu odrekla u korist svog stranačkog druga Bosanca, ovaj je najavio da će više od polovice svoje plaće odvajati za stranku.

Treći je dobitnik izbora lista široj javnosti donedavno potpuno nepoznate influencerice Nine Skočak. Lista koja se nije uspjela probiti do Bruxellesa, ali s osvojenih više od četiri posto glasova, što je više nego su dobile neke etablirane stranke, poput Mosta, predstavlja najveće iznenađenje izbora. Mlada i obrazovana tiktokerica, koja je svoju reprezentaciju nazvala listom Generacije Z, mlade je privukla svojim posve inovativnim shvaćanjem i prakticiranjem politike. Samu je sebe politički stvorila, nije proizvod bilo kakve stranačke mladeži. Čini se da njeno vrijeme tek dolazi.

Demotivacijski faktor – vrtoglave zarade eurozastupnika

Najveći je gubitnik EU izbora, ponovimo, Hrvatska. Za poražavajuće nisku izlaznost premijer Plenković lakonski okrivljuje zasićenost izborima. Ali, neće biti da su Hrvati ostali doma samo zato jer su se umorili od izbora. Razlozi su izborne apstinencije mnogo složeniji. Odaziv je Hrvatske na europske izbore uvijek bio skroman, sada je dodatno, zabrinjavajuće potonuo. Očito je da se Bruxelles ne doživljava kao vlastita priča. Kampanja je bila nepoticajna, gotovo da je nije ni bilo. Vrtoglave zarade eurozastupnika također su bile demotivacijski faktor. Generalno, osjećaj odnarođenosti europskih institucija odbija građane, što se dogodilo u Hrvatskoj, i pojačava radikalizme, što se u nedjelju manifestiralo u nekim drugim, za budućnost Europe važnim državama.

Drugi je veliki gubitnik izbora stranka Most, koja je ostala bez – prema prognozama – izglednog mjesta u Europskom parlamentu. Družba Bože Petrova razlazom je s Raspudićima teško oštećena. Njeno se vodstvo pogubilo. Svoj su dosadašnji forte, antikorupcijsku agendu, zanemarili, za račun jahanja na temi nedefiniranih „kršćanskih vrijednosti“, koje je – inzistirali su – u temeljne dokumente EU-a nužno ugraditi. Domovinski pokret, kao Mostov rival na desnici, uspio je dobaciti do Bruxellesa. Stjepo Bartulica ide na europsku plaću, premda zagonetke u svojoj imovinskoj kartici javnosti nije objasnio. U izbornoj se noći na slavlje dovezao u crvenom ferrariju, što je poruka mnogo upečatljivija od tvrdnje da će na funkciji europskog parlamentarca raditi za „obične ljude“.

Treći je veliki gubitnik izbora Mislav Kolakušić, koji je ostao bez mjesta u Bruxellesu, gdje je u proteklom mandatu bio posve neprimjetan, ali i bez osvojenog mjesta u hrvatskom Saboru, kojeg se zbog sudjelovanja na euro-izborima morao odreći. Dvostruki je gubitak izazvao žestoku traumu, pa su nekadašnjem sucu u izbornoj noći pred kamerama popustile kočnice. Bijesno je krenuo vrijeđati narod, tvrdeći da su birači svojim odlukama krivi za idiotizaciju Hrvatske, istodobno najavljujući vlastitu kandidaturu na skorim predsjedničkim izborima.