Liga prvaka odavno je postala mašinerija koja zarađuje milijarde. Zajedno s ostalim UEFA natjecanjima, a to su Europa liga i Konferencijska liga, predviđa se da će u sezoni 2022/23. UEFA zaraditi tri i pol milijardi eura. Od tog iznosa, dvije milijarde bit će potrošene na nagradni fond za klubove koji će nastupati u Ligi prvaka. Za klub kao što je zagrebački Dinamo, s poprilično visokim aspiracijama, ulazak u grupnu fazu Lige prvaka doslovno je borba za život, odnosno preživljavanje. Uostalom, prošlog je tjedna Božidar Šikić, član Izvršnog odbora NK Lokomotive, rekao kako ne zna kako bi Dinamo preživio ovu sezonu da se nije plasirao u Ligu prvaka. I zato je Dinamu bilo najvažnije plasirati se u grupnu fazu Lige prvaka, sve više od toga je bonus. I to ne baš mali.

Sva 32 kluba koja su se plasirala u Ligu prvaka, pa tako i Dinamo, dobiti će od UEFA-e 15,64 milijuna eura. Za usporedbu, Dinamo je prošle godine ostvario prihod od 63,5 milijuna eura, od čega je više od pola od tog iznosa, gotovo 38 milijuna eura, uprihođeno od prodaje igrača. Od UEFA-e su lani uprihodili 19 milijuna eura jer su, nakon ispadanja u kvalifikacijama za Ligu prvaka (za to se dobije pet milijuna eura), prošli grupnu fazu Europa lige, a zatim u četvrtzavršnici ispali od Villarreala. Kada se oduzmu rashodi, Dinamo je godinu završio u plusu 6,367 milijuna kuna.

Ante Čačić nije na početku sezone bio miljenik medija, koji su ga nazivali ‘srećkovićem’, da bi na kraju ipak odveo Dinamo u Ligu prvaka – što, pokazalo se, nije bilo rezultat samo sreće. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

U grupnoj fazi Lige prvaka UEFA svaku pobjedu nagrađuje s 2,8 milijuna eura, dok za svaki neriješeni rezultat klubovi dobivaju po 930 tisuća eura. Kada bi Dinamo uspio proći grupnu fazu i time ući među 16 najboljih, UEFA bi ga, kao i sve ostale klubove koji u tome uspiju, nagradila s 9,6 milijuna eura. Osim toga, UEFA nagrađuje 32 kluba i na temelju koeficijenta koji se izračunava prema uspjesima koje je klub ostvario u proteklih deset godina. UEFA je za to izdvojila 600 milijuna eura podijeljene na dionice od kojih svaka vrijedi 1,137 milijuna eura. Dakle, klub s najmanjim koeficijentom dobit će 1,137 milijuna eura, a onaj s najvećim koeficijentom 36,38 milijuna eura. Dinamov je po koeficijentu šesta najslabija momčad grupne faze Lige prvaka, što znači da ima šest dionica te da će dobiti 6,822 milijuna eura. Dakle, lopta još nije krenula s centra, a Dinamo je već zaradio od UEFA-e 22,462 milijuna eura.

Osim toga, UEFA je za 32 kluba Lige prvaka rezervirala 300 milijuna eura za tzv. „market pool“, odnosno na račun gledanosti utakmica. Način na koji se dijeli taj novac je pomalo kompliciran, ali pretpostavlja se da će Dinamo dobiti između dva i tri milijuna eura. I opet, Liga prvaka nije ni krenula, a Dinamo ima osiguranih 25 milijuna eura.

Dinamo je spreman prodati Brunu Petkovića, Luku Ivanušeca, Mislava Oršića i Dominika Livakovića, ali nikoga od njih za manje od sedam milijuna eura

Na ovakvim utakmicama klubovi bilježe znatne prihode od prodaja ulaznica. Međutim, otkako je nakon zagrebačkog potresa zatvorena istočna tribina, ukupan broj sjedećih mjesta što uključuje i lože iznosi manje od 25 tisuća. Procjena je da se u prodaju pušta 18 tisuća ulaznica koje će biti razgrabljene. No to znači da će u tri utakmice Lige prvaka biti prodano ukupno 54 tisuća ulaznica. Dobar dio klubova grupne faze Lige prvaka taj će broj ulaznica prodati na jednoj utakmici. Jednako tako, klubovi prihode ostvaruju i kroz ugovore s dobavljačima opreme. Poznat je slučaj kompanije Adidas čije iznos sponzorstva Manchester Uniteda ovisi i o tome igra li ovaj engleski klub Ligu prvaka ili ne. Adidas je sponzor i zagrebačkog Dinama i logično je za očekivati da u ugovoru postoji bonus ako klub igra u Ligi prvaka jer je samim time njihova oprema vidljivija diljem svijeta. Dinamo računa i na povećan broj prodanih dresova čije se cijene kreću od 500 do 600 kuna.

Liga prvaka oduvijek je služila i kao izlog za prodaju igrača Dinama. U sezoni 2019/2020., nakon što je Dinamo bio blizu prolaska grupne faze natjecanja ali je ispao, prodani su Petar Stojanović (Empoli za 1,2 milijuna eura), Dani Olmo (RB Leipzig za 18,5 milijuna eura plus bonusi plus 20 posto od sljedećeg transfera), Joško Gvardiol (RB Leipzig za 16 milijuna eura plus bonusi plus 20 posto od sljedećeg transfera), Nikola Moro (Dinamo iz Moskve za 8,5 milijuna eura plus 20 posto od sljedećeg transfera), Damian Kadzior (Eibar za 2 milijuna eura), Adrian Šemper (Chievo za 1,5 milijuna eura), Roko Baturina (Ferencvaros za milijun eura) i Emil Dilaver (Rizespor za milijun eura). Dakle, bez bonusa Dinamo je te godine od prodaje igrača zaradio preko 50 milijuna eura.

Istočna tribina stadiona u Maksimiru zatvorena je za gledatelje nakon zagrebačkog potresa, zbog čega je smanjen broj gledatelja. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Nema sumnje da bi Dinamo želio da se slično dogodi i ove godine. Prošli tjedan prodan je Amer Gojak u Ferencvaros za milijun eura. Ako se ostvare najave, nova prodaja zbiti će se ovih dana jer će RB Leipzig kupiti Josipa Šutala za 18 milijuna eura plus bonusi. Osim njega, Dinamo je zasigurno spreman prodati i Brunu Petkovića, Luku Ivanušeca, Mislava Oršića i Dominika Livakovića. Nikoga od njih Dinamo nije voljan prodati za manje od sedam milijuna eura tako da će se ulazak u grupnu fazu Lige prvaka Dinamu ponovo obilato isplatiti.

Kao i za nekoliko drugih europskih klubova, za Dinamo je igranje u Ligi prvaka važno zbog motivacije cijele momčadi. Dinamo u posljednjih 15 godina samo jednom nije bio prvak Hrvatske i jasno je da je, što se tiče hrvatskog nogometnog prvenstva, igračima motivacija u padu jer su i ove sezone najveći favoriti za osvajanje titule. Sličnu situaciju ima i PSG u Francuskoj kao i Bayern u Njemačkoj, oba kluba ne troše milijune na nogometaše zbog osvajanja domaćeg prvenstva već zbog natjecanja u Ligi prvaka. Igranje u Ligi prvaka motivirat će igrače zbog nastojanja da ostvare klupski uspjeh i time dobiju bonus honorare i nastojanja da se time što bolje prodaju na europskom tržištu.

FOTO: Igor Kralj, Slavko Midzor/PIXSELL

Međutim, u cijeloj priči bitan je još jedan element a to je promjena formata Lige prvaka koja će nastupiti 2024. godine. Od tada, Liga prvaka više neće izgledati kao sada, neće se više igrati grupne faze s 32 momčadi. Igrat će 36 momčadi i svi će biti u jednoj skupini. To je, za sada, jedino što je sigurno, sve ostalo nije dogovoreno u detalje. Prema prvotnoj ideji, koja je bila aktualna prošle godine, u tih 36 momčadi ulazilo bi se kao i do sada, 24 direktno, ostalih 12 kroz kvalifikacije. Tada je bilo predviđeno da će se igrati 10 kola nakon kojih prvih osam momčadi ide dalje, zadnjih 12 ispada, a srednjih 16 igra međusobno. Pobjednici, njih osam, pridružit će se osam prvoplasiranih i nastaviti natjecanje u Ligi prvaka. No ove godine došlo je do promjena.

Prvo, UEFA je predvidjela da koeficijent odlučuje koje 32 momčadi će igrati Ligu prvaka, što bi značilo da neće biti kvalifikacija. Prestala četiri mjesta dobile bi momčadi iz zemalja koje su najuspješnije u natjecanjima UEFA-e, što bi značilo da bi petoplasirana momčad engleske lige sigurno ušla u novi format Lige prvaka. Na taj sustav ima puno prigovora jer zašto bi petoplasirana momčad, pa makar iz engleske lige, igrala Ligu prvaka? Smatra se da se time pogoduje klubovima s bogatim vlasnicima. Ono što je UEFA usvojila jest prigovor da je 10 utakmica u prvoj fazi takve Lige prvaka previše, pa je odlučila da se igra osam utakmica. Izvlačenjem bi se određivalo tko bi s kime igrao u tih osam kola, s time da bi se klubovi podijelili u četiri jakosne skupine pa bi svaka momčad igrala po dvije utakmice s protivnicima iz pojedine jakosne skupine, što bi se odredilo izvlačenjem.

Od 2024. uvodi se novi format Lige prvaka s 36 momčadi, bez igranja po skupinama. Dinamo se stoga mora boriti za što bolji koeficijent

Što to znači za Dinamo? Ako ostane prijedlog po kojem koeficijent, a ne kvalifikacije, odlučuju kojih će 12 klubova, pored 24 koji su to zaslužili plasmanom u nacionalnom prvenstvu, igrati Ligu prvaka, tada Dinamo mora učiniti sve da poveća koeficijent. Zato će ove i sljedeće sezone svaka utakmica u Ligi prvaka biti bitna ne samo zbog nagradnog fonda UEFA-e, već i zbog koeficijenta koji će voditi one slabije klubove u Ligu prvaka. Pitanje je i hoće li se tada računati rezultati i koeficijent iz proteklih 10 godina po kojima je Dinamo trenutno na 44. mjestu ili će se računati posljednjih pet godina po kojem je Dinamo trenutno na 34. mjestu. Kako god bilo, Dinamo će igrati ove godine Ligu prvaka ne samo zbog novca, već i zbog ulaganja u koeficijente, odnosno u budućnost Lige prvaka. A ako uđe u tu Ligu prvaka, koji mnogi nazivaju nekom vrstom Superlige, Dinamo će zarađivati još više novca. Naime, dok je Dinamu sada osigurano šest utakmica, u novoj Ligi prvaka bilo bi mu osigurano osam utakmica, što automatski znači povećanje prihoda kako od UEFA-e tako i od prodanih ulaznica i televizijskih prava.

U konačnici, ulazak u grupnu fazu Lige prvaka osigurao je mir u Dinamu što se tiče trenera Ante Čačića. Naime, već godinama se Čačića u medijima proglašava srećkovićem te se pozivaju na izjavu Zlatka Zahoviča iz 2013. godine kada je angažirao Čačića za trenera Maribora. „Zašto sam izabrao Čačića? Trebam nekoga tko ima sreće“, izjavio je tada Zahovič a te su njegove riječi ponavljane nakon svake utakmice Dinama u kvalifikacijama za ovogodišnju Ligu prvaka. I nakon utakmice s makedonskim Škupijem i nakon utakmice s bugarskim Ludogorecom, ali se ta rečenica više ne spominje nakon utakmice s norveškim Bodo/Glimtom i ulaskom u Ligu prvaka. Jednostavno, niti jedan trener nije odveo svoju momčad u Ligu prvaka temeljem sreće pa nije ni Ante Čačić.