Srbija diplomatskim kanalima ubrzano traži rješenje za sankcije NIS-u, kao lobista je angažirala Trumpova čovjeka Richarda Grenella, o čemu uvelike ovisi i perspektiva Janafa

Kako se približava rok za stupanje na snagu SAD-ovih sankcija prema ruskim naftnim kompanijama Gazprom Neft i Surgutneftegaz, Srbija, ali i Hrvatska ubrzano traže način da umanje posljedice te američke odluke na poslovanje JANAF-a, ali i opskrbu tržišta Srbije naftnim derivatima. Podsjetimo, administracija predsjednika Joea Bidena u odlasku donijela je 10. siječnja odluku o uvođenju sankcija ruskim kompanijama iz energetskog sektora – Surgutneftegazu i Gazprom Neftu i njihovim podružnicama – kojoj je cilj smanjiti prihode Moskve od prodaje energenata kojima se financira rat u Ukrajini. Među kompanijama koje će osjetiti posljedice tih sankcija je i Naftna industrija Srbije (NIS) kao podružnica Gaspromnefta. No stupi li ta odluka na snagu krajem veljače, posljedice će osjetiti i hrvatski JANAF, operator naftnog sustava u Hrvatskoj čiji je NIS veliki zakupac kapaciteta. NIS je najveći poslovni partner JANAF-a, s kojim je sklopio trogodišnji ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte do kraja 2026. i u JANAF-u ne kriju da će, ostvari li se prijetnja aktiviranja sankcija, tu prazninu u zakupu kapaciteta biti vrlo teško nadoknaditi u kratkom roku.

Nacionalov izvor dobro upućen u tržište nafte, koji je želio ostati anoniman, izjavio je za Nacional da Srbija diplomatskim kanalima ubrzano traži rješenje tog problema te da je s tom namjerom kao lobista angažirala i nekadašnjeg američkog veleposlanika u Njemačkoj u vrijeme prve Trumpove administracije i bivšeg vršitelja dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe Richarda Grenella, koji je dobro upoznat sa stanjem na Balkanu. Grenell je tijekom prijašnjeg Trumpova mandata bio američki izaslanik za dijalog Beograda i Prištine, a Trump je krajem prosinca objavio da je Grenella imenovao svojim „izaslanikom za posebne misije“. Ako se informacija o angažiranju Grenella od Beograda pokaže točnom, vrlo je moguće da će se uskoro pronaći prihvatljivo rješenje za uvoz nafte u Srbiju koje će donijeti olakšanje i JANAF-u. U prilog tome ide i Grenellova izjava s kraja rujna prošle godine, izrečena na prijemu „Srbija iza budućnosti“ (Serbia Beyond Future) koji je Stalna misija Srbije pri UN-u organizirala u New Yorku, a u kojoj je naglasio da je “budućnost Srbije uz SAD, a ne Kinu i Rusiju“ te da “redovno razgovara s predsjednikom Vučićem i govori mu da se treba odvojiti od Kine i Rusije i zbližiti sa Zapadom i SAD-om”. Grenell je tom prilikom naglasio i da „između SAD-a i Srbije postoji iskreno prijateljstvo bez obzira na to tko je na vlasti“, a Radio Slobodna Europa u svom izvještaju s prijema naglašava da je Grenell i nakon odlaska s funkcije veleposlanika u Berlinu, ostao blizak s vlastima u Srbiji. Čini se da će Vučić tu bliskost sada pokušati iskoristiti za rješavanje vrlo teške situacije u kojoj se našao NIS, ali i cijela Srbija.

Uprava JANAF-a na čelu s predsjednikom Stjepanom Adanićem potvrdila je priopćenjem objavljenim petak da se, štiteći vlastite poslovne interese, angažirala oko pronalaženja rješenja te da u tome surađuje s nadležnim tijelima RH: “Predstavnici nadležnih hrvatskih institucija u proteklom su razdoblju kroz izravan kontakt s američkom administracijom, koja je svjesna geostrateške važnosti JANAF-a za energetsku sigurnost regije, surađivali na pronalaženju rješenja za ublažavanje negativnih posljedica na poslovanje Društva”, stoji u JANAF-ovu priopćenju te se navodi da je do isteka roka od 45 dana “moguća prilagodba i poduzimanje mjera koje bi omogućile dezinvestiranje i podržavanje sigurne opskrbe Republike Srbije naftom”.

Jedna od mogućnosti za rješavanje spora, koju je nedavno spomenuo jedan od Nacionalovih sugovornika, podrazumijevala je da ulogu kupca sirove nafte na otvorenom tržištu preuzme državna Direkcija za robne rezerve RS, koja bi onda na temelju ugovora s NIS-om tu naftu uputila na preradu u rafineriju u Pančevu, a potom od NIS-a ponovo preuzimala proizvedene derivate i plasirala ih kao prodavatelj na maloprodajno tržište Srbije. Takav aranžman zahtijevao bi traženje dozvole za iznimku (tzv. exception clause) od tijela koje je odredilo sankcije – a to je Europska komisija – i koje taj izuzetak mora odobriti. No Nacionalov izvor tvrdi da ta opcija nije realna zbog problema oko novčanih transakcija za kupljenu naftu.

“Trebate znati da je platni promet s NIS-om također pod sankcijama i da svaka banka koja bi preuzela financijske transakcije oko kupovine nafte, također riskira uvođenje sankcija i blokadu platnog prometa. To nijedna banka neće prihvatiti. Čak i da kupovinu nafte preuzme netko treći, i taj posrednik riskira potpadanje pod sankcije, odnosno, potpunu blokadu platnog prometa”, upozorio je Nacionalov izvor. On jedini izlaz iz te, kako kaže, vrlo teške situacije vidi u jednostranoj nacionalizaciji NIS-a od srpske države. Ni ta opcija nije posve bez problema jer Srbija neće moći platiti naknadu Gazprom Neftu za oduzetu imovinu, opet zbog činjenice da je Gazprom Neft pod sankcijama i da je platni promet prema njemu zabranjen pa se financijska transakcija uplate naknade ne može izvršiti.

“S druge strane, srpska vlada nerado razmišlja o jednostranoj nacionalizaciji NIS-a bez naknade jer se boji da će u tom slučaju ostati bez ruskog plina o kojem ovisi”, upozorava naš izvor. Stoga je, kaže naš izvor, odluka o uvođenju sankcija Srbiji vrlo loš potez američke administracije na odlasku, koja Srbiju može samo dodatno udaljiti od Europe i gurnuti u ruke Rusije.

On kaže da i Hrvatska, koja želi zaštititi poslovanje JANAF-a, kao i Srbija polaže nade u novu administraciju Donalda Trumpa. “Vjerujem da će predsjednik Aleksandar Vučić pokušati iskamčiti ili neku iznimku od sankcija ili barem produljenje roka kako bi se pronašlo trajnije rješenje tog problema. Vidio sam izjavu Christophera Hilla, veleposlanika SAD-a u Beogradu, u kojoj on krajem prosinca prošle godine izrijekom navodi da se o sankcijama Srbiji uopće ne razmišlja i da do njih neće doći. Stoga Vučić zasigurno računa na Trumpovu administraciju i neku vrstu dogovora s američkom stranom. Rekao bih i da je nedavna Vučićeva ponuda da Srbija bude domaćin susreta Vladimira Putina i Donalda Trumpa, upravo na tom tragu”, objasnio je Nacionalov izvor.