“Kod štednih depozita vidimo rast kamatnih stopa i one utječu na NRS. Dakle, tu ćemo imati rast, a ne pad, a oni krediti u poduzećima koji su vezani uz EURIBOR, koji su sad snažno rasli, kako bude krenuo pad kamatnih stopa ECB-a, očekuje se da će krenuti i pad EURIBOR. Dakle, ovisi kakvu kamatnu stopu imate i uz što se veže”, rekla je Perko za N1 objašnjavajući kako će ova situacija utjecati na kredite u Hrvatskoj.

Komentirala je i povećanje naknada u bankama. “Velika većina banaka zadnje dvije godine nije povećavale naknade pa su neke to odlučile promijeniti. Neke naknade se povećavaju, a neke se čak i smanjuju, vjerovali ili ne. Najbolje je da svaki potrošač ocijeni koji set usluga mu je potreban, neka usporedi i neka odredi što mu je potrebno.”

Dodala je da nema informaciju o tome koje će banke podizati naknade, a koje neće.

Osvrnula se i na prešutne minuse u Hrvatskoj, navodeći da, prema posljednjim podacima, velika većina građana još nije prešla na dopuštena prekoračenja.

“Svi su dobili obavijest do 30. lipnja 2023. Podaci s kojima raspolažemo su s kraja rujna i dotad je mali broj građana, oko 245 tisuća, dogovorio prijelaz s prešutnog na dopušteno prekoračenje, što znači da nam je ostalo oko 1,5 milijun građana koji još to nisu ugovorili”, rekla je Perko i nastavila: “Oni će dobiti od banaka mjesec dana prije isteka roka još jednu obavijest, neke banke to nude i preko internet bankarstva u par klikova. Oni koji ne žele, njima će banka ponuditi otplatu u najmanje 12 mjesečnih obroka.”