Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na otvorenju Vladinog Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske pozvao njegove članove da predlože “velike projekte”, koje bi Vlada mogla financirati i poručio im da nisu zaboravljeni ni sami.

“Samo na taj način imamo dugoročno ugrađene temelje i stabilnost da ljudi kroz te simbole osjete da je hrvatska država tu. Niste sami, niste zaboravljeni, niste ugroženi i pripadate hrvatskom narodu, to je bit”, poručio je Plenković u svom uvodnom govoru na otvaranju sjednice trećeg saziva Savjeta.

‘Nešto ste napravili ako iza vas ostane nešto veliko’

Dodao je da se “vidi da ste nešto napravili ako iza vas ostane nešto veliko“.

“Ako ostane Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, desetljećima ćemo govoriti da smo identitetsko i kulturno pitanje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini realizirali uz potporu hrvatske Vlade”, kazao je Plenković.

Kao druge primjere istaknuo je ulaganje u Sveučilište u Mostaru te financijsku pomoć za KBC Mostar.

“Moram čestitati Tomislavu Žigmanovu i Hrvatima u Srbiji, Vojvodini, s idejom izgradnje Hrvatskog doma – Matice. To je tip projekta koji pravi razliku. Kuća, institucija s angažiranim ljudima, gdje narod ima za što dolaziti, okupljati se i držati se skupa”.

“Takve projekte mi hoćemo podržati kao Vlada, svugdje, a naročito gdje smo manjina, ali to ne isključuje Hrvate koji žive i dalje”, naglasio je Plenković.

Gradit će se hrvatski domovi i u Sloveniji i Austriji

Predsjednik Savjeta Ivan Gugan pozdravio je premijerov poziv, nazvavši ga “novim poticajem svima nama” kako bi se pomoglo prioritetnom cilju – očuvanju jezika i kulture Hrvata.

“Već su naši kolege razgovarali o tome da žele iskoristiti tu mogućnost koju je on ponudio za neka strateška ulaganja. Tu smo već razgovarali o nekim hrvatskim domovima koji bi se mogli graditi u tim mjestima, gdje živi najviše Hrvata, možda u Austriji i Sloveniji“, kazao je Gugan novinarima.

Hrvatska će pomoći integraciju zemalja jugoistočne Europe u EU

Gugan je rekao da će se u sklopu sjednice održavati paneli s temama najvažnijim za Hrvate izvan Hrvatske, poput integracije Bosne i Hercegovine te zemalja jugoistočne Europe u Europsku uniju.

“Koja je tu uloga Hrvatske da taj put olakša i pomogne, a svakako treba spomenuti i pomoć u očuvanju jezika i kulture, identiteta Hrvata u zapadnoeuropskim, odnosno prekooceanskim zemljama. Što čini Hrvatska za povratak, pogotovo mladih iz tih zemalja”, istaknuo je Gugan kao neke od tema sjednice.

Loš status Hrvata na Kosovu

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas novinarima je Savjet nazvao “najboljim načinom dvosmjernog dijaloga na način da jedni drugima možemo reći što planiramo, gdje smo, kakve su nam želje i koji su problemi s kojima Hrvati izvan Hrvatske žive”.

Međutim, istaknuo je da nije isto biti pripadnik hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, pripadnik hrvatskog naroda u BiH ili pripadnik hrvatske dijaspore po cijelom svijetu, naglasivši da postoje veliki problemi u nekim krajevima poput Kosova, dok u zemljama poput Mađarske imaju dobar status.

Dodao je da će u naredna dva dana na panelima raspraviti upravo o tim problemima te naglasio da će i dalje tražiti rješenja kako bi se unaprijedio status Hrvata izvan domovine.

“Projekti kojima će se na neki način pokazati da Hrvati, odnosno Republika Hrvatska stoji iza svega onoga što oni jesu u cijelom svijetu, u kontekstu toga da budemo ono što pokušavamo biti: jedna globalna, hrvatska obitelj”.

Bušić traži da mediji pišu o ‘pozitivnim primjerima Hrvata koji se žele vratiti u Hrvatsku’

Predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Zdravka Bušić rekla je da će jedan od prioriteta Savjeta biti i povratak onih Hrvata koji su otišli, apeliravši na medije da više izvještavaju o “pozitivnim primjerima Hrvata koji se žele vratiti”.

NEMA STRAHA ZA DIJASPORU Dobili više od 900.000 eura, najviše Hrvatski katolički centar u Australiji

“Ja bih našla jako puno onih koji su sretni da su se vratili. Kad smo mi ušli u EU, mi smo bili na 61 posto razvoja u Europskoj uniji. Sad smo na skoro 77, a za sve države EU se pokazalo da kad dođu na razinu do 80 i iznad, ljudi nemaju razloga ostajati u državama gdje su. Jer je uvijek bolje živjeti u vlastitoj državi, jer imate jako puno prednosti. Imate stan, kuću, a osim toga, okruženje”, zaključila je Bušić.