Nakon što ju je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić dovela pred gotov čin imenovanjem novih hrvatskih veleposlanika, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović sada se, ni kriva ni dužna, našla na udaru kritika zbog toga što je potvrdila imenovanje Ivana Mašine hrvatskim veleposlanikom u Irskoj i Vesne Cvjetković hrvatskom veleposlanicom u Austriji. Znakovito je što te kritike dolaze iz krugova bliskih vrhu HDZ-a.

Prije odluke o potvrđivanju njihova imenovanja, još 18. ožujka, Uredu predsjednice upućena je predstavka Mladena D. (podaci poznati redakciji i Uredu predsjednice), koji je optužio Ivana Mašinu i Vesnu Cvjetković da su “trgovali utjecajem i zlorabili svoj položaj kad su mu lažnim prikazivanjem činjenica onemogućili da postane počasnim konzulom Republike San Marino”. Zbog tog je slučaja Mladen D. pokrenuo i sudski spor, koji je još uvijek u tijeku.

Predstavku sličnoga sadržaja Mladen D. još je 27. veljače uputio i svim članovima Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora. U njoj navodi da su Ivan Mašina, kao tadašnji načelnik Protokola RH, i Vesna Cvjetković, kao glavna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, prekoračili ovlasti i zloupotrijebili svoj službeni položaj utječući na to da Republika Hrvatska ne prihvati njegovo imenovanje za počasnoga konzula Republike San Marino, premda za to nisu postojale nikakve zakonske prepreke i iako ga je na tu dužnost predložio parlament San Marina. Protiv Ivana Mašine oštećeni Mladen D. podnio je i kaznenu prijavu zbog davanja lažnog iskaza. Kongres Republike San Marino imenovao je još 16. prosinca 2011. Mladena D. svojim počasnim konzulom u Zagrebu, ali je on 2. svibnja 2012. obaviješten kako je postupak odobrenja u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova završen – na njegovu štetu. Iako je više puta pokušao doznati zašto je odbijen, to mu nije bilo omogućeno.

Poslije je doznao kako mu pokušavaju imputirati da kao prethodni počasni konzul Demokratske Republike Kongo po isteku mandata nije odmah vratio automobilske tablice.

Zbog tog slučaja Mladen D. podignuo je u ožujku 2013. tužbu na Općinskom sudu u Zagrebu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete od 50.000 kuna zbog grubo povrijeđenog prava osobnosti, to jest prava na dostojanstvo, čast i ugled, jer ga je Ministarstvo proglasilo onim što se uobičajeno naziva persona non grata.

Ključni svjedoci u tom postupku najprije su pronalazili izlike za nedolazak na sud. Kad se napokon pojavio na sudu, i to na ročištu održanom 12. prosinca 2014., Ivan Mašina izjavio je da kao tadašnji šef diplomatskog protokola u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija u razdoblju od kraja 2011. do 20. travnja 2012. “nije dobio nikakvu informaciju ili postupanje” u vezi s predmetom imenovanja Mladena D. počasnim konzulom te da “nema saznanja je li pisano mišljenje Ministarstva napravljeno”. No, prema tvrdnjama Mladena D., iz spisa koji je dostavljen na uvid Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, proizlazi da je Ivan Mašina u svojstvu šefa diplomatskog protokola 20. veljače 2012. podnio zahtjev MUP-u, u kojem traži očitovanje o tome postoje li prepreke za imenovanje Mladena D. počasnim konzulom San Marina. Dva dana poslije stigao je odgovor SOA-e, kojim ga izvješćuju da takve prepreke ne postoje. Potom je Mašina uputio i dopis Upravi za europske poslove i Upravi za europsko pravo, međunarodno pravo i konzularne poslove Ministarstva, nakon čega je dobio odgovor u kojem ga izvješćuju da nisu ovlašteni davati mišljenja o imenovanju počasnoga konzula. Nakon toga, i to unatoč tomu što mu je istekao mandat, Mašina je 25. travnja 2012. najprije usmeno izvijestio veleposlanika RH u Rimu Tomislava Vidoševića kako je Ministarstvo suglasno da se otvori konzulat Republike San Marino u Zagrebu, ali ne i zadovoljno predloženom osobom. Sve je to u kaznenoj prijavi protiv Mašine naveo Mladen D., koji ga tereti za davanje lažnog iskaza i prekoračenje ovlasti.

Ako su točne optužbe protiv Ivana Mašine, kao i protiv Vesne Cvjetković, a Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu i Općinski građanski sud u Zagrebu te optužbe i potvrde, bit će teško izbjeći diplomatski skandal. Zbog toga je Mladen D. upozorio Ured predsjednice i saborski Odbor za vanjsku politiku da, prema njegovu mišljenju, “navedene osobe nemaju moralno pravo obavljati tako časnu dužnost kao što je veleposlanička, jer su zlouporabili svoj službeni položaj”. No cijeli ovaj slučaj treba sagledati i u širem kontekstu. Ivan Mašina i Vesna Cvjetković spadaju u kvotu 12 veleposlanika čiji je postupak imenovanja bio pokrenut prije završetka predsjedničkih izbora. Tim su veleposlanicima istjecali mandati, među ostalim u Beču, Skopju, Oslu i Bukureštu, i trebalo je imenovati nove. Bivši predsjednik Ivo Josipović odbio je potpisati imenovanja, ali je sama procedura već bila pokrenuta pa su neki od budućih veleposlanika već dobili i agremane, tj. službene potvrde zemalja domaćina. Prema nekim tumačenjima, predsjednica je time bila dovedena u položaj da, htjela, ne htjela, mora potpisati njihova imenovanja kako bi se izbjegao diplomatski skandal, koji bi zacijelo uslijedio da ona ne potpiše imenovanje osoba koje su već dobile agremane. Posrijedi je bilo i imenovanje Vesne Cvjetković veleposlanicom u Austriji, imenovanje Danijele Barišić, dotadašnje glasnogovornice u Ministarstvu, veleposlanicom u Bugarskoj, potom imenovanje Hrvoja Marušića, voditelja Ureda za odnose s EU-om u Ministarstvu, veleposlanikom u Norveškoj, a u Rumunjskoj Davora Vidiša. U nekoliko novinskih članaka već je bilo upozeno da su ta imenovanja sporna jer neke od tih osoba nisu karijerni diplomati, nego su dosad obavljale administrativne poslove te da su postavljene isključivo zbog bliskosti aktualnoj vlasti.

Vesna Cvjetković bila je zapravo jedna od rijetkih za koje su mediji tvrdili da ima “neupitan diplomatski background”. Doktorirala je u Beču, bila zamjenica ministra i veleposlanica u Njemačkoj i Grčkoj. Njezino povlačenje u ovom bi trenutku, prema nekim izvorima, samo Hrvatskoj nanijelo štetu. To je vjerojatno bio razlog zašto je predsjednica odlučila prijeći preko upozorenja koja su joj dostavljena, a čiju istinitost i opravdanost tek treba sudski utvrditi. Ivan Mašina, s druge strane, bio je savjetnik za protokol u Uredu premijera Zorana Milanovića pa se njegovo napredovanje s te protokolarne dužnosti na veleposlaničku funkciju smatralo u najmanju ruku preuranjenim. O tome se pisalo neovisno o ovom novom slučaju, u sklopu kojeg ga Mladen D. optužuje zbog prekoračenja ovlasti.

Nacional je o svemu tome uputio pisani, pa i ponovljeni usmeni upit radi objašnjenja i Uredu predsjednice, i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, i saborskom Odboru za vanjsku politiku, ali službeni odgovor do zaključenja ovoga broja dobili smo samo iz Ministarstva. Objasnili su da je postupak imenovanja počasnih konzula klasificiran i da ga ne mogu komentirati, kao ni sam sudski postupak.

“Prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima i Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, svaka država ima diskrecijsko pravo prilikom davanja agremana. Ako ga ne da u određenom roku, smatra se da ne pristaje i zato država koja traži agreman, u skladu s diplomatskim običajima i običajnim pravom, nikada ne pita zašto agreman nije odobren. Osobi koja bi htjela biti počasni konzul trebali bi biti poznati pravila i procedure, posebno kad je riječ o davanju privole ili agremana. Jer osim diplomatskih tablica na automobilu, zbog kojih se u određenim zemljama ne mora plaćati parkiranje, što je nekima, na žalost, jedini cilj i svrha, funkcija počasnog konzula iziskuje i odgovornost. Kako prema zemlji koju predstavlja, tako i prema zemlji u kojoj posao obavlja”, glasi odgovor Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Neslužbeno smo još doznali da Ivan Mašina nije odlučivao u tom predmetu niti je na to mogao utjecati, jer i nije imao takve ovlasti, odnosno cijeli je predmet samo tehnički odradio”, kaže Nacionalov izvor koji ima objašnjenje i za ono što je Mašina izjavio na sudu. Prema tim tvrdnjama, on jednostavno o cijelom postupku nije mogao govoriti, jer je bila riječ o klasificiranim podacima.

Problem je u tome što bi u cijelom tom slučaju najviše nepotrebnih neugodnosti ovaj put mogla imati predsjednica Republike.