Predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave najavio je u utorak kako bi novi zakon o sprječavanju sukoba interesa trebao biti usvojen do kraja ove godine.

Ministarstvo je osnovalo radnu skupinu za izradu zakona, očekuje se da će on biti usvojen do kraja 2021., rekao je Sanjin Rukavina na sjednici Antikorupcijskog vijeća koje je na tematskoj sjednici raspravljalo o primjeni načela djelovanja kroz sudsku praksu i njihovoj implementaciji u zakonski okvir.

Rukavina je naglasio i kako cilj novog zakona zasigurno nije cilj oslabiti Povjerenstvo, nego ga ojačati.

Vijeće je prihvatilo zaključak da u novom zakonu treba ostaviti institut načela djelovanja i da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, kao i do sada, ovlašteno donositi deklaratorne odluke. Ministarstvo pravosuđa zadužilo je da ga redovito izvještava o sastancima radne skupine za izradu novog zakona.

Od Upravnog suda, Vijeće je zatražilo odgovor zašto se na njemu, za razliku od drugih sudova, slučajevi ne dodjeljuju elektroničkim putem.

Više članova Vijeća izrazilo je nezadovoljstvo što na sjednici nije bilo predstavnika Visokog upravnog suda, čijom se presudom iz prosinca 2020. Povjerenstvu osporava ovlast da donosi odluke o povredi načela djelovanja kao samostalne povrede.

Predsjednik Povjerenstva Nikola Grmoja (Most) rekao je kako je pozvan i predsjednik tog suda Ante Galić, ali se ispričao s opravdanjem da ne može komentirati postupke.

Posljednje dvije godine nadležni upravni sudovi, kao i Ustavni sud na neki način su kroz pojedinačne predmete preotvorili raspravu o nadležnosti i ovlastima Povjerenstva, preispitujući pri tom njegove odluke koje se odnose na primjenu članka 5., ali i članka 2. Zakona o sukobu interesa, rekao je Grmoja i podsjetio kako je Ustavni sud 2. srpnja 2019. donio odluku u slučaju postupka kojeg je pokrenuo bivši predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko, koja nije sama po sebi osporila u meritumu ovlasti Povjerenstva da odlučuje na temelju članaka 2. i 5.

“Ali je u toj odluci Ustavni sud izrijekom naznačio da o tim pitanjima moraju odlučiti i Povjerenstvo i nadležni upravni sudovi. A druga odluka, koja je bila povod ovoj našoj raspravi, je odluka Visokog upravnog suda u vezi sa slučajem pokojnog gradonačelnika Milana Bandića“, pojasnio je Grmoja.

Djelovanje dužnosnika

Član Povjerenstva Davor Ivanjek kazao je kako oko članka 5. Zakona, koji se odnosi na djelovanje dužnosnika i u principu samo govori o tome da oni moraju posao obavljati časno, u počecima rada Povjerenstva nije bilo dvojbi oko postupanja ni od strane pravosuđa, ali ni zakonodavca.

“A onda je u jednom trenutku, povodom nekih konkretnih predmeta, politika počela zauzimati stavove o primjeni odredbi članka 5.”, izjavio je.

Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković navela je kako Povjerenstvo ima puno predmeta oko načela djelovanja, ali da oni sada stoje. “Problem je što imamo dvije različite sudske prakse i mi ne znamo po kojoj postupati. Nema jednog stava Upravnog suda i Povjerenstvo je u situaciji da ne zna što može, a što ne. Ono što je posebno loše, iz same presude Karamarku, koja je pala na Upravnom sudu, proizlazi da Povjerenstvo ne samo da ne može voditi postupak po članku 5. o načelu djelovanja, nego ni po članku 2. o sukobu interesa. Dakle, prema tumačenju suda ni te postupke ne možemo voditi, pa se pitam da nam se onda možda ime promjeni jer nema smisla“, kazala je.

Vanjski član Vijeća Željko Jovanović (SDP) nezadovoljan je jer nitko s Visokog upravnog suda nije došao na sjednicu.

“Da su došli, čuli bismo odgovor ima li Upravni sud specijalna sudska vijeća za specijalne zadatke kojima se dodjeljuju slučajevi moćnih političara“, kazao je, ističući kako se na Upravnom sudu predmeti još uvijek dodjeljuju diskrecijskim pravom, ne elektronički.

“Zato danas odlukama koje donose imamo uškopljeno Povjerenstvo za sukob interes”, ustvrdio je.

Članica Povjerenstva Tončica Božić istaknula je kako članak 5. možda nije dovoljno jasno definiran pa nije jasno što iz njega proizlazi. S time se nije suglasila bivša predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković (Centar).

“To samo govori da se niste detaljno upoznali s vrlo opsežnom praksom Povjerenstva o odredbama načela djelovanja, koje uopće nisu apstraktne“, uzvratila je Orešković članici Povjerenstva.

Kazala je i kako za njenog mandata nisu svi političari radili pritisak u tijeku donošenja odluka. “Točno se zna tko je radio pritisak na Povjerenstvo, Karamarko recimo nije“, kazala je.