Loša gospodarska situacija u Njemačkoj i još devet članica Europske unije mogla bi imati negativne posljedice na cijeli blok, upozorila je u srijedu Europska komisija.

Makroekonomske neravnoteže u tim zemljama izazvale su zabrinutost u Izvješću o mehanizmu upozoravanja (Alert Mechanism Report) Europske komisije te će biti dublje analizirane.

‘Potrebna hitna akcija’

“EU se suočava s ozbiljnim strukturalnim izazovima koji ugrožavaju naš dugoročni prosperitet“, rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, upozorivši da je “potrebna hitna akcija“.

Cilj izvješća je rano otkrivanje i rješavanje takvih problema. Pokazatelji koji se uzimaju u obzir uključuju stopu nezaposlenosti, razine duga, kreditne tokove i cijene nekretnina.

Makroekonomske neravnoteže prelijevaju se iz jedne članice na drugu

Makroekonomske neravnoteže u jednoj zemlji EU, primjerice visoki deficit tekućeg računa ili nekretninski balon, mogu imati učinke prelijevanja na druge članice.

Neuobičajeno visoka inflacija posljednjih godina, uključujući povećane troškove rada i cijene nekretnina, uzela je svoj danak, stoji u priopćenju Komisije.

Uz Njemačku, koja je vodeće europsko gospodarstvo, kroz dublju analizu Komisije u 2025. godini proći će još i Cipar, Grčka, Italija, Mađarska, Estonija, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Nizozemska.

U Hrvatskoj rizici ograničeni, ali…

U Hrvatskoj visoka temelja inflacija izaziva zabrinutost oko troškovne konkurentnosti, dok cijene nekretnina nastavljaju snažno rasti i pokazuju znakove precijenjenosti. Međutim, makroekonomski rizici čine se ograničenima.

Troškovi rada snažno su porasli u 2023. kada je temeljna inflacija bila među najvišima u eurozoni te su ostali trajno visoki.

DIVLJANJE CIJENA Vlasnik agencije za nekretnine: Ljudi su postali nerealni…

Proračunski deficit donekle se povećava, ali predviđa se daljnje smanjenje državnog duga zbog nominalnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Realni rast BDP-a u 2023. dosegnuo je 3,3 posto, a predviđa se da će u 2024. rasti 3,6, a u idućoj godini 3,3 posto.

Ukupna i temeljna inflacija bile su među najvišima u eurozoni u 2023., s 8,4 odnosno 8,8 posto.

Ukupna inflacija je ublažena i iznosi blizu tri posto u trećem tromjesečju 2024. , što je i dalje iznad prosjeka eurozone. U 2024. bi prema predviđanjima trebala iznositi četiri posto.

Temeljna inflacija je i dalje visoka i iznad prosjeka eurozone, no razlika je značajna u usporedbi s 2023. godinom.

Problem snažnog rasta cijena nekretnina

Stopa nezaposlenosti nastavila se smanjivati i u 2023. je iznosila 6,1 posto, a očekuje se da će se ove i iduće godine smanjiti na oko pet posto.

Pregled rezultata za Hrvatsku ukazuje da su četiri pokazatelja iznad indikativnih pragova iz 2023. – troškovi rada, cijene nekretnina, državni dug i realni efektivni tečaj.

EKONOMIJA KAFIĆA Pitali smo Grčića i Jurčića kakva je Plenkovićeva porezna reforma. ‘Sasjekli’ su je