Sjevernokorejski režim je stabilan. Ako nije pao tijekom strašne gladi sredinom 1990-ih, teško da može danas. Kim ne mari puno za gladna usta svojih sunarodnjaka, prioriteti su naoružavanje i pokazivanje mišića Zapadu. Procjena ukupnog troška rekordnog broja ispaljivanja sjevernokorejskih balističkih projektila u 2022., njih 63, iznosi više od pola milijarde američkih dolara, što nadmašuje sumu potrebnu za namirivanje godišnjeg manjka žita u Sjevernoj Koreji. Statistika kaže i da je to zemlja s najvećim brojem topničkog naoružanja na svijetu, a neke od analiza pokazuju da je samo u demilitariziranoj zoni službeni Pjongjang rasporedio oko 50 tisuća komada topništva različitog tipa i kalibra.

„Tenzije u demilitariziranoj zoni ne opadaju još od njezina osnivanja. Na 100-tinjak kilometara od DMZ-a već dulje je locirano više od 70 posto sjevernokorejskog oružja i njihovih snaga. To znači da je prijetnja latentna te da režim u Pjongjangu može s tih pozicija na nas izvršiti trenutačni i iznenadni napad. Moram naglasiti da je pitanje demilitarizirane zone usko povezano sa sjevernokorejskom nuklearnom strategijom. Nije slučajno da je u busansku luku, nakon 42 godine, nedavno uplovila američka nuklearna podmornica. Brod je posjetio i južnokorejski predsjednik, kao prvi strani državnik koji je ikad stupio na njegovu palubu. Mediji su to plasirali na sva zvona. Bez sumnje, poruka Kimu je poslana. Uostalom, to je na tragu Washingtonske deklaracije, potpisane u travnju ove godine, tijekom posjeta predsjednika Yoona SAD-u. Između ostaloga, Amerikanci su se tada obvezali da će odmah odgovoriti na svaku sjevernokorejsku nuklearnu prijetnju prema Južnoj Koreji, a Seul je potvrdio svoju predanost Sporazumu o neširenju nuklearnog naoružanja. Naš nacionalni cilj jest jačanje i održavanje strateškog partnerstva s SAD-om i na tragu odvraćanja sjevernokorejskog režima“, ukazuje Han Ju-seong i podvlači kako je ove godine Sjeverna Koreja lansirala 20-ak balističkih projektila i zbog zajedničkih vježbi Južne Koreje s Amerikancima. Aktualni predsjednik Južne Koreje Yoon je tvrdolinijaš. Nakon lanjskog dolaska na vlast poručio je da je južnokorejsko Ministarstvo ujedinjenja previše pomagalo Sjevernoj Koreji i da je došlo vrijeme za promjenu pristupa. Naglasio je pritom da je njegov cilj razvijanje tehnologije koja će omogućiti preventivni napad na Sjevernu Koreju u slučaju da Pjongjang poželi napasti njegovu zemlju (Seul trenutačno na raspolaganju ima mehanizam preventivnog udara nazvan Kill Web, za borbu protiv raketnih i nuklearnih sjevernokorejskih prijetnji). Neuvijeno je rekao i da podržava sankcije sjevernom susjedu te da Južna Koreja mora kazniti svaku sjevernokorejsku provokaciju.

„Sjeverna Koreja je prvo nuklearno testiranje izvela 2006. Dosad su to učinili šest puta. Južna Koreja se može braniti koristeći strateške vojne resurse, uključujući i borbene zrakoplove F-35, izviđačke satelite, proturaketne štitove i balističke rakete. Pjongjang je prijetnja i drugim zemljama indopacifičke regije. Otvaramo kanal za komunikaciju sa Sjevernom Korejom, pokušat ćemo ih uvjeriti da odustanu od nuklearnog oružja. Javno smo ih pozvali na pregovore, zasad ne odgovaraju“, govori politolog i stručnjak za sigurnost Park Young-June, koji predaje na Korejskom sveučilištu za nacionalnu obranu.

„U posljednjih 70 godina Sjeverna Koreja prekršila je odredbe primirja oko 400 tisuća puta. Oko 3000 puta radilo se o izravnom pokušaju infiltracije na terenu ili ispaljivanju projektila. Sjetite se samo iznenadnih napada na naše patrolne čamce u blizini otoka Yeonpyeong 2002., kada su poginula šestorica vojnika. Ili bombardiranja istog otoka 2010. kada je bilo četvero mrtvih. Ili potapanja našeg ratnog broda torpedom 2010. kada je poginulo 46 osoba. U posljednje vrijeme bilježimo porast dolaska sjevernokorejskih dronova. Krajem 2022. pet manjih takvih bespilotnih letjelica ušlo je u zračni prostor Seula. Riječ o nekvalitetnim dronovima koji ne mogu djelovati ofenzivno, ali nisu zamijećeni na radarima. Za nas je to dovoljan razlog za brigu“, zaključio je Han Ju-seong.

Odnosi između dviju Koreja trenutačno su na jednoj od najnižih točaka ikad. Kim poziva na pojačani razvoj oružja, uključujući i taktičke nuklearne bombe. Krajem prošle godine izjavio je da to oružje više nema isključivu svrhu u prevenciji sukoba, već može biti korišteno i ofenzivno zbog pobjede u mogućem ratu. Za to vrijeme i tri četvrtine Južnokorejaca podupire ideju o razvoju nuklearnog oružja, kojeg njihova zemlja nema isključivo zbog američkih jamstava i prisutnosti vojnika SAD-a na svom teritoriju. I zbog rata u Ukrajini usložnjava se istovremeno sigurnosna arhitektura Korejskog poluotoka. U povodu proslave 70. obljetnice potpisivanja primirja između dviju Koreja, Sergej Šojgu boravio je u Pjongjangu kao prvi ruski ministar obrane od 1991. do danas. Rezultat – Sjeverna Koreja uskoro će održati zajedničke vojne vježbe s Rusijom, prve ikad s nekom stranom vojskom. A Južna Koreja na korak je do pristanka da SAD na njezinu teritoriju razmjesti svoje novo suvremeno naoružanje (i nuklearno), što će sigurno izazvati oštru reakciju Kine.