DIVLJA INFLACIJA Od Hrvatske je gora samo jedna od bogatijih članica EU-a

Postoji percepcija da je inflacija puno veća jer građani glavninu svojih dohodaka troše na hranu i režije. Inflacija se nastavila ubrzavati i u studenom te je godišnja stopa rasta potrošačkih cijena skočila s listopadskih 2,2 na 2,8 posto, ponajprije kao posljedica povećanja cijena energenata i hrane, piše Večernjak.

U mjesec dana energenti su poskupjeli 2,5 posto dok su cijene hrane išle gore dodatnih 0,2 posto. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena, usporediv s ostalim članicama EU, još je nepovoljniji i iznosi 4 posto na godišnjoj razini, prema 2,3 posto u europodručju!

Po tom indeksu samo je Belgija skuplja od Hrvatske.

Cijene dominantno guraju usluge i prehrambeni artikli, a Zrinka Živković-Matijević, glavna ekonomistica RBA, izračunala je da su više cijene hrane i usluga proizveli glavninu – 90 posto – ovogodišnje inflacije koja je od siječnja do kraja studenog iznosila 2,9 posto.

Vlada je tek u studenom odmrznula cijene struje i plina, pa će ta dva energenta poskupjeti deset posto u dva navrata. Prvo poskupljenje struje od 6,5 posto bilo je u studenom, a ostatak će doći početkom iduće godine.

U najnovijem izvještaju MMF je za Hrvatsku podigao procjenu inflacije u ovoj godini s 3,7 na četiri posto. U idućoj godini rast cijena trebao bi po njihovim najnovijim izračunima usporiti na 2,8 posto i biti čak za 0,6 postotnih bodova snažniji no što su bili očekivali u proljeće. | Foto: Marko Picek/PIXSELL

Cijene goriva mijenjaju se jednom tjedno, ovisno o stanju na tržištu i geopolitičkim okolnostima. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, podsjeća da je cijena plina skočila u studenom za 21 posto na 47,2 EUR po MWh uslijed previranja na europskom tržištu plina, a ponajviše između Rusije i Austrije.

Cijena nafte tipa brent ostala je ovog mjeseca stabilna na 72,9 USD po barelu. Hrvatska vlada ukalkulirala je učinak poskupljenja struje i plina na inflaciju te tvrdi da će iduća godina donijeti dodatnih 2,7 posto prosječne inflacije na dostignutu razinu cijena, a slično procjenjuju i ostale kuće te bankarski analitičari.

CIJENE OPET DIVLJAJU Hrvatska i u studenom među inflacijskim rekorderima

Sve skuplja potrošačka košarica

Državni zavod za statistiku ističe da službenu košaricu za praćenje inflacije čini 910 različitih roba i usluga, a cijene se snimaju u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Sisku, Rijeci, Puli, Splitu, Dubrovniku i Varaždinu.

Postoji percepcija da je inflacija puno veća jer ljudi glavninu svojih dohodaka troše na hranu i režije, posebno u kućanstvima s niskim prihodima.

Privatna konzultantska tvrtka Nielsen iQ, koja se bavi potrošačkim trendovima, navodi u istraživanju za portal Jatrgovac, da je od početka ove godine najviše poskupjela čokolada za kuhanje, 41 posto, izotonički napici skuplji su 16 posto, deterdženti oko 15 posto, dok su čokoladice, minerali i vitamini te zaštita kože od sunca poskupjeli po 13 posto.

Ima i pojeftinjenja, pa je u zadnjih godinu dana šećer pojeftinio 29 posto (37 posto od početka godine), toaletni papir sedam posto, jaja i vlažni toaletni papir jeftiniji su šest posto, smrznuta tijesta četiri posto, brašno i hrenovke tri posto, te sirevi jedan posto.

Od travnja 2022. godine do travnja 2024. godine cijene hrane u Europi drastično su porasle. Rekorder je svakako Mađarska s porastom cijena od 35 posto dok je Hrvatska s poskupljenjem od 21 posto pretekla sve zemlje zapadne i sjeverne Europe. Najmanje poskupljenje hrane zabilježeno je u Švicarskoj | Foto: Marko Picek/PIXSELL

Svemu jeftinijem uglavnom je rasla i konzumacija. Njihova prehrambena košarica sa stotinjak artikala skuplja je 5,5 posto od početka godine, a količinska prodaja rasla je oko dva posto. Trgovačke robne marke u prehrani bilježe veći porast prodanih količina uz nižu stopu rasta cijena nego brendirani proizvodi.

Od vodećih deset kategorija u prehrambenom segmentu, dvoznamenkasti rast prometa bilježe jaka alkoholna pića i sladoledi, s tim što su promet prodanih žestica nabildale količine prodanog alkohola (plus devet posto), dok se kod sladoleda radilo o desetpostotnom poskupljenju.

INFLACIJA POHLEPE Lalovac: ‘Neki trgovci čak su koristili umjetnu inteligenciju kako bi napuhali cijene’

Oko šest posto veću prodaju ima svježe meso gdje se bilježi blagi rast cijena od dva posto, dok je prodaja salama stagnirala jer im je cijena osam posto viša.

Promet kave raste, ali uz pad prodanih količina, dok promet mlijeka pada i količinski i vrijednosno uz rast cijena, navodi autorica istraživanja Zorana Krajinović.

Inače, i ove se godine bilježi slabiji urod kave u Brazilu zbog klimatskih promjena, što će se dodatno odraziti na cijene kave za oko pola godine.

Pala je količinska prodaja čokoladnih tabli, mlijeka, kave, vina, keksa i ukiseljenog povrća. Od neprehrambenih artikala bilježi se pad prodaje dječjih pelena za dva posto, u skladu s općim trendom smanjenja broja rođene djece.

U prvih devet mjeseci najviše su vrijednosno rasli sportski napici (60 posto) zbog rasta konzumacije i cijena. Čokoladne table bilježe najveći porast cijena među vodećih 20 kategorija, čak 20 posto, što je utjecalo na pad konzumacije, ali ipak pozitivni rast prodaje.

Od promatrane 94 kategorije u prehrambenoj košari, samo njih 15 imalo je niže cijene, a njih 24 smanjenu količinsku prodaju. Pedesetak artikala iz neprehrambene košarice poskupjelo je od početka godine nešto više od tri posto, piše Večernji list.