Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u četvrtak je na prijepore oko popisa lektire u novom kurikulumu hrvatskog jezika, poručila da se više neće propisivati svi lektirni naslovi, te istaknula kako očekuje da će ponovna javna rasprava o kurikulumu povijesti proteći bez ideoloških prijepora.

“Želimo reformu koja daje slobodu učiteljima za izbor lektire, u kojoj će i učenici sudjelovati u tom izboru. Moramo se osloboditi toga da sve propisujemo”, poručila je ministrica uoči sjednice Vlade upitana za izostanak “Dnevnika Ane Frank” s popisa obvezne lektire, a što je kritizirao koordinator Ekspertne radne skupine Radovan Fuchs, uz ocjenu da će taj potez naštetiti međunarodnom ugledu Republike Hrvatske.

Ministrica je odbacila Fuchsove kritike i istaknula da je “Dnevnik Ane Frank” i sada izborna lektira, a tako je planirano i u novom kurikulumu.

“Ne vidim nikakve razlike, i inače je bilo izuzetno puno lažnih vijesti, loših informacija i krivog čitanja u proteklom periodu. Primjerice, ‘Ježeva kućica’ koja sada nije niti u izbornom niti u obaveznom dijelu plana i programa, izbačena je još 1992., a mi sada novim kurikulumom otvaramo vrata Ježurki Ježiću. Tako da to treba pažljivo čitati i moramo znati o čemu se zapravo u reformi radi”, istaknula je Divjak.

Ministarstvo, kaže, sada radi na opremanju knjižnica i cilj je dati veliki izbor i mogućnost učiteljima da u suradnji s učenicima izabiru djela koja će razvijati interes prema čitanju.

Objasnila je i da u kanon obavezne lektire ulaze samo djela dokazane vrijednosti u književnoj povijesti te da je sada na snazi popis lektire star 25 godina, u kojemu nema najsuvremenijih djela.

Poručila je i kako će se učenici i ubuduće moći identificirati s djelima u kojima se osuđuje holokaust, a to će se najbolje provesti ako sami izaberu djela te tematike.

Upitana za kurikulum povijesti, ponovila je da se odlučila na taj korak jer ju je zasmetala relativizacija holokausta u prijedlogu koji je dobila od Ekspertne radne skupine.

Pozvala je sve da sudjeluju u javnoj raspravi, bez ideoloških prijepora, kako bi se najvažniji povijesni događaji prezentirali metodički primjereno kako bi ih učenici razumjeli i bili u mogućnosti zauzeti stajalište, primjerice osudu holokausta.

“Ne smije se zaboraviti da je to kurikulum, a ne povijesna enciklopedija”, istaknula je ministrica koja je kurikulum povijesti ponovno poslala u javnu raspravu i zbog prevelike količine sadržaja.