Pronalazak cjepiva za Covid-19 je postalo pitanje broj jedan za kompletno čovječanstvo, a Hrvatska javnost je zbog koronavirusa počela zahtijevati pokretanje Imunološkog zavoda koji bi uvelike povećao šanse da sami napravimo potrebno cjepivo.

“Uspjeh hrvatskih znanstvenika s Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević koji su uspjeli izolirati virus što uzrokuje Covid-19 oduševio je Hrvatsku, ali nedostatak Imunološkog zavoda je neprocjenjiv i bez njega ne možemo ništa više postići”, smatra ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić.

‘Posebno je to vrijedno za istraživanje novih lijekova ili metoda sprečavanja ulaska ili umnažanja virusa u stanicama’, kaže znanstvenik za Tportal.

Šteta ne funkcioniranja Imunološkog zavoda neprocjenjiva 

“Tek sada, tijekom pandemije koronavirusa, možemo žaliti i tek se sada vidi prava šteta što je Imunološki zavod praktički uništen”. Znanstvenik kaže da je sigurno da danas imamo Imunološki zavod, koji je bio hrvatski brend u svijetu u proizvodnji cjepiva, imali bismo i realnu mogućnost sudjelovati u stvaranju novog cjepiva za CoV2 s tehnologijama iz Hrvatske.

Imunološki zavod uništen nebrigom i aktivnim radom na urušavanju

“Vjerujem da su mnogi znanstvenici, stručnjaci, ali i šira javnost pogođeni ne samo činjenicom da smo gotovo potpuno ugasili i uništili Imunološki zavod u Hrvatskoj, nego još više načinom na koji je to napravljeno: potpunom nebrigom i čak ponekad aktivnim radom urušavanja takve institucije”, smatra Đikić te dodaje da je očigledna politička odgovornost na svim razinama, od gradske do državne, političara svih boja koji su ili pasivno gledali ili aktivno promovirali razne interesne lobije i situacija je iz dana u dan, iz godine u godinu, bila sve gora.

To je, mišljenja je, dovelo do urušavanja imena institucije, gubitka poslovnih partnera, uništavanja tehnologija i znanja, gubitka stručnjaka, mladih znanstvenika i patenata koje je imao Imunološki zavod. Pitali smo sugovornika koliko bi, po njegovu mišljenju, trebalo da se Imunološki zavod opet pokrene. Đikić kaže da je to težak zadatak, no i da postoji mogućnost ako se okupi jezgra stručnjaka iz bivšeg Imunološkog zavoda, imunologa i virologa iz Hrvatske, uključujući stručnjake poput Stipe Jonjića, kao i iz svijeta, te im se da mandat da pripreme novi program za Imunološki zavod.

“Siguran sam da bi taj program mogao biti konkurentan na natječajima Europske unije jer će u budućnosti razvoj cjepiva postati prioritet Europe i to je velika mogućnost za Hrvatsku”, poručuje ovaj molekularni biolog. Važno je, napominje, samo da se uklone sve prepreke iz prošlosti i da se dopusti stručnjacima da se fokusiraju na tehnologije i znanosti, a na Vladi i gradu je da osiguraju vlasničke odnose, legalne prepreke i lokacijske uvjete za budući rad uspješnog instituta.