Zakon o strancima, koji je Vlada uputila u e-savjetovanje, izazvao je u četvrtak kritike dijela oporbe da se Vlada u njemu uopće ne bavi integriranjem stranih radnika i ne govori vidi li ih kao dio demografske revitalizacije te su zatražili uvođenje kvota da se ne bi rušila cijena rada.

„Pitanje uvoza stranih radnika i njihova integracija je prvorazredna politička, društvena i gospodarska tema za našu zemlju, a način na koji se ova Vlada tom temom bavi je recept za katastrofu”, ocijenila je Anka Mrak Taritaš (GLAS) na konferenciji za novinare.

Mrak Taritaš (GLAS): Ova Vlada je u ‘nesvijesti’, potrebna nam je imigracijska strategija 

Samo prošle godine izdano je 160 tisuća radnih dozvola, a procjene govore da ćemo u skorijoj budućnosti trebati i do 400 tisuća stranih radnika. Zato, kaže, to ne može biti tema kojom se bavi isključivo MUP, i to tako da uglavnom samo reagira na potrebe poslodavaca.

“To je pitanje našeg opstanka, prije svega, ekonomskog i demografskog, kao i našeg socijalnog i mirovinskog sustava, a potencijalno dugoročno i sigurnosnog, ako se nastavi putem ignoriranja, nebrige i neznanja kojim ide ova Vlada”.

Smatra da strane radnike treba u potpunosti integrirati u hrvatsko društvo, a da Vlada nema za to nikakav plan.

“Vlada za to nema nikakav sustavni plani, niti se time uopće želi baviti, pa ne znamo stav Vlade prema stranim radnicima i želi li uopće da oni budu dio demografske revitalizacije”, upozorila je.

Dobar pokazatelj potpune ‘nesvijesti’ Vlade, kad je ovaj problemu pitanju, je i Nacionalna razvojna strategija do 2030. u kojoj se Vlada nijednom rečenicom ne osvrće na naše potrebe za uvozom radne snage i njihovom integracijom, u skladu s našim razvojnim ciljevima. Sve to će nam se brzo obiti o glavu i zato usvajanje imigracijske strategije i njezina provedba mora biti jedan od glavnih zadataka buduće Vlade, zaključila je Mrak Taritaš.

Katarina Peović (Radnička fronta)zatražila je da se ponovno uvedu kvote za uvoz stranih radnika jer se “stihijskim uvozom ruši cijena rada domaće radne snage”. Kazala je da je zadnju godinu intenzivno istiskivanje domaćih radnika i uvoz stranih radnika, a Zakon je sažela u jednu rečenicu – ‘za još lošije uvjete i cijenu rada’.

Upozorila je da će se izmjenama tog Zakona omjera 1:4 domaćih i stranih radnika omogućiti omjer 1:6 u nedeficitarnim zanimanjima, 1:12 u deficitarnim, što će dodatno istisnuti domaće radnike, a omogućava se i da se uvoze strani radnici tamo gdje nema potrebe za njima. Dostavljačka djelatnost, dodaje, sigurno je djelatnost u kojoj nema potrebe za takvim povećanjem broja stranih radnika.

Peović (RF): Uvoz stranih radnika je uvođenje robovlasništva 21. stoljeća u Hrvatsku 

Vladinim prijedlogom doći će do dodatne liberalizacije uvoza stranih radnika umjesto da se vrate kvote za strane radnike koje su omogućavale da se radnici uvoze samo u deficitarnim zanimanjima, upozorila je, najavivši da RF prikuplja potpise koje će uputiti prema Vladi RH da se vrate kvote.

Vraćanje kvota način je da se Vlada RH prisili da obrazloži potrebu uvoza stranih radnika jer je očito da nije točno ono što stalno ponavljaju da se radnike uvozi jer nema dovoljno domaćih radnika, istaknula je.

Umjesto da se ograniči uvoz stranih radnika, Vlada se hvali da će poslodavcima omogućiti da uvoze radnike i u nedeficitarnim zanimanjima, upozorila je te dodala da je odgovor u tome što će se poslodavcima omogućiti snižavanje cijene radne snage i povećavanje stupnja eksploatacije radnika.

Uvoz stranih radnika označio je uvođenje robovlasništva 21. stoljeća u Hrvatsku, poslodavci se bogate na tuđoj muci, a Vlada im pri tom asistira, upozorila je.

Naglasila je da nisu problem strani radnici, ali da njihov broj upućuje na “brutalnu eksploataciju” i postavljanje takvih uvjeta i domaćim radnicima, dodavši da je Vlada jedino prihvatila prijedlog RF-a da se regulira smještaj stranih radnika primjenom Pravilnika o sezoncima.

Nader Wahech, predstavnik inicijative ReWolt, koji je i sam Sirijac i Hrvat ponovio je da nisu problem strani radnici nego uvjeti rada koji se srozavaju uvozom stranih radnika. Napomeno je da su prihodi dostavljača pali za najmanje 30 posto, dok su drugim ljudima u Hrvatskoj plaće ipak rasle.

Njegov kolega Mladen Brajak upozorio je da agregatori izbjegavaju pravila i brutalno zarađuju dovođenjem stranih radnika, a domaćim radnicima otežavaju radne uvjete putem netransparentne aplikacije koja ih diskriminira jer platforme uzimaju domaće radnike samo kako bi mogli zaposliti strance.

„Strancima često daju dva mobitela, jedan njihov, a drugi od nekog bivšeg radnika, s njegovim profilom, pri čemu stranci dobivaju bolje i češće dostave, a rade i do 12 sati dnevno, šest dana u tjednu”, kazao je.