Objavljeno u Nacionalu br. 939, 26. travanj 2016.

Dolazak direktora CIA-e Johna Brennana u Sarajevo u obavještajnim krugovima promatra se i u kontekstu ponovnog angažmana SAD-a na zapadnom Balkanu te davanja podrške za dovršetak istraga protiv političara optuženih za korupciju

Organizirani kriminal, borba protiv korupcije i vladavina prava i zakona. Osim borbe protiv terorizma i ISIL-a, bile su to glavne teme o kojima je direktor CIA-e John Brennan razgovarao s vodećim ljudima sigurnosno-obavještajnog sustava prilikom svog iznenadnog prošlotjednog posjeta Bosni i Hercegovini. Iako je ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara novinarima izjavio da se o organiziranom kriminalu i borbi protiv korupcije razgovaralo tek kratko te da je Brennan u Sarajevo došao na poziv svog bosanskohercegovačkog kolege Osmana Mehmedagića, direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), činjenica je da prvi čovjek CIA-e ne dolazi samo tako na drugi kraj svijeta. Njegov dolazak poklopio se s informacijama koje su do Nacionala nedavno došle iz obavještajnog miljea bliskog srpskim službama. Prvi dio informacija odnosi se na procjenu da će se Sjedinjene Države ponovno jače angažirati na zapadnom Balkanu, a drugi dio informacija odnosi se na istragu koja se vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Izvor iz obavještajnog miljea za Nacional je tri tjedna prije dolaska šefa CIA-e u Sarajevo rekao da su Amerikanci odlučili raščistiti koruptivnu hobotnicu u vrhu bosanskohercegovačkih vlasti.

“USLIJEDIT ĆE KONAČNI UDAR na Milorada Dodika koji će zahvatiti i druge visoko rangirane političare iz Bosne i Hercegovine. Neokrznut neće proći ni Dragan Čović, ali i pojedini političari u Srbiji”, izjavio je za Nacional taj izvor. Svega nekoliko dana nakon te informacije, glavni tužitelj Bosne i Hercegovine Goran Salihović u sarajevskom listu Oslobođenje potvrdio je da se protiv Milorada Dodika vodi istraga o tome kako je 2007. stekao vilu u u elitnom beogradskom naselju Dedinju vrijednu više od 750.000 eura. Prijavu protiv Dodika oko kupnje vile podnijela je oporbena Srpska demokratska stranka. Sumnja se da je Dodik vilu kupio gotovinom, pri čemu je ishodio fiktivni kredit kod Pavlović Banke iz Bijeljine, koji mu je poslužio samo kao pokriće za tu sumnjivu transakciju. Osim toga, Salihović je rekao da se nastavlja istraga i oko propasti Bobar banke, na čijim su računima ostali blokirani milijunski depoziti.

“Taj predmet je dva do tri puta jači od slučaja Sanader u Hrvatskoj”, izjavio je glavni tužitelj BiH.

NO PREMA PROCJENAMA SRPSKIH OBAVJEŠTAJNIH KRUGOVA, cilj istrage protiv Dodika je i svojevrsno slabljenje srbijanskog premijera Aleksandra Vučića koji brani Dodikovu politiku u Republici Srpskoj. U tom kontekstu obavještajni krugovi promatraju i nedavne presude Haaškog suda protiv Radovana Karadžića i Vojislava Šešelja. Za presudu protiv Karadžića smatraju da je “omča oko vrata Republici Srpskoj” u slučaju da Dodik uistinu odluči krenuti u odcjepljenje. Smatra se da tom presudom nije osuđen samo Karadžić, već i Republika Srpska, odnosno njezino političko-vojno rukovodstvo čiji je on bio samo dio. S druge strane, isti milje smatra da je izricanjem oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju, Haaški sud nanio ogromnu političku štetu ponajviše Aleksandru Vučiću i njegovu SNS-u jer će Šešelj svojim djelovanjem sada nastaviti destabilizirati političku scenu Srbije.

ORGANIZIRANI KRIMINAL I BORBA protiv korupcije bili su, uz borbu protiv terorizma, glavne teme o kojima je direktor CIA-e razgovarao s kolegama iz sigurnosno-obavještajnog sustava BiH

U fokusu zapadnih istražitelja su odnosi između Vučića i Dodika. Neovisno o Vučićevoj uvjerljivoj pobjedi na izborima, nerazjašnjeni odnosi s Dodikom mogli bi za njega predstavljati opterećenje te će se on u bliskoj budućnosti tog odnosa morati riješiti ako će željeti sačuvati vlastitu poziciju, smatraju srpski obavještajni izvori. Prema njihovim analizama, cilj američkog pritiska na Vučića zapravo je njegovo odustajanje od politike zbližavanja s Rusijom te čvršće usmjeravanje prema suradnji s NATO savezom i Europskom unijom. Do sada je Vučić vješto manevrirao između Rusije i zapadnih sila, no Amerika će sada, prema svemu sudeći, pojačati svoje prisustvo u regiji kako bi spriječila daljnji utjecaj Rusije na zapadnom Balkanu. Kad je o Bosni i Hercegovini riječ, američki cilj je održati cjelovitost BiH i umanjiti utjecaj i politički značaj Republike Srpske, smatraju srpski obavještajni izvori. Ako bi se dokazalo da je Dodik povezan s kriminalom, to bi zasigurno imalo duboke posljedice i za buduću politiku Republike Srpske, a ujedno bi to predstavljalo priliku i za odabir novog političkog vodstva i novog političkog smjera zemlje.

O AFERAMA I SUMNJIVIM AKTIVNOSTIMA MILORADA DODIKA već su se vodile brojne istrage, a ispisane su i na stotine i stotine stranica novinskih tekstova. BH Dani još su u srpnju 2009. objavili veliki istraživački dosje pod naslovom “Dodikov imperij” za koji se tvrdilo da uključuje do tada “najkompletniji popis imovine Milorada Dodika koja se procjenjuje na više od 200 milijuna eura” te da su taj popis napravili međunarodni predstavnici u BiH.

“Istraga koju SIPA i Tužilaštvo BiH mjesecima vode protiv Milorada Dodika, trenutno je fokusirana na izgradnju zgrade RTRS-a, izgradnju Administrativnog centra i izgradnju autoputa Banja Luka – Gradiška. Prema informacijama Dana, ta istraga bit će vrlo brzo proširena, a istražnim organima značajnu pomoć pružaju i međunarodni predstavnici na službi u BiH. Već sada su na popisima za provjeru bankovni računi, brojni stanovi, kuće, poslovni prostori, firme, plantaže, lovišta, košarkaški klub, radijske stanice, stotine tisuća hektara obradiva zemljišta te dionice u brojnim poduzećima i bankama. Nominalni su vlasnici te vrijedne imovine, čija vrijednost prema grubim procjenama prelazi 200 milijuna eura, pored samog premijera Republike Srpske i članovi njegove obitelji te bliski prijatelji i poslovni partneri”, stajalo je u uvodu teksta u kojem se u 11 točaka navodi Dodikova imovina, čak 17 tvrtki s kojima je povezan i četiri banke.

SERIJU ISTRAŽIVAČKIH TEKSTOVA O DODIKU imao je i sarajevski online magazin Žurnal.info. Prvi u nizu bio je članak iz kolovoza 2011. s egidama “Poslovna biografija gospodara Republike Srpske”, “Imperij Dodik” i naslovom “Od Laktaša do zvijezda” u kojem se govori o usponu Milorada Dodika od predsjednika Izvršnog odbora Skupštine općine Laktaši i nekadašnjeg švercera cigaretama, do najmoćnijeg i najbogatijeg čovjeka Republike Srpske, ali i jednog od “najimućnijih ljudi u regiji”. I u drugim tekstovima opisuju se razgranate Dodikove veze i sumnjivi poslovi s moćnim bankarima, biznismenima i političarima.

No i brojne istrage pravosudnih državnih tijela i silni novinski članci, nisu bili dovoljni da se Dodiku dokaže krivnja. Ono što bi sada moglo biti presudno da se svi ti sumnjivi slučajevi i afere do kraja istraže jest i pritisak SAD-a, ali i Europske komisije koja je još u studenom prošle godine upozorila da je pred Bosnom i Hercegovinom zahtjevan period usklađivanja normi i standarda, što bi trebalo uključivati i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. No u slučaju Bosne i Hercegovine ključan bi mogao biti upravo američki pritisak, uvjereni su srpski obavještajni izvori.

‘USLIJEDIT ĆE KONAČAN UDAR NA MILORADA Dodika koji će zahvatiti i druge visoko rangirane političare iz BiH. Neokrznut neće proći ni Dragan Čović, ali i pojedini političari u Srbiji’, tvrde obavještajci

I PRIJE DOLASKA DIREKTORA CIA–e U SARAJEVO, bez obzira na to što se njegov dolazak ne može direktno povezivati sa slučajem Dodik, inicijativa za rješavanje pitanja korupcije u BiH došla je iz Amerike. Američki senator Roger F. Wicker, dopredsjednik američke Helsinške komisije za sigurnost i suradnju u Europi, uputio je početkom veljače ove godine pismo američkom državnom tajniku Johnu Kerryju u kojem je ukazao na izrazitu korupciju među visokopozicioniranim političarima u Bosni i Hercegovini te predložio da se takvim političarima zabrani ulazak u SAD te da se i njima i onima koji ih podržavaju zamrzne imovina. Wicker je od administracije predsjednika Baracka Obame tražio i da odobri dodatna sredstva kako bi se raskrinkala i dokumentirala korupcija u BiH. Senator Wicker nedugo nakon toga dao je sredinom ožujka intervju Dnevnom avazu u kojem je rekao da neće imenovati na koje je konkretno političare mislio kad je govorio o korupciji u BiH.

“Tužiteljima ću prepustiti da imenuju pojedince na temelju dokaza, sudovima da donesu presude na temelju dokaza i medijima da izvještavaju o nalazima svojih istraga”, rekao je Wicker i de facto potvrdio da ima podršku Obamine administracije. Otkrio je što je pisalo u odgovoru na pismo koje im je poslao.

“Administracija je odgovorila i dijeli moju zabrinutost zbog korupcije u BiH. Podrška za zaštitu zviždača, kao i jačanje sudstva na svim razinama, neke su od inicijativa na koje vlada SAD-a usmjerava svoje napore. Jasno mi je da će širenje korupcije u zemlji samo spriječiti međunarodna ulaganja. Ambasada SAD-a u Sarajevu aktivna je u tom pogledu i ima moju podršku i ohrabrenje”, izjavio je Wicker koji je istaknuo da je za borbu protiv korupcije prije svega potrebna politička volja.

VEĆ NAKON PRVOG WICKEROVA ISTUPA, odnosno nakon što je poslao pismo State Departmentu u kojem je ukazao na korupciju u vrhu BiH, u medijima se oglasio Milorad Dodik. On je u intervjuu za Anadolu Agency (AA), koji je prenio Dnevni avaz, rekao da se “ne boji prijetnji pravosudnim postupcima zato što nema elemenata za bilo kakvu odgovornost te vrste”. Prva istraga u slučaju Pavlović Banke započela je još početkom siječnja kad je SIPA, Državna agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, izuzela dokumentaciju iz poslovnica Pavlović Banke u Doboju i Banjaluci kako bi pokušala dokazati spregu s Miloradom Dodikom.

WICKER JE OD OBAME tražio dodatna sredstva kako bi se raskrinkala i dokumentirala korupcija u BiH, a oni su odgovorili da dijele njegovu zabrinutost te da daju podršku zaštiti zviždača i jačanju sudstva u BiH

Dodik je u intervjuu za Anadolu Agency rekao da je protiv njega i njegove obitelji pokrenuta opsežna istraga “u mnogim institucijama u RS-u pa čak i regionu”. Rekao je da je po nalogu Tužilaštva BiH napravljen spisak u okviru kojeg SIPA traži podatke o Miloradu Dodiku, Snježani Dodik, Igoru Dodiku, Gorici Dodik i Bogoljubu Dodiku.

“Snježana je moja supruga, Igor je moj sin, Gorica je moja kći, a Bogoljub moj otac. Znači, protiv svih tih ljudi vodi se haranga. Naravno da to nije jednostavno”, rekao je Dodik koji je pred novinarima koji su ga intervjuirali teatralno naložio članovima svog kabineta da donesu dopis SIPA-e kako bi ga prvi put pokazao pred kamerama.

“Pogledajte. Svim institucijama kojima se traži. Pa će me vjerojatno optužiti da onemogućavam pravdu. Imena moje djece na tim listama za istragu. Otkuda, kako je to moguće? Kako biste se vi osjećali da vašu porodicu ovako pretresaju?” dramatizirao je Dodik pred kamerama.

Iskoristio je priliku da još jedanput porekne sve što mu se stavlja na teret:

“Prvo, nisam ja ni naivan ni blesav čovjek koji bi radeći ovaj posao u ovakvoj državi sebi dopustio neku nezakonitu radnju ili da budem nesvjesno u nešto ubačen. Donosio sam odluke u najboljem interesu za RS i u tom pogledu nemam niti jedan problem. Ne bojim se fer procesa s bilo koje strane. Nikakvog straha nemam.

Ali, naravno, nije vezano za strah, vezano je za otpor koji se stvara, to je ta politizacija svega toga. Opet mislim da je sjajno vrijeme ovih takozvanih iz RS-a, koji na tome jašu, prošlo i da su oni u silaznim putanjama. To govore i ankete. I vidjet će kako će to biti na sljedećim izborima”, izjavio je Dodik. U međuvremenu, sve je više onih koji smatraju da je upravo Dodikova karijera u silaznoj putanji te da bi se politička scena u BiH uskoro mogla početi temeljito mijenjati.