Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji Heritage i tom prilikom naglasila da bi se na europskoj razini trebao razvijati sustav mjera koji bi poticao mobilnost istraživača umjesto “odljeva mozgova”.

Na konferenciji su sudjelovali i Martin Paul iz Maastricht University i European University YUFE te Federico Romero s European University Institute a skup je moderirala rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija.

Održavala se online

Konferencija punog naziva “Heritage – The role of cultural heritage in socio-economic development and preservation of democratic values”, trebala se održati u ožujku ove godine, ali je odgođena zbog pandemije koronavirusa. Održava se u online izdanju od 15. do 18. lipnja, svakoga dana s po jednom panel raspravom. Organizator je Sveučilište u Rijeci u partnerstvu s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Europskom komisijom, kao dio predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije.

Važnost “cirkulacije mozgova” u europskom visokoškolskom i istraživačkom prostoru

Na prvoj panel raspravi s temom uloge sveučilišta u promociji i očuvanju kulturne baštine ministrica Divjak naglasila je važnost “cirkulacije mozgova” u europskom visokoškolskom i istraživačkom prostoru. “Talenti su raspoređeni ravnomjerno, ali ne i mogućnosti”, istaknula je. Kazala je da bi trebalo poticati mobilnost istraživača s idejom podizanja europske kompetitivnosti na svjetskoj razini te suradnje na europskom i nacionalnim socio-kulturnim razvojima.

Osjetne razlike unutar EU-a

Divjak je ocijenila da još ima osjetnih razlika u mogućnostima pojedinih zemalja EU, a u nekim slučajevima se i povećavaju te je potreba za talentima u istraživačkom i znanstvenom svijetu rastuća, što rezultira “odljevom mozgova” i njihovom koncentracijom na nekim područjima. Stoga se Hrvatska, u okvirima predsjedanja Vijećem EU, zalaže za pravednu i uravnoteženu cirkulaciju mozgova u Europi te predlaže zemljama članicama da rade na učinkovitom sustavu mjera u tom cilju.

Ustvrdila je da europska sveučilišta trebaju biti otvorena za studente iz različitih kulturnih i socio-ekonomskih prilika.

“Inkluzivnost je važna za stvaranje i jačanje europskog identiteta a europska sveučilišta su ključna za stvaranje i gradnju europskog prostora obrazovanja i europskog prostora istraživanja kao dva lica iste medalje”, istaknula je Blaženka Divjak.

Predsjednik European University Association (EUA) Michael Murphy založio se za snažnije vrednovanje većine europskih sveučilišta koja djeluju na regionalnim razinama. Ona okupljaju kapacitete mnogo ustanova te obrazuju stručnjake i profesionalce te su nedovoljno istaknuta u usporedbi sa sveučilištima sa svjetskim ugledom, naveo je.

Predsjednik European Quality Assurance Register (EQAR) Karl Dietrich osvrnuo se na razdoblje zatvorenosti zbog pandemije koronavirusa, ustvrdivši da je donijelo izvjestan strah od globalizacije, nepovjerenje i teorije zavjera umjesto objektivnosti i povjerenja. S druge strane, rekao je, povećana je virtualna mobilnost u odnosu na fizičku. Potrebno je nadilaziti političke razlike i olakšati prekograničnu suradnju, kazao je.