Unatoč činjenici što u Hrvatskoj postoji oko 150 radijskih stanica i 20-ak glazbenih portala, promocija novih glazbenika za diskografske kuće je težak zadatak. Probiti se danas do publike i predstaviti se svojim pjesmama je teško. Osim što radijske stanice najčešće temelje program na provjerenim domaćim hitovima i pjesmama starim 20, 30 i 40 godina, velik broj njih ne emitira mlade izvođače i žanrove koji se ne uklapaju u politiku programa. Stoga glazbenici posežu za drugim kanalima kako bi dospjeli do publike, a diskografske kuće ulažu sredstva u mlade talentirane izvođače. Posljednjih godina je trend da diskografske kuće organiziraju festivale na kojima predstavljaju mlade izvođače što većem broju publike, a oni imaju priliku dokazati se uživo.

„Takvi festivali bolje pokazuju kako publika doživljava cjelinu, odnosno izdavača nego pojedinačne glazbenike. Jasno da pojedinci mogu zasjati ovisno o popularnosti ili kvaliteti izvedbe, ali dolazak publike u velikom broju na ovakve događaje najviše govori o odnosu publike i izdavača. Tu lijepo možemo vidjeti je li slušatelji percipiraju etiketu kao neku zajednicu s nekim zajedničkim nazivnikom“, rekao je Antun Aleksa koji od 2011. godine organizira platformu za bendove okupljene pod etiketom Jeboton ‘’Tada je motivacija bila stvaranje platforme za bendove naše generacije i razmjena publike. Danas je vidljivost kolektiva i pojedinačnih sastava puno veća pa je motivacija za organiziranje festivala više usmjerena na team building ekipe te promicanje duha Jebotona. Tako dolazimo i do određene afirmacije kolektiva na sceni te dobivamo dobar feedback za nastavak djelovanja“, rekao je. Tako će u klubu Boogaloo 10. veljače na Jeboton Fešti nastupiti Porto Morto, Jeboton Ansambl, IDEM, Peglica i komandos, Bakalar, KiKlop, Mate Ponjević, Matija Milutin i Stankoff.

Nastup grupe Porto Morto na Jeboton fešti (lijevo); Idem na nastupu u zagrebačkoj Močvari. FOTO: Filip Kovačević

Na sličan je način u zadnjim danima prosinca i Croatia Records održala festival Zlatna ptica u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog s ciljem promocije mladih glazbenika, a nastupili su Antonela Doko, Lu Jakelić, Marko Kutlić, Mateo Pilat i Tina Vukov. Prije nekoliko godina na takav je način svoje izvođače predstavila i nezavisna etiketa Više-manje zauvijek. Aquarius Records je krajem studenoga 2023. u Tvornici kulture također predstavio nova imena u svom katalogu u sklopu novopokrenutog festivala LIFT, na kojem su nastupili Zembo Latifa, Marko Bošnjak, Kids from the sky, Baby Babilon, Rodeo, Masayah i Fantom. „LIFT smo pokrenuli jer smo osjetili potrebu i imali veliku želju da glazbenicima koji formiraju svoje karijere osiguramo da sebe i svoje pjesme prezentiraju uživo pred što širom publikom, medijima i profesionalcima iz glazbene industrije“, rekla je organizatorica festivala LIFT i članica tima diskografske kuće Aquarius Records Mirta Klarić. „Nastupi su možda najbolji način na koji se umjetnici mogu povezivati s publikom i šlag na torti njihova rada i truda. Mladim izvođačima je bukiranje nastupa često izazovno. Naše tržište je malo, ali gusto i kada ste novo ime na sceni rukama i nogama se trebate boriti za svirke i medijsku pozornost. Presretni smo jer imamo priliku raditi s velikim brojem fantastičnih mladih glazbenika u koje beskrajno vjerujemo i na ovaj način smo im htjeli osigurati događaj koji će ih istaknuti i doprinijeti njihovoj vidljivosti i prepoznatljivosti. Iako je osnovna ideja za LIFT proizašla iz želje da na njemu nastupe izvođači iz naše diskografske kuće, odlučili smo proširiti cijelu priču. Uz spomenute, na LIFT-u je nastupio bend Rodeo, izvođača etikete Dostava zvuka, a sretni smo što smo ugostili odličnu Masayah iz Slovenije i Fantoma iz Srbije s kojima je cijela priča dobila i regionalni moment koji smatramo važnim“, rekla je.

Prije dvije godine sličnu je priču započela i mlada diskografska kuća Mudri brk svojim festivalom Mudri brk u Jelsi na otoku Hvaru, sa željom da napravi festival na kojem će uživati glazbenici s publikom i na kojem će pružiti šansu svojim izvođačima da se u neformalnoj atmosferi predstave širem auditoriju. „Odlučili smo se organizirati festival jer smo htjeli otići na onaj tip festivala kakve smo posjećivali kada smo bili srednjoškolci, gdje je atmosfera festivala bila jednako važna kao i glazbenici koji nastupaju, što je danas rijetkost. Kako za našu etiketu potpisujemo samo onu glazbu koja nam se sviđa i za koju smatramo da je ‘masu dobra muzika’, tako i na festivalu nastupaju ‘naši’ bendovi i oni prijateljski čiju glazbu volimo i cijenimo. Novac nam nije prioritet, već druženje s prijateljima umjetnicima i ekipom koja dođe na festival i slušanje sjajne glazbe. Srećom, Mudri Brk, Đurđica Sarjanović i Danijel Baturina, organizacijski tim, uživaju moralnu i financijsku potporu institucija u Jelsi i time uvelike pomažu“, rekao je Davor Drezga, direktor te diskografske kuće kojega smo pitali i koliko su takvi festivali dobar pokazatelj nečije popularnosti. „Naš festival nije baziran na popularnosti, već na onome što smatramo zaista kvalitetnom glazbom koja zaslužuje da je vidi šira publika. Što se tiče svirke pred publikom, pretpostavljam da je to vrhunac kreativnosti i smisao bavljenja glazbom svakog umjetnika koji dobije reakciju publike. Mi potpisujemo isključivo umjetnike koje smo vidjeli uživo ranije, osim časnih iznimaka s Marsota“, rekao je. Također je rekao da je takav oblik promocije izvođača njihove diskografske kuće dobar za promociju novih izdanja i novih glazbenika. „Nastup je bendu najbolja vizit karta koju može imati. S obzirom na to da je na našoj etiketi i festivalu uglavnom riječ o mladim bendovima iz šarolike indie kategorije, jako je bitno iskoristiti svaku svirku na kojoj se može netko zaljubiti u tu glazbu. Nama je puno olakšalo što institucije iz Jelse, uz standardnu ljetnu ponudu, imaju sluha i za alternativni izričaj pa osim nas tu je i Kino Mediteran i Jelsa Art Biennale, koji rade jednaku stvar na području filmske umjetnosti te ostalih umjetničkih medija i praksi“, rekao je.

Davor Drezga, direktor diskografske kuće Mudri brk. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Aleksa smatra da u nezavisnom izdavaštvu glavni dio mora odraditi izvođač i da izdavač, uz tehnička rješenja, može odraditi određeni PR i buking i da u promociji pomaže ako publika izdavačku kuću percipira kao tim. „Organiziranje festivala daj priliku za guranje novih umjetnika na etiketi, ali stavljanje novijih imena uz rame etabliranih izvođača koristi i jednima i drugima. Dok je korist u smjeru novog umjetnika jasna, za dugovječne sastave ova suradnja znači potencijalno osvježenje i pomlađivanje publike“, istaknuo je Aleksa. I Mirta Klarić iz Aquarius Records smatra da su festivali tog tipa odlični i korisni na više razina. „Ovo je sjajan način za promociju na nekoliko razina. Događaj generira dodatni interes za izvođače i skreće pažnju na njihov rad. Također, nikada ne znate tko je prisutan i tko vas sluša. Dio publike dođe poslušati jednog izvođača, a ‘oriba se’ i netko drugi. Čar festivala ovakvog tipa je što publika i mediji imaju priliku otkriti nova imena, a prema reakcijama nakon LIFT-a upravo to se i dogodilo te smo zbog toga presretni. LIFT je nekim izvođačima bio prvi nastup u karijeri ili prvi festivalski nastup ovakvog tipa pa su ih publika i kritika imali priliku upoznati u novom svjetlu, što se pozitivno odrazilo na njihove rezultate, doprinijelo prepoznatljivosti i olakšalo daljnji rad. Također, festival smo, slično kao i na našem dugogodišnjem projektu Femme nouvelle, upotpunili platformom u sklopu koje je objavljena i kompilacija na kojoj su se uz pjesme izvođača koji su nastupili na LIFT-u našle i pjesme Tije Miljanović i Nike Turković. Platforma glazbenicima daje dodatan vjetar u leđa i svrha joj je, uz festival, promovirati njihovu glazbu kroz medijska gostovanja i promotivnu podršku. To je smjer u kojem želimo ići i u nadolazećim izdanjima“, rekla je.

Antun Aleksa od 2011. godine organizira platformu za bendove okupljene pod etiketom Jeboton. FOTO: MARIO GREGOV

Pitali smo Drezgu je li se teško nametnuti u eksploziji konzumiranja glazbe, predstaviti nove izvođače i pridobiti publiku na nova imena koja su izdavači zapazili. „Uvijek je mladim bendovima bilo teško doći do šire javnosti. U mitologiziranju novog vala osamdesetih kada je postojala infrastruktura mjesnih zajednica za koncerte i probe, Poleta koji je pratio scenu, velikog broja diskografskih izdanja, klupske scene na puno većem tržištu i bendova koji su zajednički išli na turneje i dalje su naklade najpoznatijih novovalnih bendova bile polovica početnih naklada glazbenika iz sfere narodne, folk i zabavne glazbe i većinom su to bili klupski koncerti naspram stadionskih ovih potonjih. Masovni ukus je bio i ostao onaj ‘zabavniji’. Unatoč činjenici da je danas sve dostupno, da je fokus mladih ljudi jako kratak te da nema više glazbene ideološke podjele kao nekad i danas imamo vibrantnu scenu s velikim brojem sjajnih bendova, veliki broj novih izdanja ali u manjim nakladama, portale i radija koji je prate te umjetnike koji svojom glazbom nađu put do većeg broja ljudi, kao što su IDEM ili Freekind. koji su obilježili prošlu godinu velikim uspjesima na domaćem i stranom terenu“, rekao je. IDEM kojeg spominje Drezga je sugovornik Nacionala Antun Aleksa koji je 2023. objavio debi album „POYY“ suradnjom nezavisnih etiketa Jeboton i Mudri brk.

Pitali smo Mirtu Klarić što bi trebalo poduzeti da mladi glazbenici dođu do izražaja. „Medijska podrška jedan je od faktora u pozicioniranju novih imena na mapu te iako uvijek može bolje, u posljednjih nekoliko godina situacija se počela mijenjati te mladi izvođači raznovrsnih žanrova dobivaju sve veću medijsku pozornost. U svakodnevnoj komunikaciji s medijima osjetno je lakše pogurati novo ime. Interes za njih raste i mediji su to počeli prepoznavati. Jedan od uočljivijih primjera tog napretka je službena radijska top lista na kojoj se iz tjedna u tjedan nalaze pjesme glazbenika koji su recentno započeli svoje karijere. S obzirom na hiperprodukciju na domaćoj glazbenoj sceni i ogromnu konkurenciju, takvi rezultati su razlog za optimizam“, rekla je.

„Mediji mogu davati još više relevantnog prostora njihovim izdanjima, ali i koncertima i festivalima na kojima imaju priliku prezentirati svoju glazbu. Nedostaje više specijaliziranih emisija u kojima se glazbenici mogu predstaviti gledateljima i slušateljima. Na urednicima emisija je ogroman pritisak jer glazbena scena ‘kuca njima na vrata’ i iako se trude dati prostor i vrijeme svima, to nije najzahvalnija pozicija. Naravno, treba biti realan i imati na umu da nema svaki medij jednake mogućnosti i slobodu u pokrivanju takvih sadržaja u moru ostalih informacija, ali ako postoji volja i prepoznavanje potencijala i vrijednosti koje današnji glazbenici u usponu a možda sutrašnje zvijezde nose, postoje razni načini za njihovu prezentaciju“, rekla je za Nacional.