Nakladnička industrija knjiga za djecu ista je kao i svaki drugi biznis – da biste uspjeli, morate zaboraviti da se bavite kulturom te nastojati prodati svoj proizvod, prihvatiti da sreća ne postoji i biti spremni iskoristiti sve prilike koje vam se pružaju, ocijenili su hrvatski nakladnici koji su ovoga tjedna sudjelovali na Sajmu dječje knjige u Bologni.

Kako postati vuk, a ne ostati janje u nakladništvu bila je tema okruglog stola kulturnih menadžera na sajmu održanom od 31. ožujka do 2. travnja, a takva je filozofija i zagrebačkog nakladnika Kašmir prometa koji je u Bologni prisutan već više od petnaest godina.

“Kao i u svakom poslu, nakladnik da bi uspio, mora biti i dobar biznismen”, kazao je Hini direktor Kašmir Huseinović. Nakladnik se mora znati nametnuti kao bolji i drugačiji, no prije svega mora pažljivo pratiti sve što se događa oko njega, napomenuo je.

Treba privući pažnju na proizvod

Nakladničku kuću specijaliziranu za dječju i književnost za mlade osnovali su 1993. supružnici Kašmir i Andrea Petrlik Huseinović. Od tada do danas pod egidom Kašmir prometa i sestrinske tvrtke Dječja knjiga objavili su više od 180 naslova.

Osnivač nakladničke kuće Igubuka iz Zagreba, Bruno Kuman, koja je također u Bologni na hrvatskom nacionalnom štandu predstavila svoje slikovnice za djecu, slaže se da je knjiga, u poslovnome smislu, proizvod.

“A kao proizvod, knjiga mora biti sadržajno kvalitetna i umjetnički oblikovana. Mora imati ono nešto zbog čega će se istaknuti među drugim knjigama i biti proizvod koji će kupca zainteresirati da je kupi”, kazao je Kuman Hini.

No, potrebna je i agilnost, jer ne možete samo sjediti u kutu i čekati da netko priđe vama – treba privući pažnju na svoj proizvod i izdvojiti ga iz mase, istaknuo je.

“Pažnju ćete zadržati samo ako je proizvod dobar, a ako nije, nikakva agresija neće vam pomoći. Vaš odnos prema proizvodu koji nudite, odnos je i prema konzumentu kojem je namijenjen. A takva vrsta poslovanja bazirana na međusobnom poštovanju najdugotrajnija je i najbolja”, smatra Kuman.

Igubuka, osnovana 2007., dosad je u svojoj nakladi objavila četiri slikovnice za djecu – uskoro izlaze još tri – a sve ih autorski potpisuju Kuman i ilustratorica Ivana Guljašević Kuman. Objavili su i dva romana za mlade, zbirku priča i zbirku poezije, te producirali 25 animiranih filmova s kojima su već prisutni na međunarodnoj sceni.

Globalnu zajednicu nakladnika i institucija koje se bave knjigama za djecu i mlade međusobno povezuju upravo sajmovi, gdje se ostvaruju kontakti, upoznaju novi ljudi i plasiraju proizvodi.

Tako je Kašmir prometu kao odskočna daska poslužio baš bolonjski sajam na kojem ga je 2006. zapazila muenchenska Internationale Jugendbibliothek (IJB), što je rezultiralo dugogodišnjom međunarodnom kulturnom suradnjom – Andrea Petrlik Huseinović pozvana je da sudjeluje u izložbi međunarodno nagrađenih ilustratora “Imaginarna knjižnica”, koja je proputovala gotovo cijeli svijet, a 2007. gostovala je i u Hrvatskoj.

“Suradnja s IJB-om otvorila nam je vrata ne samo prema njemačkom tržištu, nego i japanskom, jer su nas knjižničari IJB-a predstavili i najvećem japanskom nakladniku Kodanshi, koji je nakon toga odlučio objaviti naše dvije slikovnice”, istaknuo je Huseinović.

“Prošle godine upravo u Bologni dobili smo poziv za sudjelovanje na Međunarodnom sajmu knjige u Seulu u Južnoj Koreji, što je rezultiralo novim poslovima na unosnom azijskom tržištu”, dodao je.

U Seulu su ih zapazili iz zajednice nakladnika i knjižara Tajvana, što je pak dovelo do poziva za sudjelovanje na Tajvanskom sajmu knjiga u veljači 2015.

Mali nakladnik u kojemu supružnički tandem radi sve – od ideje i pisanja teksta do ilustriranja, pripreme za tisak i skeniranja prijeloma – Kašmir promet do danas je prava na svoje slikovnice prodao u više od 30 zemalja svijeta, od latino-američkog tržišta – Meksika, Argentine – preko Europe, do Azije.

Igubuka, dosad više usmjerena na domaće tržište, ove je godine također u Bologni ostvarila značajne kontakte koji bi mogli dovesti do prodora na inozemna tržišta.

“Razlog zbog kojeg smo ušli u nakladništvo je prvenstveno bio taj što smo željeli kreativnu slobodu – vodila nas je ideja stvaranja knjige bez kompromisa”, kazao je Kuman.

To znači ponuditi tržištu knjigu kao “kompletan” proizvod – u paketu s multimedijalnim DVD-om s animiranim filmom, animiranom pjesmicom i pričalicom za najmlađe, pa čak i s filmskim plakatom za zidove dječjih soba ili kao najavu za filmsku projekciju, pojasnio je.

Digitalizacija nije jedina budućnost knjige

Interes za takav pristup knjizi je velik i upravo je to ono što je izazvalo pozitivne reakcije potencijalnih kupaca prava na sajmu u Bologni, istaknuo je Kuman.

Iako se i Kuman i Huseinović slažu da je digitalizacija važna, ne misle da je to jedina budućnost knjige.

“Digitalni dio priče je bitan, ali ne i presudan. Digitalizacija fascinira na prvu, no ako iza prve fascinacije ne ostane ništa i ako knjiga sadržajno i likovno nije kvalitetna, onda ni digitalizacija ne može pomoći”, smatra Kuman.

Svjesni važnosti digitalizacije, supružnici Huseinović su 2006. osnovali tvrtku Dječja knjiga, koja se isključivo bavi literaturom za najmlađe do tri godine starosti, te digitalnim knjigama i animiranim filmovima. No klasična knjiga sigurno neće tako skoro nestati, niti bi to bilo dobro za nakladnike, istaknuo je Huseinović, jer s aplikacijom “niti možete postići dobru cijenu, niti možete kontrolirati prodaju onoga kome ste prodali prava”.

S današnjim niskim nakladama od 500-600 primjeraka, niti jedan nakladnik ne može opstati ako ne proširi tržište, upozorio je Huseinović, dodajući da upravo širenje tržišta treba biti poslovni cilj svakog pravog nakladnika.

“Pritom ne trebate nikad čekati ni na koga – ako imate svoju ideju, morate pronaći načina kako da je plasirate”, napomenuo je.

Kuman se slaže da, iako treba imati i malo sreće, “ono što je sigurno, to je da sreća ne dolazi ako na njoj ne radite”. “No u konačnici sve se svodi na ono što uspješne stvari čini uspješnima: kvaliteta sadržaja”, poručio je.