Objavljeno u Nacionalu br. 741, 2010-01-26

AMERIČKA DRŽAVA oštro je zatražila od kineske vlasti da otkrije tko stoji iza nedavnih hakerskih napada na Google te da prestane cenzurirati informacije na internetu

Američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton u četvrtak je u muzeju novinarstva Newseum u Washingtonu političko-programatskim govorom o internetu i njegovoj budućnosti izazvala veliku pozornost. Istaknula je da internet treba biti oslobođen bilo kakve cenzure i spomenula nedavne državne intervencije, odnosno ograničavanja slobode u toj sferi u raznim zemljama .

Mnogi su taj govor analizirali u kontekstu spora oko interneta između Kine i američke internetske kompanije Google, koja je kinesku vlast optužila za cenzuru i subverziju. Prema Googleu, kineski hakeri upali su u sustav Googlea kako bi se domogli povjerljivih informacija i ušli u elektroničku poštu kineskih disidenata te američkih tvrtki i novinara koji su svoje adrese imali na Googleu (gmail). Nakon što je 12. siječnja Google na svom službenom blogu tako optužio kinesku vlast, Kinezi su oštro, isprva neformalno reagirali, pa je Google obznanio da bi se mogao povući iz Kine i odgodio plasiranje nekih svojih uređaja na kinesko tržište.

Kad je Google 2006. ušao u Kinu, kineskim korisnicima interneta, kojih ima 350 milijuna, bilo je omogućeno znatno djelotvornije surfanje. Google je i sada u Kini vrlo značajan alat, iako je raširenija kineska tražilica Baidu, koja se čak brže razvijala. Google je u Kinu ušao u poprilično dramatičnim okolnostima, nakon političkog dogovora između te tvrtke i kineske vlasti, koji su na Zapadu mnogi napali tvrdeći da Google pristaje na kinesku cenzuru.

Danas je internetska tražilica Google nedvojbeno jedno od najmoćnijih pomagala za pristup željenim informacijama. Googleom se, svakodnevno učeći, informirajući se, zabavljajući se, pretražujući poslovne informacije, baveći se znanošću, služe stotine milijuna ljudi, jer je ta efikasna tražilica, koju su prije nekoliko godina konstruirali studenti Sergey Brin i Larry Page, mnogo bolja od svih konkurentskih. Na temelju uspjeha te inovativne tražilice stvorena je i kompanija Google Inc., jedna od najmoćnijih i najpropulzivnijih tvrtki visoke tehnologije, čija se vrijednost procjenjuje na desetke milijardi dolara.
Kompanija je zahvaljujući ogromnom broju korisnika razvila poslove diljem svijeta, unaprijedila tražilicu, prilagodila je lokalnim jezičnim specifičnostima i tako postala sveprisutna. Google Inc., svjestan značenja kineskog tržišta, razvio je i kinesku varijantu svoje tražilice, koja je bila smještena na njegovu američkom sajtu, ali ona nije bila od osobite koristi kineskim korisnicima interneta, jer je bila vrlo spora, a često nije davala nikakve rezultate, i to stoga što je kineska vlada odlučila kontrolirati sav promet između kineskih korisnika interneta i Googlea kako u Kinu ne bi stigle informacije za koje kineska vlast ne želi da ih kineski građani znaju. Svaki kontakt kineskih korisnika s Googleom išao je preko sporih kineskih kontrolnih servera, koji su zaustavljali neželjene informacije.

To je za Google bila velika prepreka za bilo kakvo širenje poslova u Kini, a posebno za ono u čemu je Google najbolji – povezivanje interesa korisnika za pretraživanje s komercijalnim sadržajima. U vrhu tvrtke bili su svjesni da će zarada na sve bujnijem kineskom tržištu Googleu ostati nedostižna ne bude li njegova tražilica brza i djelotvorna kao i drugdje u svijetu. A da takva postane, morala je dobiti odobrenje kineske vlasti da joj kineski korisnici slobodno pristupe. No kineska je vlast postavila uvjet da Google sam blokira informacije za koje vlast ne želi da im kineski građani imaju pristup. U upravi Googlea raspravljali su da li da popuste i uvedu samocenzuru ili da se drže gesla s kojim su krenuli u svoj projekt – da će oni omogućiti korisnicima svoje tražilice potpuno slobodan pristup svim informacijama. Iz Googlea su od osnutka tvrdili da neće intervenirati u sadržaj pretraživanja sve dok je ono u skladu sa zakonima koji jamče slobodu govora te da se njih ne tiče tko što traži i iz kojeg razloga, čak ako je riječ i o teroristima, pedofilima i financijskim varalicama. Da se Google i dalje toga držao, nikakav sporazum s kineskom vlašću ne bi bio moguć.

No u vodstvu Googlea ipak su odlučili drukčije i sklopili sporazum s kineskom vlašću, pa je tako stvorena nova varijanta tražilice na kineskom jeziku, koja se nalazi na posebnom kineskom sajtu, a koja sama isključuje iz pretraživanja sadržaje za koje kineska vlada ne želi da ih Kinezi vide. Google se obvezao da će prilikom prikaza rezultata internetske pretrage obavijestiti korisnika interneta ako su mu neke informacije uskraćene.

Ta Googleova odluka izazvala je brojne negativne reakcije aktivista za ljudska prava u SAD-u, koji su tvrdili da je Google zbog profita pristao na cenzuru, popustio pred kineskom vladom i sada surađuje u kršenju ljudskih prava kineskih građana na potpun pristup informacijama. Iz Googlea su odbacivali kritike, tvrdeći da je takva odluka donesena ne samo radi dobrobiti kompanije, nego i radi dobrobiti kineskih građana, jer će oni moći znatno efikasnije pretraživati internet, pa će i mogućnost njihova informiranja znatno porasti. Google je pritom podsjetio da to nije prvi put da Google u skladu sa željama vlasti cenzurira sadržaje. Tako je – zbog zakonskih ograničenja u Njemačkoj i Francuskoj – onemogućio tamošnjim korisnicima da dopru do sajtova na kojima se veliča nacizam.

Taj dogovor vrijedio je sve dosad, do optužbe da je kineska vlast organizirala subverziju Googlea. Google je dao do znanja ne samo da bi se mogao povući iz Kine, nego i da bi, ako i ostane, mogao ukloniti cenzuru koju zahtijeva kineska vlada. Nakon toga uspostavljeni su kontakti između šefova Googlea i drugih vodećih ljudi iz internetske sfere s američkim ministarstvom vanjskih poslova. Opće je uvjerenje da je Hillary Clinton govor u muzeju novinarstva iskoristila da iznese američki stav prema tom problemu, upravo potaknuta tim sastancima. Iz njenog ministarstva već su i prije napomenuli da smatraju kako se očito radi o međudržavnom sporu, a još i više o sporu u shvaćanju slobode izražavanja i komuniciranja. Hillary Clinton je rekla:

“Zemlje koje ograničavaju slobodan pristup informacijama ili krše osnovna ljudska prava internetskih korisnika riskiraju da se ograde od napretka u sljedećem stoljeću. Države ili pojedinci koji sudjeluju u internetskim napadima trebali bi se suočiti s posljedicama i međunarodnom osudom. U internetski povezanom svijetu napad na mrežu jedne zemlje napad je na sve.”
Potom je zatražila od kineske vlasti da detaljno i transparentno istraži tko je napadao Google i pokušao prodrijeti u njega, te tko je napadao i desetak drugih američkih internetskih tvrtki. Izravno je upozorila Kinu da će kineska privreda trpjeti zbog toga što pokušava ograničiti pristup informacijama. Najavivši da će američka vlada snažno stati iza Googlea, pozvala je i druge američke kompanije iz sfere visoke tehnologije da odbiju zahtjeve pojedinih zemalja da se u Kini cenzuriraju sadržaji koji kineskoj vlasti ne odgovaraju, te da zbog trke za profitom ne sudjeluju u represiji.

Najavila je da će se njeno ministarstvo u veljači na najvišoj razini sastati sa šefovima internetskih kompanija kako bi se razgovaralo o internetskoj slobodi. Velika američka internetska tvrtka Yahoo, Googleov suparnik u sferi internetskih tražilica, pružila je podršku Googleovu stavu u sporu s kineskim vlastima, a solidarizirale su se i neke druge tvrtke, ukazujući da je ono što se dogodilo s Googleom samo nastavak šire kineske politike prema internetu: u Kinu se puštaju samo oni internetski servisi koji su odvojeni od politike, koji imaju koristi za razvoj kineske privrede, ali se ograničavaju i zabranjuju oni na kojima se mogu naći politički sadržaji, kojima se širi politička propaganda te razvija neograničena komunikacija, pa su tako u Kini zabranjeni i Facebook, i Twitter, i YouTube.

Kineska vlada u tom se sporu isprva nije oglašavala, ali se njen stav mogao od samog početka iščitati prema pisanju kineskih novina. Jedan od najnakladnijih pekinških tabloida pod naslovom “Svijet se brani od Googlea Bijele kuće” objavio je članak u kojem tvrdi da je Google instrument politike američke države: “Kad god to američka vlada zatraži, Google će lako postati korisno sredstvo za promociju političke volje i ideja američke vlade u inozemstvu. A sadašnja američka vlada spremna ga je tako iskorištavati.”
Drugi kineski list, namijenjen mlađim čitateljima, tvrdi da se taj incident iskorištava “kako bi se Kini nametnula pitanja ljudskih prava pod krinkom komercijalnog spora”: “Oni tako misle da je, kad je Google u problemima, i zapadna kultura u problemima. Upotreba Googlea za propagiranje slobode govora kako je Amerikanci vide stvarni je razlog zašto je Google izabrao da ovaj spor ne rješava u komercijalnoj sferi, nego kroz politiku.”

Prvi je o tom sporu javno progovorio jedan od zamjenika ministra vanjskih poslova He Yafei najavivši da će Kina i SAD uskoro pristupiti razgovorima da riješe međusobne probleme, a tu su mnogo važniji problemi oko neravnoteže u međusobnoj trgovini, oko Tibeta i Tajvana, koje je on posebno istaknuo kao teme budućih kinesko-američkih razgovora. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Ma Zhouxu, odgovarajući na govor Hillary Clinton, izjavio je:

“Kina je energično protiv tog govora Hillary Clinton jer je on protiv istine i šteti američko-kineskom odnosima. Kina ima svoje nacionalne specifičnosti i vlastitu kulturnu tradiciju, pa ona internet regulira u skladu sa svojim zakonima, koji su konzistentni sa svjetskim normama. Kineski zakon zabranjuje internetske napade i kršenje privatnosti, a kineske vlasti podržavaju borbu protiv hakera, snaženje međunarodne suradnje i jačanje internetske sigurnosti u skladu sa zakonom.” Kineska vlast odbacuje tvrdnje da stoji iza napada na Google, podsjeća da su i kineski sajtovi i internetski servisi često cilj napada hakera, pa je i Baidu bio na udaru iranskih hakera. Kina nikad nije nijekala da u Kini postoje hakeri, ali tvrdi da oni nemaju nikakvih veza s kineskom vlašću i kineskom politikom. Neki kineski izvori tvrde da je Google namjerno izazvao aferu, preuveličavajući neke pojave koje su na internetu uobičajene. To se čini iz dva razloga, tvrde ti kineski izvori: da se pripremi izlazak Googlea iz Kine i taj izlazak opravda političkim razlozima, iako će pravi motiv biti komercijalni, jer Google slabo posluje u Kini, budući da mu je najveći dio tržišta preuzeo Baidu. Drugi mogući razlog Googleova potpirivanje ove afere jest njegov pokušaj da u novim pregovorima s kineskom vlašću dobije povoljnije komercijalne i tehničke uvjete djelovanja u Kini, tvrde ti kineski izvori.