Da Radovan Dobronić nije „sindikalni povjerenik“, kako ga je nazvao premijer Andrej Plenković, nego da je još uvijek odgovorni čelnik sudbene vlasti u Hrvatskoj, jedne od triju grana vlasti u svakoj demokratskoj državi pa tako i našoj, on nije dokazao samo svojim javnim pismom odgovarajući predsjedniku Vlade Plenkoviću na javno izrečene uvrede. Učinio je to i naredbom koju je izdao neposredno nakon proglašenja štrajka sudskih službenika i namještenika. Tu je naredbu potpisao, a potom poslao svim predsjednicima sudova u Republici Hrvatskoj još 9. lipnja 2023. godine. Ta Dobronićeva naredba otišla je i na adresu Odvjetničke komore u Zagrebu.

Naredba koju je potpisao Radovan Dobronić, a u kojoj se od sudaca traži da održavaju rasprave koje su od iznimne važnosti za uključene stranke u postupku. FOTO: Nacional

Da ne bi bilo zabune oko Plenkovićeve ocjene Dobronića, citirat ćemo je malo preciznije. Dakle, premijer je ocijenio da se Dobronić „gotovo postavio u cipele ili ulogu sindikalnog povjerenika, a ne predsjednika Vrhovnog suda“. S jasnom namjerom da Dobronića diskreditira u javnosti, osvrnuo se i na Dobronićevu plaću od 3667 eura, koja je, eto, za 472 eura veća od njegove kao premijera. Naime, Plenkovićeva premijerska plaća, kako je sam tada rekao, iznosi 3154 eura. Dakle, u povodu aktualnog štrajka službenika i namještenika u hrvatskim sudovima, koji je počeo prije mjesec dana – točnije, 5. lipnja ove godine uz zahtjev da im se plaće povećaju za 400 eura pa je sada već ušao u čitav mjesec trajanja – evo i Dobronićeve naredbe od 9. lipnja upućene svim predsjednicima sudova u Hrvatskoj, obvezujuće za sve suce u Hrvatskoj, a uredno je stigla i na adresu Odvjetničke komore u Zagrebu.

Pod oznakom Su 5-41/2023-4 od 9. lipnja 2023., a na temelju članka 30. stavka 5. Zakona o sudovima i članka 10. Sudskog poslovnika i članka 4. stavka 2. Poslovnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić donio je sljedeću naredbu:

„Nalaže se predsjednicima sudova da organiziraju rad sudova na način da: I) u prijemnoj kancelariji suda potrebno je zaprimiti i upisati svu pristiglu poštu; u zemljišnoknjiškom odjelu suda potrebno je zaprimati i upisivati sve podneske; u svim po zakonu hitnim postupcima i tamo gdje prijeti nenadoknadiva šteta potrebno je obavijestiti stranke i odvjetnike o tome da će se ročište održati unatoč štrajku; u svim ostalim slučajevima smatrat će se da su ročišta odgođena; obavezno je otpremati hitne pošiljke i one u kojima je donijeta odluka unatoč štrajku; predsjednici sudova trebaju minimum obavljanja poslova organizirati prema načelu dežurstava; II) ova naredba stupa na snagu odmah; III) predsjednici županijskih i visokih sudova dužni su ovu naredbu proslijediti nižim sudovima na području svoje nadležnosti.“

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić naredbu je potpisao 9. lipnja te je poslao i na adresu Odvjetničke komore u Zagrebu. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Dobronić je dao i obrazloženje te naredbe, koje citiramo u cijelosti: „Uzimajući u obzir da je u tijeku štrajk sudskih (državnih) službenika i namještenika te da je potrebno uspostaviti organizaciju rada sudova tijekom trajanja štrajka, na način da se organizira obavljanje neodgodivih (hitnih) poslova, odnosno onih radnji u sudskim postupcima čijim bi propuštanjem ili neobjavljivanjem za građane i stranke u postupcima mogla nastupiti nenadoknadiva šteta, u skladu s člankom 4. stavka 2. Poslovnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske izdao je ovu naredbu te riješio kao u izreci.“

Iako je sudac Dobronić i ovoga puta u cijelosti ispoštovao svoju zakonsku obvezu da o svojoj naredbi uredno izvijesti odvjetnike radi zaštite interesa njihovih stranaka, a štrajk sudskih namještenika i službenika za povećanje plaća od 400 eura ne smatra neopravdanim, iz odvjetničkih krugova do Nacionala su stigle informacije da je ponovo izložen opstrukciji od nekih sudaca, što i njima kao odvjetnicima otežava posao u obrani svojih klijenata. Tako je Nacional saznao i da su održana dva konkretna ročišta, jedno na Trgovačkom sudu u Rijeci, a drugo na Općinskom sudu u Splitu, koja nisu bila u kategoriji žurnih postupaka, a svejedno su održana. U prostorijama tih sudova bile su javno istaknute oznake da je štrajk u tijeku, ali ročišta su održana. Po svemu sudeći, tajnici i zapisničari, koji su obvezni sudionici svih sudskih rasprava, morali su popustiti pod pritiskom sudaca. Istodobno, kako nam je bilo objašnjeno u razgovoru s odvjetnicima, na oba suda nikako nisu uspijevali telefonom dobiti odgovore hoće li se ročišta održati ili neće. Nitko uporno nije odgovarao na višestruke telefonske pozive.

Štrajk službenika i namještenika na hrvatskim sudovima počeo je prije mjesec dana – točnije, 5. lipnja ove godine – uz zahtjev da im se plaće povećaju za 400 eura. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Precizan odgovor na pitanje je li u tim slučajevima bila riječ o opstrukciji predsjednika Vrhovnog suda Dobronića, nismo dobili. Tko je organizirao tu opstrukciju? Je li netko iz Ministarstva pravosuđa ili iz samih sudačkih krugova? Ali zato je bilo jasno da se Dobronića opstruira kada je Stalna služba iz Koprivnice Županijskog suda u Varaždinu objavila presudu da korisnici konvertiranih kredita u švicarskim francima nemaju pravo na obeštećenje. Jedan od odgovora koje smo dobili iz samih sudačkih krugova glasio je: “Možemo izvući zaključak da je iza svega bila nekakva spletka, nekakva mreža između pojedinih sudaca, gdje oni pokušavaju na mala vrata konstruirati odluku da potrošači s konverzijom nemaju pravo na obeštećenje. Posebice je to sumnjivo zbog činjenice da je sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec prethodno bio predsjednik Županijskog suda u Varaždinu. A on na tom sudu navodno nije bio omiljen. Neke su ga sutkinje optuživale i za mobbing. Možemo pretpostaviti da je to bila i osveta sucu Damiru Kontrecu, a ne samo Radovanu Dobroniću. Žele mu nametnuti da odlučuje o predmetima koji nisu baš dobro pravno sročeni ne bi li mu se osvetili zbog njegovog rada na Županijskom sudu u Varaždinu. A on je, eto, napredovao do suca Vrhovnog suda i predsjednika njegova Građanskog odjela, koji sada treba donijeti i konačnu odluku o konvertiranim kreditima u švicarskim francima.“

Radovan Dobronić odgovorio je na N1 televiziji i na optužbe premijera Andreja Plenkovića, potvrdivši da mu je plaća čak i veća od iznosa od 3667 eura koji je Plenković spomenuo, ali da mu nije jasno zašto je u fokus javnosti stavio njegovu plaću, a ne skromne plaće od nekoliko stotina eura sudskih službenika i namještenika. Evo i što je Dobronić o tome konkretno rekao na N1 televiziji: „Ne znam iz kojih razloga premijer u fokus stavlja pitanje moje plaće i plaće drugih sudaca, apostrofirajući kako su njegova plaća i plaće ostalih ministara manje od moje i plaća sudaca Vrhovnog suda i visokih sudova. Mislim da to nije fokus rasprave, no ne vidim zašto Vlada ne bi povećala svoje plaće. One su znatno preniske za odgovornost i napore kojima su članovi Vlade izloženi. Na kraju, moram naglasiti da je moja plaća još i veća od one koju je premijer otkrio tragajući za tim podatkom u evidenciji Ministarstva pravosuđa. Naime, zaboravili su navesti da sam po položaju predsjednik Državnog izbornog povjerenstva i da u tom svojstvu primam naknadu od circa 700 do 800 eura.“

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković prozvao je Radovana Dobronića zbog podrške štrajkašima ‘sindikalnim povjerenikom’. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL