DIVLJANJE CIJENA ‘Neće doći do drastičnog pada, sve manje građana si može kupiti nekretninu’

Autor:

31.01.2022.,Zagreb, novi krug prijava za subvencionirane stambene kredite pocinje u ozujku. Javni poziv za dostavu ponuda zainteresiranih kreditnih institucija vezanih uz visinu kamatnih stopa, sto je ujedno i prvi korak prema raspisu novog javnog poziva za gradjane, biti ce objavljen sredinom veljace. U prvoj polovici ozujka trebao bi biti raspisan javni poziv za gradjane. Mjeru mogu iskoristiti svi gradjani Hrvatske koji su mladji od 45 godina te koji u svom vlasnistvu nemaju stan ili kucu. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuce, odnosno gradnju kuce do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najviseg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraci od 15 godina.  Photo: Robert Anic/PIXSELL

Robert Anic/PIXSELL

Hrvatska po trendovima na tržištu nekretnina odskače od prosjeka eurozone, gdje cijene nekretnina blago padaju dok kod nas na godišnjoj razini rastu oko 9 i pol posto. Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK, kaže kako se drastičan i nagli pad cijena nekretnina ne očekuje u skorije vrijeme.

Trenutno su, naglasila je, trendovi na tržištu nekretnina usporili. “Imali smo rast cijena, ali on je manji nego što je bio do sredine 2023. Imamo velik pad broja kupoprodaja svih vrsta nekretnina, pogotovo u Zagrebu i u turističkim središtima po moru i vidimo manje aktivnosti i interesa od kupaca”, rekla je.

Što se tiče potražnje, kaže kako se uvijek traže stanovi za stanovanje mladih obitelji, a to su dvosobni i trosobni stanovi, no takvih je sve manje na tržištu po pristupačnim cijenama. Do usporavanja je, kaže, došlo zbog nepriuštivosti do koje je došlo zbog manjka ponude, kazala je.

Naglasila je kako u Hrvatskoj imamo specifičnosti koje ne postoje u drugim državama. “Imali smo 2009. godine veliki krah tržišta i nakon toga smo imali najdužu ekonomsku krizu koja se odrazila na tržište nekretnina. U tom periodu nismo gradili skoro ništa i građevinski sektor je izgubio jako puno radne snage. Kad je napokon krenuo oporavak, mi smo ga dočekali bez ikakvih novih projekata i proizvoda na tržištu, a potražnje je bilo puno. U tom trenutku su bile povijesno niske kamatne stope na kredite, imali smo zamah u turističkom segmentu i rast BDP-a, rast plaćanja moći građana općenito, znači velika potražnja, a nismo gradili dovoljno i u građevinskom sektoru su i dalje bili veliki izazovi”, objasnila je za HRT Lana Mihaljinac Knežević.

NEMA KRAJA Cijene nekretnina neprestano rastu, evo u kojim državama kvadrati lete u nebo

Dodala je da nam se nakon toga dogodio Covid-19, pa potres, i oboje je direktno ponovno utjecalo na ponudu. “Iako nam se čini da se posvuda gradi, to nije tako. Statistika je vrlo egzaktna i govori nam da smo prošle godine gradili 15% manje novih stanova i kuća, nego što je to bilo na vrhuncu tržišta sredinom 2000-tih, pa čak i u Jugoslaviji 1985. godine”, istaknula je.

Jedan od glavnih razloga za to je, dodaje, što nema dovoljno velikih zemljišta, nema strategije kojima bi se stimuliralo developere da rade velike projekte. “Paralelno s time, veliki fokus na turizam nas vrlo direktno lišava ponude”, istaknula je i dodala da na moru već godinama svatko tko ima nekretninu pretvara ju u stan za turistički najam, a taj trend je prisutan i u Zagrebu.

Nema dovoljno ponude, a potražnja je velika

“Nema dovoljno ponude, a jako je velika potražnja i cijene su skočile“, rekla je Lana Mihaljinac Knežević i dodala da je specifičnost u Hrvatskoj bila i ta što smo imali APN, program subvencioniranih kredita za koji, “kad gledamo unatrag, znamo da je bio manjkav na razne načine, ali isto tako smo vidjeli da je on direktno utjecao na porast cijena”.

Na kraju smo, naglašava, uveli i euro. “A prije toga smo imali dodatnu potražnju i dodatnu aktivnost od građana koji su investirali vlastita sredstva u nekretnine”, objasnila je.

OVO NISU ISTINE! Istražili smo što se iznajmljuje u Zagrebu, cijene divljaju, građani očajni

Sve manje građana si može kupiti nekretninu

“Kupci traže stanove unutar svojih mogućnosti, ali imamo i jedan popriličan udio kupaca na tržištu, ne samo hrvatskih građana, nego i stranaca, koji kupuju nekretnine kao investiciju”, rekla je i dodala da si sve manje građana može priuštiti nekretninu.

Dodala je da ne očekuju neki drastičan i nagli pad cijena. “Osim ako ponovno ne dođe do nekakvih dramatičnih i neočekivanih događaja. Mi u struci zaista ne vidimo prostora za nekakve velike promjene razina prosječnih cijena nekretnina“, kazala je i dodala kako nemamo dovoljno ponude da bi do toga došlo”, poručila je.

Novi model stambenog zbrinjavanja

Ističe kako se stambena strategija ne može donijeti preko noći. “U državi u kojoj je tako visoka stopa vlasništva će biti uvijek vrlo nepopularno uvesti porez na nekretnine. Potrebno je jako puno analiza i mora se jako paziti da se ne oporezuje one koji će od toga onda imati velike financijske izazove. Bilo kakav eventualan porez na nekretnine je važno da bude pravedan i da bude progresivan”, rekla je.

ISTRAŽILI SMO Što se to događa? Nekretnine na Jadranu nikad jeftinije, pogledajte za koliko se prodaju

Cijene najma odletjele u nebo

Naglasila je da se cijene najma neće spustiti, sve dok nećemo imati više ponuda i dok nećemo svi biti toliko biti fokusirani na najam u turizmu.

“Riješiti probleme koje mi imamo je izuzetno kompleksno. Nažalost, mislim da se ništa neće riješiti preko noći. Stambenu strategiju još ne bih puno komentirala što će ona sve sadržavati. Moramo pričekati točno da vidimo koja će biti njena okosnica. Ali, postoji jako puno prilika. Uglavnom je stambeno zbrinjavanje uloga jedinica lokalne samouprave koje puštaju na tržište primarno nekretnine za najam. Ali mora postojati na državnoj razini dugoročna strategija koja će maknuti veliki fokus s turizma i gledati kako na nekim drugim područjima, osim u Zagrebu, aktivirati mlade ljude da tamo žele živjeti”, rekla je za HRT.

Tražite stan? Evo savjeta

“Svakako treba biti oprezan, početi gledati neke dijelove gradova koji nisu možda prije bili na radaru kao najatraktivniji”, rekla je, između ostalog, i zaključila da treba biti pažljiv i jako puno tražiti jer to iziskuje jako puno truda i vremena.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.