Ministarstvo financija usvojilo je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu zbog kojeg će oko 3700 javnih korisnika morati prilagoditi stare ili kupiti nove kompjutorske programe, a njegova bliska suradnica Danijela Stepić, zapravo treća osoba u hijerarhiji Ministarstva financija, predaje na konferencijama tvrtke Libusoft koja se bavi upravo uvođenjem takvih programskih rješenja
Ministarstvo financija Marka Primorca koncem protekle godine, s pune dvije godine zakašnjenja u odnosu na planove i obveze koje je samo predstavilo, usvojilo je važan dokument koji će imati utjecaj na sve županije, gradove i općine u Hrvatskoj te sve njihove proračunske korisnike poput vrtića, ustanova u kulturi i slično – njih ukupno više od 3700. Tim dokumentom, nazvanim Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu koji stupa na snagu tek početkom 2025., svima navedenima uvodi se niz novih obaveza prilikom knjiženja prihoda i rashoda te izuzetno složena i detaljno propisana procedura vođenja poslovnih knjiga, za koju dio stručne javnosti navodi da je izrazito nepotrebna i prenormirana – a sve to će zahtijevati i skupe prilagodbe starih ili kupnju novih informatičkih sustava i računalnih programa. Te su prilagodbe već u tijeku, a u tom procesu prilično su izvjesni i intrigantni sukobi interesa.
To se može tvrditi jer dužnosnici tog ministarstva istovremeno kao predavači pohađaju konferencije i stručne skupove u organizaciji jedne od tvrtki koja se bavi upravo uvođenjem sustava i programskih rješenja – dapače, trenutni je tržišni lider na tom polju i može se očekivati da će joj nakon uvođenja novog pravilnika posao i prihodi značajno narasti.
Tvrtka Libusoft prošlog je tjedna u zagrebačkom hotelu Antunović organizirala specijalistički seminar pod nazivom ‘’Lokalna riznica s objedinjenom glavnom knjigom u teoriji i praksi’’, a ulaz je naplaćivala od 120 do 240 eura. Na tom događaju na stručnoj razini raspravljalo se upravo o implementaciji nedavno usvojenog pravilnika, a uz dvoje stručnjaka iz tvrtke kao predavačice su bile najavljene državne dužnosnice: glavna državna rizničarka Danijela Stepić, zapravo treća osoba u hijerarhiji Ministarstva financija, te Nada Svete kao pomoćnica glavnog državnog revizora. Na koncu se pojavila tek Nada Svete, dok se Danijela Stepić, kako tvrde iz Libusofta, ispričala drugim zakazanim poslovnim obvezama.
Tvrtka Libusoft, koja je sada u sastavu IN2 Grupe, organizirala je prošlog tjedna u zagrebačkom hotelu Antunović seminar na kojem je predavala i pomoćnica glavnog državnog revizora Nada Svete
‘’Na prednje navedeni seminar kao sudionici na panel raspravi su pozvane gđa. Danijela Stepić, koja se zbog drugih zakazanih poslovnih obveza pozivu nije mogla odazvati i gđa. Nada Svete, obje kako bi prezentirale eventualne nedoumice polaznika seminara u samoj provedbi Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu. Ističe se kako prednje navedenim osobama za sudjelovanje u panel raspravi na predmetnom seminaru nije isplaćen honorar’, objasnili su za Nacional iz tvrtke Libusoft iz koje, međutim, nisu odgovorili na ključno postavljeno pitanje: je li netko od državnih dužnosnika i službenika, a posebno oni povezani s Ministarstvom financija, imao raniju poslovnu suradnju s tom tvrtkom i je li iz toga ostvario bilo kakvu zaradu ili korist? Radilo bi se o, u najmanju ruku, dvojbenoj situaciji koja bi mogla upućivati na potencijalni sukob interesa osoba poput glavne državne rizničarke Danijele Stepić koja u radno vrijeme sudjeluje u kreiranju ključnih pravilnika Ministarstva financija koji utječu na poslovanje kompletne hrvatske javne uprave i tvrtki koje zarađuju pružajući joj konzultantske usluge i različite informatičke sustave i programska rješenja, dok izvan radnog vremena sudjeluju na različitim događajima u organizaciji te tvrtke.
Upravo glavna državna rizničarka Danijela Stepić tako je u rujnu prošle godine sudjelovala na konferenciji Libusofta posvećenoj lokalnim riznicama, dakle tematici koja je regulirana Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu. Tada evidentno ipak nije imala ‘’druge zakazane poslovne obveze’’.
Nacional je preko Ministarstva financija službeno zatražio razgovor s glavnom državnom rizničarkom Danijelom Stepić na ovu temu, kako bi razjasnio njen odnos s najvećim dobavljačem programa i opreme za sustave lokalnih riznica, no taj zahtjev je odbijen.
Glavni državni revizor Ivan Klešić sa suradnicama, među kojima je i Nada Svete (snimljeni u Saboru tijekom rasprave o Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2021.)/PIXSELL
Iz njene imovinske kartice, pak, vidljivo je da je Danijela Stepić samo u prošloj godini uz redovnu plaću dodatno zaradila 5.087,98 eura na ime ‘’drugog dohotka’’, bez objašnjenja o izvorima tih prihoda, a godinu ranije na isti način zaradila je gotovo 6 tisuća eura. Ostalo je neodgovoreno pitanje je li ijedan od tih prihoda barem djelomično vezan za događanja koja je organizirala tvrtka Libusoft ili eventualnu poslovnu suradnju Danijele Stepić s tom tvrtkom; i jedna i druga strana, naime, odbijaju odgovoriti na ovo, relativno jednostavno pitanje.
Više Nacionalovih sugovornika eksplicitno tvrdi da je spomenuti pravilnik koji je donijelo Ministarstvo financija u informatičkom smislu izrazito detaljan te da čak propisuje ono što računovođama u njihovu svakodnevnom poslu ne treba, dok istovremeno nedostaje nekih tehničkih detalja koji zbunjuju korisnike, što dijelom budi sumnju da je motiv njegova donošenja zapravo pogodovanje dobavljačima programa i opreme. U Hrvatskoj u tom sektoru dominiraju tri tvrtke, od kojih je jedna Omega Software, poznata iz afere s bivšom ministricom Gabrijelom Žalac, dok je Libusoft trenutno najjači igrač. U njihovim referencama stoji da trenutno surađuju s osam županija, 88 gradova, 148 općina, 380 proračunskih korisnika, 62 komunalna poduzeća i 68 upravitelja zgrada. Sugovornici Nacionala iskazuju sumnju u to i da su se ranije različiti propisi i pravilnici donosili kako bi se išlo na ruku točno određenim tvrtkama, pa moguće i Libusoftu.
Danijela Stepić, glavna državna rizničarka, trebala je doći na seminar tvrtke Libusoft o provedbi spornog Pravilnika, ali se ispričala, no zato je bila na njihovu seminaru u rujnu 2023./PIXSELL
Ovu tvrtku 2011. osnovali su Libor i Katica Burian, da bi je 2022. prodali softverskoj kompaniji IN2 d.o.o. – iza koje zapravo stoje kanadski vlasnici iz Constellation Software Inc., globalne grupe sa sjedištem u Kanadi s preko 13 tisuća zaposlenika koji rade u više od 200 samostalnih tvrtki na pet kontinenata. Po podacima iz poslovnih servisa, tvrtka Libusoft Cicom kao sljednik nekadašnjeg Libusofta unutar IN2 Grupe konstantno bilježi sve bolje rezultate: u prethodnih pet godina prihod joj se gotovo udvostručio s 5,6 na nešto manje od 10 milijuna eura, a bruto dobit rasla joj je još i brže, s 820 tisuća na 2,23 milijuna eura godišnje. Trenutno zapošljava 159 ljudi.
‘’Tvrtka LIBUSOFT CICOM d.o.o. ni na koji način nije sudjelovala u pripremama za donošenje novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, već je za isti saznala na e-savjetovanju kao i ostala zainteresirana javnost’’, uzvraćaju iz ove tvrtke za Nacional.
Na spomenutom e-savjetovanju za ovaj pravilnik uloženo je čak 135 različitih primjedbi, od kojih većina nije usvojena – pogotovo one primjedbe koje upozoravaju na prenormiranost i nepotrebnu detaljiziranost te brojne nelogičnosti zbog kojih će računovođe sasvim sigurno imati velikih poteškoća, a županije, gradovi i općine obiman dodatni posao koji će nesumnjivo pratiti i dodatni troškovi. Primjerice, propisuje se da će svi oni neovisno o broju proračunskih korisnika – uključujući, recimo, malene općine koje imaju tek jedan vrtić – poslovati preko jedinstvenog računa za svoj proračun.
To naizgled zvuči logično, no s druge strane problem u tom pravilniku je da će i općina i vrtić svejedno i dalje morati voditi odvojeno računovodstvo. Pa tako i imati informatičke sustave, programe, opremu i podršku za to, dakle voditi dva paralelna sustava.
Danijela Stepić samo u prošloj godini uz redovnu plaću dodatno je zaradila 5.087,98 eura na ime ‘drugog dohotka’, bez objašnjenja o izvorima tih prihoda, a godinu ranije na isti način zaradila je gotovo 6 tisuća eura
Za spomenuti zajednički račun morat će se voditi i ‘’glavna knjiga’’ u koju se, suprotno standardu, neće unositi osnovni cjeloviti podaci o imovini, obvezama, potraživanjima, prihodima, primicima i izdacima, što je za takav dokument nužno. Nikome od upućenih zapravo nije jasno što država želi postići izuzev zatrpati ih golemim poslom i nabiti im nove troškove.
‘’Država sada predviđa da do 1. siječnja 2026. godine svi prijeđu na poslovanje preko jedinstvenog računa, što će biti iznimno zahtjevan, dugotrajan i skup proces za službe financija u svim županijama, gradovima i općinama. Pojednostavljeno rečeno, predviđa se da proračunski korisnici poput vrtića ili muzeja nastave raditi kao do sada, a da njihovi gradovi ili općine sve te podatke ponovno unose u novi sustav. Još jednostavnije – kod proračunskih korisnika bila bi sintetika, a kod nas analitika. Tu će biti jako velikog posla oko konverzije podataka, edukacije svih zaposlenika u proračunskim korisnicima, nabave programa i opreme… Da, i popriličnih troškova’’, rekli su za Nacional u jednom velikom hrvatskom gradu koji je već odavno započeo s uvođenjem sustava riznice i jedinstvenog računa, pa sada u njega uvezuje jednu po jednu instituciju koja je korisnik gradskog proračuna.
‘Trošak primjene ovog Pravilnika dio je troškova koji se planiraju u okviru rashoda za redovno održavanje informatičkih sustava (…) subjekata općeg proračuna’, kažu iz Primorčeva ministarstva/PIXSELL
Iskustvo iz prakse i s terena govori da će Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu nesumnjivo automatski rezultirati novim i značajnim izdvajanjima iz lokalnih proračuna na ime informatičkog konzaltinga, programa i opreme, no zanimljivo je da uoči njegova donošenja nije iznesena uobičajena procjena fiskalnog učinka, dakle troškova koje će on u stvarnosti donijeti. U Ministarstvu financija za Nacional su pokušali objasniti da novih troškova – neće biti.
Uoči donošenja Pravilnika nije iznesena uobičajena procjena fiskalnog učinka, dakle troškova koje će on u stvarnosti donijeti, iako praksa govori da će rezultirati izdvajanjima za informatički konzalting
‘’Trošak primjene ovog Pravilnika dio je troškova koji se planiraju u okviru rashoda za redovno održavanje informatičkih sustava koji podržavaju računovodstveno poslovanje subjekata općeg proračuna’’, kazali su nam u ministarstvu Marka Primorca. Ili svjesno ne govore istinu ili proračunato skrivaju da će na donošenju jednog jedinog dokumenta mnoge (ili samo neke) privatne tvrtke zaraditi popriličnu količinu javnog novca.
‘Državna riznica je s ciljem da sve obveznike primjene Pravilnika upozna detaljnije s primjenom, organizirala nekoliko besplatnih radionica’
Ministarstvo financija na ovu temu je odgovorilo na pitanja Nacionala i odgovore prenosimo u cijelosti:
NACIONAL: Molimo razloge donošenja Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, posebno uzevši u obzir to da su dosadašnji propisi i pravilnici u tom području bili poprilično regulirani. Je li to bila jedna od preuzetih međunarodnih obveza? Što se, u bitnome, mijenja uvođenjem ovog pravilnika?
Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu donijet je jer je to bila obveza iz novog Zakona o proračunu, na snazi od 1. siječnja 2022.
Donošenjem Pravilnika unaprijeđena je metodologija proračunskog računovodstva za sve subjekte opće države (preko 3.700 subjekata) obveznike njegove primjene, a čije financijske izvještaje službena statistika koristi kao glavni izvor podataka za izračun rezultata opće države. Novim Pravilnikom osigurani su metodološki preduvjeti za cjelovitiji sadržaj, bolju kvalitetu podataka, lakšu informatizaciju i automatizaciju računovodstvenih evidencija i financijskih izvještaja te efikasniju i bržu pripremu informacija za potrebe fiskalne statistike za izračun rezultata opće države sukladno Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA2010), a temeljem obračunske računovodstvene osnove.
NACIONAL: Je li doista nužno da se sve lokalne jedinice, pa i one najmanje s jednim ili tek nekoliko proračunskih korisnika, uvode i objedinjavaju u riznicu?
Lokalne jedinice se ne objedinjavaju u državnu riznicu, već svaka lokalna jedinica neovisno o broju proračunskih korisnika u svojoj nadležnosti ima obvezu poslovati preko jedinstvenog računa za svoj proračun, a što je obveza iz članka 50. Zakona o proračunu.
NACIONAL: Zašto u procesu donošenja ovog pravilnika nije iznesena procjena troška, odnosno učinka na proračun? Na koliko je on procijenjen?
Pravilnik unaprjeđuje metodologiju proračunskog računovodstva za uvjete kada proračun (lokalna jedinica) i njegovi proračunski korisnici posluju preko jedinstvenog računa proračuna i ne uvodi nove obveze izvan okvira Zakona o proračunu. Trošak primjene ovog Pravilnika dio je troškova koji se planiraju u okviru rashoda za redovno održavanje informatičkih sustava koji podržavaju računovodstveno poslovanje subjekata općeg proračuna.
NACIONAL: U Zakonu o proračunu ne postoji obveza uvođenja objedinjene glavne knjige, zašto se to sada uvodi? Općenito, kako komentirate tvrdnje (i brojne primjedbe pristigle na javno savjetovanje) da je taj pravilnik izrazito i nepotrebno prenormiran?
Zakon o proračunu propisuje da se računovodstvo temelji na nacionalnim računovodstvenim pravilima utvrđenim u pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu. Pravilnikom se uvodi Objedinjena glavna knjiga na razini nadležnih proračuna kako bi nadležni proračun imao potpunije podatke i brži pristup podacima proračunskih korisnika za:
– praćenje dinamike stvaranja rashoda i obveza svojih proračunskih korisnika i to prema modificiranom načelu nastanka događaja
– bolje planiranje likvidnosti proračuna i potreba za zaduživanje
– automatiziranu usklađenost podataka na eliminacijskim računima kod konsolidacije financijskih izvještaja proračuna
– cjelovitije podatke za preliminarne izračune rezultata po završetku obračunskih razdoblja.
U konačnici navedena unaprjeđenja proračunskog računovodstva imaju za cilj bolje financijsko upravljanje državnim i lokalnim proračunima te veću transparentnost u upravljanju.
Vezano uz navod kako su na javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću pristigle brojne primjedbe da je Pravilnik izrazito i nepotrebno prenormiran, ističemo kako su na savjetovanje pristigle samo tri primjedbe koje su naglašavale prenormiranost Pravilnika, a niti jedna nije dostavljena od strane proračunskih korisnika niti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su obveznici primjene Pravilnika u svom poslovanju.
Ne slažemo se s tvrdnjama da je Pravilnik ‘’nepotrebno prenormiran’’. Radi se o temeljenom provedbenom aktu koji uređuje načela i pravila proračunskog računovodstva za više od 3.700 subjekata opće države, čije financijske izvještaje koristi fiskalna statistika za izračun rezultata opće države. Stoga su jasna pravila, dosljednost i ujednačenost u njihovoj primjeni nužan preduvjet za kvalitetne, cjelovite i pravovremeno dostupne računovodstvene podatke.
NACIONAL: Kako komentirate da je Danijela Stepić, glavna državna rizničarka, 26. lipnja u hotelu Antunović sudjelovala na plaćenom događaju u organizaciji tvrtke Libusoft, jednog od vodećih dobavljača programa i opreme za uvođenje sustava riznice? Je li i ona bila plaćena za taj događaj i radi li se ovdje eventualno o sukobu interesa? Molimo njen kontakt kako bismo i osobno razgovarali na ovu temu.
Danijela Stepić, glavna državna rizničarka, premda je bila pozvana sudjelovati, nije sudjelovala 26. lipnja 2024. na događaju u organizaciji tvrtke Libusoft Cicom d.o.o. u hotelu Antunović. Ističemo, Ministarstvo financija, Državna riznica je s ciljem da sve obveznike primjene Pravilnika (ministarstva, županije, gradove, općine) upozna detaljnije sa sadržajem i primjenom, organizirala nekoliko besplatnih radionica i prezentacija u tijeku javnog savjetovanja i nakon što je Pravilnik usvojen. Posebna, također besplatna radionica i prezentacija o novom Pravilniku bila je organizirana i za sve pružatelje informatičkih usluga koje podržavaju proračunske procese subjekata općeg proračuna.
Komentari