Direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u srijedu je gostovao u ‘Novom danu’ N1 televizije, gjde je govorio o nedavnim poplavama.

“Mislim da se sa svih mjesta gdje je bilo problema voda povukla, pomaže se ljudima, isušuje se, crpkama se izvlači voda. Imamo na neki način anomaliju da su naši veći vodotoci prazni, a da smo imali poplave. Ove količine koje su pale nisu ozbiljnije podigle razine ni Save ni Drave, Kupe, Korane ni Mrežnice. Naprosto je tu riječ o vrlo malim pritokama, a ljudi su stradali”, rekao je Đuroković.

Dodao je da su problem situacije sve ekstremnijih količina oborina na užem području. “Ogromna je koncentracija intenziteta pljuska, ali na malom području. Sami ste spomenuli Požeštinu, ja sam osobno išao tamo, sve do Pleternice praktički nije bilo vode uopće. Tek na nekih 3-4 km od Pleternice, sve je palo na desetak kilometara. Palo je na brdskom području, ljudi su s ove nizvodne snage u dolini, a iza leđa im je brdovito područje i naprosto sve prokliže do ljudi u naseljima”, objasnio je.

Đuroković navodi da taj mali vodotok ima naziv ‘Pakao’. “Ljudi u bili svjesni da je on i u prošlosti radio probleme. No ono što smo utvrdili je da su iznad naselja bila dva kamenoloma koji su napušteni prije 15-ak godina. Ostala je samo jalovina, neobrasla površina i to su idealni uvjeti za bujice, znači ogoljena površina, erozija i donos u to nizinsko područje. Donos mulja i granja dodatno začepi te profile. Tada je jedino važno da što prije s bagerima dođete na teren i čistite jer čim se negdje zaštopa profil, voda ide prema kućama”, rekao je.

Još je jedan problem, navodi, to što ne postoji standard. “Oborinska voda nije u nadležnosti Hrvatskih voda, nego lokalne samouprave, samih građana, da se održava, da se ne baca smeće jer se dogodilo i ovog puta da velika količina tih voda nije mogla do potoka i rječica. Treba postaviti neki komunalni standard, ako netko gradi prilaz, da cijev mora biti određenog profila i da ne smeta”, kaže.

Urbane poplave u Zagrebu, ističe, teško se mogu spriječiti. “Zagreb ima 19 retencija, one štite od brdskih voda koje bi se s obronaka spuštale prema Zagrebu. Sada nije bio toliki dotok s brdskog područja, puno više kiše je palo na području Zagreba nego na području tih retencija. One su napravile što su mogle. Suštinski nemamo sustave oborinske odvodnje za potrebe urbane odvodnje u našim gradovima”, navodi.

Nikada, kaže, nisu raspolagali nekim velikim sredstvima. “Povijesno, kada su se trebale graditi kanalizacije, bila je jedna cijev i u istu cijev išla je u oborinska odvodnja. Kada se spoje te vode, velike količine kiše i sanitarna, izbija ljudima u podrume. Stvara se tlak ili izbija šahtove ili ulazi u podrume. Kada pogledate velike gradove, oni imaju posebne tunele, ogromne kanale, ali gradovi rastu i nove ekstremne klimatske oborine ukazuju na probleme”, rekao je.