Kremlj je priopćio u ponedjeljak da pažljivo prati napetu i “politički opasnu” situaciju na Kosovu gdje su u nedjelju etnički Srbi postavili cestovne barikade što je izazvalo oružani sukob s kosovskom policijom i četiri ubijene osobe.

Rusija ne priznaje Kosovo kao neovisnu državu i tradicionalno podržava Srbiju koja ga smatra svojim. 

“Na Kosovu vidimo vrlo napetu i potencijalno opasnu situaciju i pažljivo je pratimo”, rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov.

Skupina naoružanih mjesnih Srba postavila je u nedjelju rano ujutro cestovnu barikadu pokraj sela Banjska i zatim ubila kosovskog policajca iz skupine koja je došla na intervenciju. U nastavku sukoba ubijena su trojica srpskih napadača koji su se u međuvremenu zabarikadirali u pravoslavnom manastiru.

Iako je sukob počeo postavljanjem srpskih barikada, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za nasilje je okrivio KFOR i kosovskog premijera Albina Kurtija.

Barikade je trebao ukloniti KFOR jer su oni zaduženi za slobodu kretanja, a ne kosovska policija, i zato je došlo do sukoba, ocijenio je Vučić.

Ujedno je odbacio odgovornost službenog Beograda za samoorganiziranje Srba, istaknuvši da su se “pobunili jer više ne žele trpjeti Kurtijev teror”.

Optužio je međunarodnu zajednicu da je Kurtiju dala otvorene ruke i omogućila akciju kosovske policije. 

“Priština je okupila 460 specijalaca i raspoređeni su na terenu za sat i dvadeset minuta, što samo znači da je sve već bilo pripremano”, ocijenio je Vučić. Navodeći da su “deseci Srba za više od sat vremena bili potpuno okruženi”, rekao je da se potom “dogodio brutalan napad na njih”.

Kosovski premijer Albin Kurti i ministar unutrašnjih poslova Xhelal Svecla za napad su optužili “kriminalce pod srpskim sponzorstvom”.

Napad na kosovsku policiju osudile su zapadne zemlje. 

Kosovska policija u nedjelju navečer preuzela kontrolu nad manastirom i okolicom.

Albanci čine golemu većinu od 1,8 milijuna stanovnika Kosova, bivše srpske pokrajine. Oko 50 tisuća Srba na sjeveru Kosova nikad nije prihvatilo njegovu neovisnost i smatraju Beograd svojim glavnim gradom, više od dva desetljeća nakon što je albanskim ustankom ondje okončana represivna srpska vlast.