Nacional otkriva da istup potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića kojim je htio prozvati predsjednika Milanovića da Hrvatsku svrstava na stranu Mađarske, a pretvorio se u diplomatski skandal, nije bio usuglašen s premijerom Plenkovićem te da on još neće reagirati
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić svojim prošlotjednim nastupom u Saboru, u kojem je potpuno neočekivano napao Mađarsku i optužio je za svojatanje hrvatskog teritorija, izravno nastavlja prkositi premijeru Andreju Plenkoviću, ali i mađarskom premijeru Viktoru Orbánu.
To se može tvrditi iz više razloga, iako Anušić pokušava kompletnu epizodu staviti u kontekst propitivanja politike predsjednika Zorana Milanovića. I to prvenstveno jer Anušić ni u čemu nije reterirao čak niti nakon izbijanja diplomatskog skandala, ali i zbog onoga što je tijekom ponedjeljka o svemu Nacionalu izjavio izvor blizak vrhu MORH-a koji je rekao sljedeće:
„Pa Mađari već godinama svojataju cijelu Baranju, svojim izjavama, kartama i političkim odlukama. Otkad je počela ta Orbánova politika koja je geopolitički naslonjena na ovu situaciju u Ukrajini. I sad je Hrvatska odjednom na istoj strani s Mađarskom. A onaj koji misli da ne treba pomagati Ukrajini, ne razumije uopće što se događa na geopolitičkoj dimenziji. Jasno je da se pokušava složiti nova geopolitika, nova težišta, novi centri moći, i da mi ako smo nesigurni kojem bloku pripadamo i na čijoj smo strani, postajemo nečija žrtva. Ako mi kao tako mala država s 3,8 milijuna stanovnika budemo imali svoje unutarnje prijepore i nejasnoće, bit ćemo laki plijen u budućnosti za bilo koga drugoga. U tom kontekstu je i Anušić govorio.“
Anušić je u Saboru napao Mađarsku i njenu politiku svojatanja hrvatskog teritorija prvotno kako bi time dodatno produbio sukob s predsjednikom Zoranom Milanovićem koji odbija odobriti slanje hrvatskih vojnika u misiju NATO-a u Ukrajini i prikazao Milanovića kao političara koji Hrvatsku želi staviti uz bok Mađarskoj, koja također nije pristupila toj misiji NATO-a i koja se gotovo ponaša kao ruska saveznica.
Međutim, postoji još jedna politička dimenzija Anušićeva istupa. Otvorenim napadom na politiku koju godinama provode mađarski premijer Viktor Orbán i njegova administracija, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić svojim prošlotjednim istupom u Saboru neizravno je prozvao i vrh hrvatske politike, to jest premijera Andreja Plenkovića zbog vrlo mlake reakcije na dugogodišnje mađarsko poigravanje „povijesnim“ kartama „Velike Mađarske“ te je na neki način, možda i nehotice, izazvao premijera Plenkovića da se aktivnije uključi u zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa u Baranji koja je prva na udaru takvih mađarskih pretenzija. Iako je u početku bilo nejasno govori li Anušić samo u svoje ime, ili je to dio neke njegove zajedničke strategije koju je dogovorio s Plenkovićem, Nacional je od izvora bliskih Vladi doznao da je riječ o Anušićevu „solo“ istupu koji ni na koji način nije bio usuglašen s Plenkovićem. Međutim, zbog načina na koji je Anušić nastupio, optuživši otvoreno Mađarsku zbog teritorijalnih pretenzija na Hrvatsku, a potom to sve još jednom bez zadrške ponovio nakon što ga je prozvao mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, a što su prenijeli svi mađarski i hrvatski mediji, Anušić je zapravo doveo Plenkovića u situaciju u kojoj bi se o tim njegovim istupima trebao javno odrediti.
Iako formalno nema razloga da Plenković oko ove teme dodatno podgrijava tenzije, ne reagira li, ispast će da se povlači pred Mađarima kojima je ionako napravio bezbroj ustupaka, barem kad je u pitanju njegov odnos prema ponašanju MOL-a u Ini, primjerice.
„Ovo još nije razina na kojoj bi premijer Plenković trebao reagirati zbog toga što je Szijjártó prozvao potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića i pozvao na razgovor hrvatskog veleposlanika u Budimpešti Mladena Andrlića. Ne bi trebalo dodatno podizati tenzije na tu razinu. To je sad započelo s Anušićem, vidjet ćemo u kojem će se smjeru razvijati. Međutim, ako se u ovu situaciju uključi i vrh mađarske politike, to jest i premijer Viktor Orbán, onda će se uključiti i vrh hrvatske politike, odnosno premijer Plenković“, tim je riječima izvor blizak vrhu Vlade i HDZ-a za Nacional komentirao kako je Vlada reagirala na diplomatski incident koji je svojim izjavama u Saboru i tijekom rasprave na saborskom Odboru za obranu izazvao potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić zbog spominjanja mađarskih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj, ali i zbog toga što je Mađarsku svrstao na stranu Rusije.
Ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić u međuvremenu nije ni malo odstupio od svojih stavova. Ali za sada nije rekao niti slova o godinama podilazećoj politici premijera Plenkovića prema mađarskom MOL-u u Ini i činjenice da Plenković ni nakon dvije godine od izbijanja plinske afere nije izvršio obećanje da će tražiti promjenu koruptivnog upravljačkog modela koji daje mađarskoj strani Uprave dominaciju nad hrvatskim članovima te time i apsolutnu moć u donošenju ključnih odluka. Pa je tako, primjerice, nedavno još jednom odgođena i završna faza modernizacije riječke rafinerije.
Međutim, ne odstupajući od svojih stavova o mađarskim teritorijalnim pretenzijama, Anušić je javno u izjavi novinarima podsjetio kako je hrvatska diplomacija svojedobno tražila razgovor s mađarskim dužnosnicima da objasne zbog čega se karte tzv. Velike Mađarske, koje obuhvaćaju Baranju, Međimurje i dio Primorja, pojavljuju u javnosti. I rekao da on neće zabijati glavu u pijesak kad su u pitanju takve strateški važne stvari za Hrvatsku.
Anušić je prošlog tjedna na saborskom Odboru optužio Mađarsku da vodi politiku koja dovodi u pitanje teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske i da „visoki mađarski politički dužnosnici tumače da je Baranja apsolutno njihova zemlja”.
Potom je na pitanje SDP-ova Arsena Bauka, predsjednika tog Odbora, da pojasni je li on to jednu članicu NATO-a optužio da ima teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj, rekao:
‘’Ukucajte izjave mađarskih političara koji nisu oporba, nego su na vlasti u Mađarskoj. Pogledajte karte koje obuhvaćaju ne samo moju Baranju, nego i Međimurje, obuhvaćaju Rijeku i Primorje. Takve karte imaju ‘u svojim uredima’’’.
Potom je pojasnio da je on još kao osječko-baranjski župan osobno pitao mađarskog veleposlanika zbog čega to rade, a oni su mu na to odgovorili da poštuju svoju povijest.
Prema tvrdnjama izvora bliskog Vladi, premijer Plenković uopće još nije razgovarao s ministrom Anušićem o tim izjavama kojima je on izazvao bijes vrha mađarske politike, do te mjere da je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó pozvao na razgovor hrvatskog veleposlanika u Budimpešti Mladena Andrlića.
Kako je u petak prenijela mađarska novinska agencija MTI, Péter Szijjártó rekao je da Mađarska stremi najboljim mogućim odnosima sa svim susjednim državama, uključujući Hrvatsku, te da je stoga ‘’neočekivano da je hrvatski ministar obrane odabrao novu sportsku disciplinu – vrijeđati Mađare’’.
Szijjártó je pozvao hrvatsku vladu da ne uvlači Mađarsku u ‘’unutarnje političke rasprave s predsjednikom’’ i poručio da se njihov spor mora riješiti ‘’među njima’’, bez ‘’vrijeđanja Mađarske’’.
Mađarski ministar vanjskih poslova Szijjártó problematizirao je dvije sporne izjave Anušića, onu na saborskom Odboru za obranu na kojem je rekao da bi nesudjelovanje hrvatskih časnika u NATO-voj misiji podrške Ukrajini NSATU Hrvatsku učinilo poput Mađarske, te onu u Saboru da ‘’Srbija i Mađarska javno daju potporu Putinu’’.
Anušić je odmah uzvratio rekavši u izjavi za medije da nije on izazvao diplomatski incident, već da je to napravila mađarska strana, odnosno političari i dužnosnici na čije se izjave on referirao. Podsjetio je kako je hrvatska diplomacija svojedobno tražila razgovor s mađarskim dužnosnicima da objasne zbog čega se karte tzv. Velike Mađarske, koje obuhvaćaju Baranju, Međimurje i dio Primorja, pojavljuju u javnosti.
“Ako sam se ja referirao na ono što su oni već stotinu puta izrekli, a i dan danas tako komuniciraju, onda se moramo zapitati vodimo li brigu o ovoj državi kada se mene propituje da sam izazvao diplomatski incident”, kazao je Anušić.
Ustvrdio je kako on nije izazvao diplomatski incident, već samo podsjetio na diplomatski incident koji je izazvala mađarska strana te ponovio kako se protivi tvrdnjama da ovaj, i još neki drugi dijelovi Hrvatske, pripadaju političkom cilju tzv. Velike Mađarske.
Međutim, izvor blizak Uredu predsjednika Zorana Milanovića smatra da svojim neočekivano kritičkim službenim izjavama o mađarskim pretenzijama na hrvatski teritorij potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić može ugroziti sigurnost hrvatskog zračnog prostora te dovesti u pitanje najavljenu vojnu suradnju Mađarske i Hrvatske koja postaje ključna u trenutku kad Hrvatska sa starih MIG-ova prelazi na nove francuske Rafale. Upravo je Mađarska ozbiljan kandidat za pružanje potpore Hrvatskoj u nadzoru dijela njenog zračnog prostora. Taj izvor o tomu je rekao sljedeće: „Anušićev ispad bio je potpuno izvan kontrole i izvan zdrave pameti jer bi Hrvatskoj uskoro mogla zatrebati mađarska pomoć na vojnoj razini. Milanović je izrazito nesklon tome da hrvatski zračni prostor nadziru Talijani. I on kreće u zaoštravanje retorike baš u ovom trenutku. Dakle, Anušić je odabrao potpuno krivo vrijeme za svoje soliranje, što Hrvatskoj može bespotrebno proizvesti štetu.“
Izvor blizak Uredu predsjednika Zorana Milanovića smatra da Anušić može ugroziti sigurnost hrvatskog zračnog prostora te dovesti u pitanje najavljenu vojnu suradnju Mađarske i Hrvatske
Naime, još 17. svibnja prošle godine tadašnji ministar obrane Mario Banožić objavio je: “Hrvatski zračni prostor jedno kratko vrijeme nadzirat će borbeni avioni Mađarske i Italije.“
To je još tada bilo potrebno dogovoriti jer se znalo da će za korištenje i održavanje francuskih Rafala biti potrebno osposobiti 90 hrvatskih pilota i mehaničara.
Kako je tada objavio Jutarnji list, osim intenzivne obuke mehaničara i pilota, razlog za angažman talijanskih i mađarskih aviona je istek resursa hrvatskih MiG-ova. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo lani je raspolagalo s osam borbenih aviona MiG 21, od kojih su nekima resursi istekli još prošle godine, a dijelu istječu 2024. i nakon toga moraju biti prizemljeni.Dok Hrvatska, dakle, u potpunosti ne preuzme Rafale, Mađarska, koja je već zadužena za Sloveniju, sa svojim bi avionima JAS 39 Gripen trebala pripomoći Hrvatskoj u nadzoru istočne i središnje Hrvatske, dok bi talijanski avioni Eurofighter Typhoon i F-35 Lightning nadzirali zračni prostor obalnog i priobalnog dijela Hrvatske.
Takav međudržavni sporazum ministar obrane svojim izjavama ne može anulirati ali, po mišljenju visokog izvora bliskog Uredu predsjednika, nepotrebno ugrožava način njegove izvedbe. I kao ministar obrane trebao bi, smatra taj izvor, voditi računa prvenstveno o tom vojnom aspektu, a ne se bez ikakvog konkretnog povoda, osim da napadne predsjednika Milanovića, nepotrebnim izjavama uplitati u zonu koja spada u područje vanjske politike.
Izvori bliski vrhu MORH-a ističu, međutim, da je upravo u tome poanta.
„Jedino je Viktor Orbán, isti onaj koji u svom uredu na zidu drži kartu Velike Mađarske, odbio na samitu NATO-a dati podršku misiji NSATU, o kojoj se u Hrvatskoj raspravlja već mjesec dana. To znači da se mi, koji smo u NATO-u i Europskoj uniji, svrstavamo uz mađarsku politiku. A znamo kakva je mađarska politika u odnosu na Hrvatsku. To je jedini razlog zašto je ministar Anušić povezao te dvije teme“, tvrdi izvor blizak vrhu MORH-a.
Na pitanje je li moguće da je ministar Anušić tako otvoreno prozvao drugu zemlju članicu NATO-a samo zbog predsjednika Milanovića, odnosno zbog misije NATO-a ili su u pozadini još neki razlozi, taj izvor pojašnjava:
„Ne samo zbog misije, ali ta misija je bila povod da se to spomene jer se Hrvatska jedina od svih zemalja NATO članica svrstala uz Mađarsku koja ima politiku prema Hrvatskoj upravo onakvu kakvu tumači Orbán, s kartama koje obuhvaćaju jedan dio teritorija Republike Hrvatske. Znači, Milanović nas svrstava uz Mađarsku koja takvu politiku jasno propagira. Nije to samo Orbán. U svim njihovim službenim prostorijama državnih uprava, naći ćete kartu Velike Mađarske, pa čak i u kafićima i na benzinskim stanicama, a pojedini njihovi državni dužnosnici bez zadrške u svojim izjavama iskazuju otvorene pretenzije prema hrvatskom teritoriju. A referirajući se na Milanovića, da mi nećemo ni za koga ratovati, da nećemo slati naše vojnike, iako ovdje uopće nije riječ o slanju naših vojnika u bilo kakve ratne operacije, to znači ne obrani Ukrajine i ne obrani demokracije zapadnog svijeta i NATO granica, već prelazak na stranu onih kojih između redaka svojataju hrvatski teritorij.“
Komentari