Engleska književnica Jane Austen pokazala nam je kako ljubav treba izgledati, a kroz svoje protagonistice implicitno provukla filozofiju kojom se i sama vodila tijekom svoga kratkog života. Svoj je život posvetila ispisivanju  stranica o snažnim ženama  koje ne pristaju ni na što osim na pravu, bezuvjetnu ljubav.

Njeni književni uspjesi su se nizali, a romani objavljivali kao na pokretnoj traci. Takvi su napori počeli ostavljati traga na Janeinu zdravlju, što je ona nastojala prikrivati te je pisala bez odmora. Nakon nekog vremena bolest ju je  ipak prikovala za krevet te postaje preslaba za daljnji rad. Unatoč zdravstvenoj pomoći, za njenu bolest nije bilo lijeka te se Janein život gasi 18. srpnja 1817. u njenoj 41. godini života. Mnogo se nagađa o uzroku njezine smrti: od raka i Addisonove bolesti pa do onog najintrigantnijeg, trovanja arsenom. No neke činjenice tome ne idu u prilog. Naime, Jane nije imala neprijatelja koji bi joj željeli zlo, a njena se dob u tadašnjim medicinskim uvjetima smatrala već sredovječnom.

“Što više poznajem svijet, sve sam uvjerenija da nikada neću upoznati muškarca kojega mogu voljeti. Zahtijevam li previše?”, rekla je jedna od protagonistica njezinih romana, što se može primijeniti i na život Jane Austin.