Da, moguće je oboljeti od covida čak i 14 dana od primljene druge doze cjepiva. Brojku od 95 takvih slučajeva potvrdili su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Imunolog Zlatko Trobonjača objasnio je za 24sata kako je moguće zaraziti se koronavirusom nakon što prođe i 14 dana otkada je osoba primila drugu dozu cjepiva. Čak 93 je cijepljeno Pfizerom, kojeg je primijenjeno najviše.

U većini slučajeva, 93, cijepljeni su Pfizerovim cjepivom, a u dva Moderninim, nema nijedan slučaj obolijevanja nakon dvije doze AstraZenece ili Johnsonova cjepiva. Kao razlog tome dr. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti na HZJZ-u, navodi činjenicu da se Pfizerovim cjepivom počelo prvim cijepiti i da je potrošeno najviše tih doza.

To ne znači, kaže, da je Pfizerovo cjepivo manje učinkovito od drugih. Prema zadnjim podacima, upotrijebljeno je oko 700 tisuća doza Pfizerova cjepiva, 300 tisuća AstraZenece, oko 140 tisuća Moderne i Johnsonova oko tri tisuće.

“Pfizer se počeo prvi koristiti, a i puno ga je više upotrijebljeno do sada”, pojašnjava Kaić.

Ovih 95 slučajeva smatra se “neuspjehom cijepljenja”, a kako navode imunolozi, ni jedno cjepivo ni nakon druge doze ne znači stopostotnu zaštitu, no u većini slučajeva znači da ćemo izbjeći teške simptome bolesti. Ima, međutim, onih koji ne mogu uopće razviti imunitet, takvih je od pet do deset posto i nema zapravo načina na koji itko od nas može nakon druge doze i proteka dva tjedna od toga znati je li u potpunosti zaštićen.

U KB-u Dubrava bilo je i nekoliko slučajeva onih koji su primili i drugu dozu cjepiva, a završili su na respiratoru. Zato se kaže da je efikasnost cjepiva od 80 do 90, 95 posto – kod tolike većine ljudi dat će zaštitu, pogotovo zaštitu od teških simptoma.

No kod preostalih pet do deset posto cijepljenih zaštite neće biti. U HZJZ-u ne znaju odgovor na pitanje koliko se od ukupno 95 “neuspješno cijepljenih” razboljelo s lakšim a koliko s težim, pa i najtežim simptomima.

Ne vode evidenciju o ljudima koji su oboljeli nakon prve doze, ako se cjepivo daje u dvije doze, a to su sva cjepiva osim Johnsonova. Tek nakon što čovjek dobije drugu dozu, i prođe najmanje 14 dana, a osoba se svejedno razboli od Covid-19, to se smatra “neuspjehom cijepljenja”.

Koji su razlozi tog neuspjeha pojašnjava imunolog prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača.

Imuniteti su vrlo različiti

“Cjepivo nije stopostotna garancija, ali je u velikoj većini slučajeva garancija da se nećemo teže razboljeti. Ali ima manji dio ljudi koji ne razviju imunost, za što je kriv niz faktora – neki nasljedni faktor, imunosni poremećaj, možda kronična bolest koja oštećuje imunosni sustav, starost, s kojom naš imunitet postaje slabiji, itd. Općenito smo, kad je riječ o imunitetu, nevjerojatno heterogeni, različiti. Neki ljudi ne stvore dovoljnu koncentraciju antitijela koja bi ih zaštitila od infekcije, no velika većina hoće”, kaže imunolog.

Na pitanje možemo li, i kako, nakon druge doze i proteka najmanje 14 dana provjeriti jesmo li zaštićeni, odgovara kako se može napraviti serološki test, koji će nešto pokazati, ali nam neće dati potpunu garanciju.

“Naravno, nije isto ako netko ima deset ili deset tisuća antitijela, ovaj drugi će biti zaštićeniji, ali ni serološki test nije apsolutni pokazatelj situacije. U velikoj nas mjeri štite i naše T-stanice, posebno od teških oblika bolesti, čije bi testiranje dalo odgovor na pitanje jesmo li, i koliko, zaštićeni, kao i neutralizacijski test, koji pokazuje koliko su antitijela zapravo efikasna”, ističe prof. Trobonjača.

Sve je to, dakle, previše komplicirano i neizvedivo, odnosno preskupo da bi netko nakon cijepljenja drugom dozom znao na čemu je. Mali dio onih koji ne mogu razviti imunitet bit će zaštićen samo ako se postigne kolektivna imunost, kao kod drugih bolesti. Nju ćemo imati kad Covid-19 preboli, ili se protiv njega cijepi veći dio stanovništva.

S dvije je doze dosad u Hrvatskoj cijepljeno oko 250.000 ljudi, što znači da 95 službeno prijavljenih koji su se i nakon toga zarazili te oboljeli čine samo oko 0,04 posto u ukupnom broju potpuno cijepljenih. Vjerojatno ih ima i više, ali se zbog slabih simptoma, moguće, liječniku nisu niti javljali, pa nisu niti zabilježeni.

“Studije za Pfizerovo cjepivo pokazale su da se kod starijih od 65 godina nakon dvije doze učestalost teških oblika bolesti smanjuje za 95 posto. To znači da je prije cijepljenja teško obolijevalo 20 starijih od 65, a nakon cijepljenja će to biti samo jedna osoba. Kod starijih od 80 smrtnost je bila 15 posto, a nakon dvije doze cjepiva smanjena je za više od 80 posto”, navodi Trobonjača. Nažalost, i s dvije doze cjepiva od covida-19 može umrijeti mali dio zaraženih, starijih od 80, no mnogo manje nego nakon potpune imunizacije cjepivom.

Štiti u velikoj većini slučajeva

Cjepivo nas, dakle, ne štiti sto posto, ali štiti u velikoj većini slučajeva, i štiti od najtežih simptoma. Osobe koje su unatoč drugoj dozi završile na respiratoru u KB-u Dubrava su preživjele, doznajemo, i oporavljaju se. Cjepivo je, kaže imunolog, mnogo bolja opcija od necijepljenja.

Nije apsolutna garancija, ali je u velikoj većini slučajeva garancija da se nećemo teže razboljeti i da ćemo, ako koronu i “zaradimo”, bolest vjerojatno preboljeti kao hunjavicu. No ne zna se koliko dugo nam cjepivo jamči imunitet, vjeruje se najmanje pola godine.