Zastupnici Europskog parlamenta, nezadovoljni reakcijom Europske unije na smrt kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog, pozvali su utorak na sankcije protiv pojedinaca bliskih režimu ruskog predsjednika Vladimira Putina i oslobađanje političkih zatvorenika u Rusiji. 

Ruski oporbeni vođa Aleksej Navaljni iznenada je umro 16. veljače u ruskoj kaznenoj koloniji u dobi od 47 godina. “Divimo se hrabrosti Alekseja Navaljnog. Predstavljao je mogućnost drugačije Rusije”, rekla je europska povjerenica za energetiku Kadri Simson u Europskom parlamentu na raspravi o ubojstvu Alekseja Navaljnog i potrebi za djelovanjem Europske unije u potpori političkim zatvorenicima i ugnjetavanom civilnom društvu u Rusiji.

Belgijski ministar za digitalizaciju Mathieu Michel, govoreći u ime Vijeća EU-a, rekao je da Rusija “treba odmah i bezuvjetno osloboditi sve političke zatvorenike” i da je nužno provesti neovisnu i potpunu istragu smrti najistaknutijeg kritičara Kremlja.

Eurozastupnica iz redova pučana Rasa Juknevičiene upozorila je da su ugroženi životi oko 700 političkih zatvorenika u Rusiji i više od 1400 u Bjelorusiji i da treba vršiti pritisak na te zemlje da ih oslobode.

“Smrt Navaljnog nas ne treba prestrašiti, već mobilizirati u zajedničkoj borbi za slobodu”, dodala je Juknevičiene. 

Liberali i socijaldemokrati kritizirali su institucije EU-a jer nisu poduzete konkretne mjere protiv ruskih vlasti i što se rasprava pretvorila samo u davanje počasti Alekseju Navaljnom i izražavanje sućuti Juliji Navaljni.

“Amerikanci i Joe Biden su četiri dana nakon smrti Navaljnog objavili 500 sankcija protiv Putinovog režima”, rekao je Guy Verhofstadt, eurozastupnik iz kluba Renew.

Europska unija donijela je prošlog tjedna 13. paket sankcija protiv Rusije, ali Verhofstadt smatra to nedovoljnim. Dodao je da EU treba zaplijeniti rusku imovinu i sankcionirati 6000 ljudi koji čine Putinov režim prema popisu Zaklade za borbu protiv korupcije Alekseja Navaljnog.

Socijaldemokrat Domènec Ruiz Devesa rekao je da Unija “treba odgovoriti na ovaj zločin i spriječiti ponavljanja istih u budućnosti” i složio se s prijedlogom da se članice EU-a usmjere na 6000 pojedinaca s popisa Zaklade Navaljni.

Povjerenica Simson poručila je eurozastupnicima da 13. paket sankcija Rusiji neće biti posljednji paket te da će EU nastaviti vršiti pritisak na ruske vlasti da poštuju ljudska prava.

Hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Tonino Picula rekao je da odgovornost za smrt Navaljnog leži na “diktatorskom Putinovom režimu” i da EU mora “nastaviti vršiti pritisak na Kremlj i pozivati diktaturu na odgovornost”.

Prije rasprave o Navaljnom, Europskom parlamentu obratila se Julija Navaljna, udovica borca protiv korupcije. Pozvala je EU da se “inovativnije” bori protiv Putinova režima.

“Putinu se ne može nauditi još jednom rezolucijom ili paketom sankcija koji se neće razlikovati od prethodnih”, rekla je Navaljna. “Najvažnije je doći do ljudi koji su bliski Putinu, njegovih prijatelja, suradnika, onih koji drže mafijaški novac”, naglasila je.

Eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ) rekla je Hini da će se “nasljeđe hrabrosti i odlučnosti Navaljnog” nastaviti kroz Juliju Navaljnu i druge borce za slobodnu Rusiju.

“Koristeći propagandne metode kakve je koristio KGB, Putin održava komunističko naslijeđe i vlada kao hobotnica čija se diktatura mora uništiti kako bi u Rusiji konačno zaživjeli sloboda i demokracija”, dodala je Zovko.