Plinacro je posao pravnog zastupanja, vrijedan gotovo pola milijuna eura, bez natječaja povjerio Odvjetničkom društvu Špehar i Gavranić

Zagrebački odvjetnik Mladen Dragičević, jedan od kandidata za glavnog državnog odvjetnika, preko svoje tvrtke Dragičević i partneri uložio je službenu žalbu na problematičnu odluku državne tvrtke Plinacro da posao pravnog zastupanja, vrijedan gotovo pola milijuna eura, bez natječaja povjeri Odvjetničkom društvu Špehar i Gavranić, bivšem uredu današnjeg predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića u kojemu je donedavno radila i njegova supruga Ljerka Šeparović.

Tvrtka Plinacro neuobičajeno žurno, u roku od samo 24 sata, odgovorila je na Dragičevićevu žalbu i ustvrdila da u ovom slučaju nije bila dužna provoditi Zakon o javnoj nabavi, pa čak ni objaviti da ima namjeru s bivšim Šeparovićevim uredom sklopiti ugovor vrijedan 465 tisuća eura – no to je, eto, učinila kako bi poštovala načelo transparentnosti. Posebno upada u oči tvrdnja Plinacroa da sporni ugovor o odvjetničkom zastupanju ne može i neće poništiti zato što još uvijek – nije ni sklopljen.

Po njihovim tvrdnjama, ured Špehar i Gavranić odabran je za sklapanje ugovora bez javnog natječaja jer će biti angažiran na poslovima koji nisu odvojivi od poslova koje je dotad radio – a u praksi se to odnosi na postupke rješavanja imovinskopravnih odnosa za izgradnju novog plinovoda Zlobin – Bosiljevo, kao i zemljišnoknjižne postupke vezane uz ranije izgrađene nadzemne objekte i plinovode.

U Plinacru su lakonski odbili Dragičevićeve prigovore da su u transparentnom postupku mogli doći do povoljnije cijene pravnog zastupanja, jer su neki zainteresirani subjekti nudili 30-postotni popust u odnosu na uobičajenu odvjetničku tarifu, a po njima nije bilo ni moguće da se dio odvjetničkih radnji plaća kod njihova pokretanja, a drugi dio u slučaju uspjeha u sporovima. Po stavu ove državne tvrtke, to nije moguće zato što je ista ta tvrtka svojom odlukom i dokumentacijom predvidjela da se odvjetničke usluge plaćaju po punoj tarifi, bez popusta.

O svojoj žalbi na tako netransparentno i neracionalno trošenje javnog novca, odvjetnik Mladen Dragičević obavijestio je ministra gospodarstva Damira Habijana, kao i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), no s njihove strane nije dobio povratnu reakciju.

Miroslav Šeparović imao je udio u uredu koji danas nosi ime Špehar i Gavranić. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Nacional je sredinom veljače objavio detalje tog problematičnog poteza Plinacra kao državne tvrtke od strateškog interesa, koji upućuju na pogodovanje Odvjetničkom društvu Špehar i Gavranić, koje je utemeljio Miroslav Šeparović. Upravo to odvjetničko društvo godinama je imalo vrlo lukrativne aranžmane s tom državnom tvrtkom: kako je ranije otkrio Nacional, samo tijekom 2019. i 2020. godine, zahvaljujući vanjskom angažmanu u Plinacru uprihodilo je najmanje 6,35 milijuna kuna. To odvjetničko društvo u pravilu je imalo nekoliko puta veće prihode od preostalih dvaju koje je Plinacro angažirao. Sam Miroslav Šeparović već ranije je bio prozivan u javnosti zbog unosnih ugovora koje je to društvo imalo u javnom sektoru.

„Budući da se radi o nabavi velike vrijednosti javnog poduzeća, apsurdno je da se predmetna javna nabava izuzela od primjene Zakona o javnoj nabavi, čime je otvoren put pogodovanja pojedinim ponuditeljima i samim time je oštećen proračun javnog poduzeća čiji je vlasnik Republika Hrvatska. Samim izuzećem od javne nabave drugi ponuditelji onemogućeni su prijaviti se na nadmetanje i ponuditi i nižu cijenu od procijenjene vrijednosti, s obzirom na to da su drugi potencijalni ponuditelji, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, mogli ponuditi i 30 posto nižu cijenu za obavljanje usluga pravnog zastupanja ili pak ponuditi zastupanje tako da naplaćuju dio odvjetničke radnje u trenutku poduzimanja iste, a drugi dio u slučaju uspjeha u sporu. Naročito je problematično uzastopno sklapanje ugovora s istim ponuditeljem kojem se usluge plaćaju po punoj cijeni. Ustaljena je praksa svih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i jedinica lokalne i regionalne samouprave, da za sklapanje ugovora istog ili sličnog tipa ipak raspisuju natječaje te time eliminiraju mogućnost dovođenja u pitanje transparentnosti i pogodovanja upravo jednome odvjetniku ili odvjetničkom društvu“, rekao je jedan pravosudni izvor ranije za Nacional, komentirajući najnoviji potez Plinacra.

„Činjenica da Plinacro to izbjegava učiniti, govori u prilog sumnji da upravo tako pogoduje jednom odvjetničkom društvu, budući da je i sam Plinacro upoznat te je ranije održao sastanke s drugim odvjetničkim društvima koja su otvoreno nudila zastupanje uz odobravanje popusta sukladno odvjetničkoj tarifi. Time su odgovorne osobe Plinacra raspolagale saznanjem da u slučaju raspisivanja javnog natječaja neće moći posao dodijeliti upravo tom odvjetničkom društvu pod dogovorenim uvjetima, s obzirom na to da bi se očekivalo da na takvom natječaju neka druga odvjetnička kuća može ponuditi povoljnije uvjete te time konkurirati za dobivanje natječaja i sklapanje ugovora“, dodao je isti izvor.