Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić reagirao je u petak na tvrdnju ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka da su Đikićeve procjene o 1500 umrlih od covida-19 u Hrvatskoj do kraja studenog pretjerane, rekavši da su njegove procjene bazirane na podacima i da treba uvesti dodatne mjere.

“Zanima me koje su vaše procjene o broju umrlih od covida-19 do kraja studenog u Hrvatskoj – je li to 1000 ili 1300 umrlih”, pita Đakić Capaka te ističe da su njegova predviđanja o 1500 umrlih do kraja studenog bazirana na podacima.

U razdoblju veljača-lipanj u Hrvatskoj je 108 osoba umrlo od covida-19, a u razdoblju srpanj-studeni 575, što je ukupno 683 umrlih. Razlog visokog porasta za 5,3 puta je, smatra Đikić, u mjerama koje su bile primijenjene. Zbog toga će broj umrlih rasti tijekom studenoga, ako se ne donesu mjere za smanjenje broja zaraženih.

Prema predviđanjima, prosječni broj umrlih po danu u studenom je 32 (puta 31 dan + 546 umrlih do studenog) što će do kraja mjeseca iznositi 1538 umrlih, kaže Đikić.

“Apeliram da od ponedjeljka uvedete dodatne učinkovite mjere (ne potpuni lockdown, ne policijski sat, ali imate cijelu listu mjera na raspolaganju) kako bi se smrtnost smanjila”, poručuje.

Također je pozvao Capaka da posluša molbe šest stručnih udruga, od liječnika do epidemiologa, koji također zahtijevaju uvođenje pravilnih mjera i brzo djelovanje.

Nošenje maski i stroga kontrola okupljanja može u Europi spasiti više od 261.000 života

Pritom upozorava na procjenu Svjetske zdravstvene organizacije po kojoj nošenje maski i stroga kontrola okupljanja do veljače 2021. u Europi može spasiti više od 261.000 života.

Đikić podsjeća da je tijekom ljeta apelirao na Capaka i Vladu da uvedu više kapaciteta genetskih testiranja te nove tehnologije i brze antigene testove, na što su se oglušili.

“Prije par tjedana ste čak javno rekli da brzi antigeni testovi nisu dovoljno dobri za Hrvatsku. Danas govorite suprotno”, kaže Đikić dodajući kako može prihvatiti da je Capak promijenio mišljenje, ali nije siguran da će brze testove uvesti stručno i korisno.

Primjerice, koliki je predviđeni kapacitet antigenih testova koje se želi kupiti, pita Đikić, budući da Capak kaže kako je trošak toga 150.000 eura.

“To je oko 37,500 testova (po cijeni od četiri eura). Hoće li to biti dovoljno za naše potrebe ako želimo testirati oko 10.000 ili više dnevno u sadašnjoj fazi širenja virusa. To je kapacitet za manje od četiri dana”, upozorava.

Recept uspjeha Hrvatske u proljeće bile su epidemiološke mjere donesene na vrijeme i podržane od građana, ističe Đikić koji je uvjeren da se isto može postići i sada ako se budemo oslanjali isključivo na stručne podatke i prestali zbunjivati javnost s netočnim izjavama.