Digitalni nomadi su ljudi koji iskorištavaju moderne komunikacijske tehnologije kako bi svoje usluge pružali s bilo koje lokacije u svijetu. Sve što im treba je pouzdana veza na internetu. Nekako se nameće ideja da se radi o informatičarima-programerima, system administratorima i sličnim zanimanjima, ali radi se o puno širem spektru zanimanja a kriza izazvana koronavirusom je pokazala da se puno toga može napraviti od kuće. Pa ako se može od kuće, zašto bi bilo bitno gdje je ona? U skupinu digitalnih nomada ubrajaju se i dizajneri, on-line influenceri, pisci, prevoditelji, pa čak i računovođe ako su svoj business preselili online.

Kao turistička destinacija Hrvatska je privlačna i digitalnim nomadima pa su pad turističkog prometa neke hrvatske turističke tvrtke odlučile iskoristiti kako bi privukle i veći broj digitalnih nomada. Potencijal ovakvih gostiju shvatila je i hrvatska vlada koja je u Sabor uputila prijedlog o izmjeni Zakona o strancima. Taj je prijedlog prihvaćen te će od 1. siječnja 2021. Hrvatska biti jedna od rijetkih zemalja s posebnim viznim režimom za digitalne nomade. Naime, predloženim izmjenama propisuje se mogućnost reguliranja privremenog boravka strancima koji obavljaju poslove digitalnim putem za inozemne poslodavce. Drugim riječima, Hrvatska će izdavati vize u trajanju od godinu dana onima koji će iz svojih hotelskih soba, apartmana ili mobilnih kućica u kampovima raditi za strane tvrtke i koji neće ostvarivati dohodak u Hrvatskoj.

Posljednja istraživanja pokazuju da je u svijetu trenutno oko 4,8 milijuna radnika koji se opisuju kao digitalni nomadi, dok čak ima i 17 milijuna onih koji ozbiljno razmišljaju da u budućnosti postanu digitalni nomadi. Zato i ne treba čuditi da je i Hrvatska ozbiljno pristupila ovoj novoj niši turizma, pogotovo u razdoblju pandemije koronavirusa kada mnogi traže izolaciju od napućenih mjesta u hotelima, apartmanima ili kampovima. Hrvatska do sada nije bila među državama koje su privlačile digitalne nomade, ali u posljednje vrijeme se i to mijenja pa je tijekom pandemije i broj digitalnih nomada u Hrvatskoj porastao. Iako ne postoje točne brojke, samo u Dubrovniku je tijekom ove godine bilo između 500 i 600 digitalnih nomada, dok se na nivou cijele države ta brojka procjenjuje na dvije do tri tisuće digitalnih nomada.

Važnost novog pristupa turizmu nedavno je u razgovoru za Nacional istaknula i ministrica turizma Nikolina Brnjac rekavši da se zalaže za razvoj turističke ponude i proizvoda koji će omogućiti produljenje sezone koji doprinose održivom razvoju turizma te je dodala: “Cilj nam je osigurati da turizam u Hrvatskoj bude inovativan, otporan i održiv, a isto tako želimo pozicionirati Hrvatsku kao sigurnu, visokokvalitetnu i prema gospodarskim kriterijima još uspješniju destinaciju.”

Sličnog je stava i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić koji je za Nacional istaknuo da digitalni nomadi nisu novost na tržištu, ali da se ukazala potreba za zakonskom regulacijom njihova dužeg boravka u zemlji, posebice u kontekstu regulacije prava i obveza u radnim odnosima te u segmentima poput poreznih obveza i zdravstvenog osiguranja. U skladu s navedenim, podržane su inicijative za uvođenje nove vize i promjene zakonskog okvira kako bi se digitalnim nomadima olakšao boravak u Hrvatskoj koja je tako postala druga zemlja u Europi i peta u svijetu koja je regulirala ovaj segment. Sve navedeno važno je, smatra Staničić, i s aspekta turizma, odnosno dijela turističke ponude koji je postao traženiji uslijed globalne pandemije koronavirusa, kao i s aspekta promocije na turističkom tržištu. O tome kakva su očekivanja od uvođenja viza za digitalne nomade Kristjan Staničić kaže:

“Očekuje se da će novi zakonski okviri pozitivno utjecati na povećanje broja digitalnih nomada u Hrvatskoj u budućem razdoblju, a navedeno potvrđuje i hrvatsko turističko tržište na kojem se već nude određeni oblici paketa i ponude prilagođene potrebama digitalnih nomada. HTZ priprema posebnu kampanju koju ćemo realizirati na digitalnim kanalima komunikacije kako bismo privukli što veći broj digitalnih nomada u Hrvatsku.”

Da su digitalni nomadi jedna od niša unutar turističkog sektora na koje se u budućnosti mora ozbiljno računati smatraju i u Dubrovniku, čiji se gradonačelnik Mato Franković ozbiljno angažirao u prilagodbi Dubrovnika prema digitalnim nomadima te pozdravlja novu zakonsku regulativu: “U Gradu Dubrovniku pozdravljamo uvođenje viza za digitalne nomade. Prvi smo hrvatski grad koji se okrenuo ovom novom diversificiranom obliku turističke ponude. Sve više ljudi u svijetu radi online, situacija s covidom-19 to je samo pojačala, dok je u isto vrijeme smanjila putovanja ljudi. Kako u takvim uvjetima privući posjetitelje? Tako što ćemo ih pozvati da rade svoj posao iz Dubrovnika. A uvođenje viza za digitalne nomade to će sigurno olakšati.”

Iz tih je razloga Grad Dubrovnika još u listopadu organizirao posebnu konferenciju na kojoj se raspravljalo o digitalnim nomadima. Mato Franković kaže da je zaključak konferencije bio da Hrvatska ima ozbiljnu perspektivu postati zemlja broj jedan u svijetu za digitalne nomade. Na konferenciji je istaknuto da su specifični lifestyle i sigurno okruženje za ugodan život najvažnije značajke i prednosti Hrvatske u ovoj priči. S druge strane, naglašena je važnost informiranja lokalnog stanovništva o tome tko su i što trebaju digitalni nomadi i koliko lokalna zajednica može imati koristi od takvog oblika turizma. O pripremama koje je Dubrovnik napravio kako bi bio privlačniji za digitalne nomade Franković kaže:

“Dubrovnik je po mnogočemu idealno mjesto za digitalne nomade, ali svjesni smo da je i dalje potrebno ulagati u poboljšanje infrastrukture, u bolji internet, što i činimo. Već je u provedbi projekt čijom će se realizacijom omogućiti izgradnja NGA optičke mreže te brzi i ultra-brzi širokopojasni pristup mrežnoj infrastrukturi, što će značiti brzine pristupa internetu od 100 Mbit/s. To je za digitalne nomade osnovni preduvjet, iako smo mogli čuti i da je postojeća mreža dosta dobra. Treba isto tako raditi na organiziranju sustava podrške za one koji žele doći odavde raditi svoj posao, a ovu temu svakako nastavljamo i u idućoj godini, s obzirom na to da u travnju organiziramo novu konferenciju.”

S druge strane, Hrvatska turistička zajednica u stalnom je kontaktu s hotelijerima te predstavnicima kampova i obiteljskog smještaja. Prema njihovim informacijama, u navedenim vrstama smještajnih objekata potražnja za oblikom ponude prilagođene digitalnim nomadima postoji, a u budućnosti također očekuju daljnji rast potražnje za ovim segmentom, što će također utjecati i na daljnja kreiranja novih ponuda i paketa. Digitalni nomade preferiraju dulji boravak izvan turističke sezone, mlađe su dobne skupine te su željni različitih iskustava.

Osim u Dubrovniku, digitalni nomadi su posebno prisutni u nekim istarskim i kvarnerskim kampovima koji rade tijekom cijele godine. Tako je najveća hrvatska turistička tvrtka Valamar ove godine u svoju ponudu uvela i mogućnost smještaja za dulji boravak u svoja dva kamping ljetovališta koja su otvorena čitavu godinu – Istra Premium Camping Resortu u Funtani i Ježevac Premium Camping Resortu na otoku Krku. Iz Valamara kažu da je usluga duljeg boravka idealna za sve goste koji svoju trenutnu lokaciju rada žele zamijeniti onom u prirodi u Istri i na otoku Krku, za kompanije koje svojim zaposlenicima žele u novim okolnostima omogućiti kvalitetne radne uvjete za maksimalnu učinkovitost, obitelji s djecom s obzirom na premium besplatne obiteljske sadržaje, a usluga je idealna i za digitalne nomade-profesionalce koji svoj posao mogu obavljati s bilo koje lokacije.

U jednom kampu u Poreču susreli smo i nizozemske goste koji kažu da su Hrvatsku odabrali kao idealnu destinaciju u doba pandemije koronavirusa te da ovdje borave već dva i pol mjeseca. U svoju mobilnu kamp kućicu preselili su cjelokupno poslovanje tvrtke koja se bavi grafičkim dizajnom uglavnom na nizozemskom i belgijskom tržištu. Nizozemski gost za Nacional je izjavio kako je ugodno iznenađen najavom da će Hrvatska uvesti i vize za digitalne nomade te kaže kako to samo može pomoći hrvatskom turizmu da privuče nove goste i dodaje: “Supruga i ja se bavimo istim poslom i nemamo djece te nam je zato bilo mnogo jednostavnije odlučiti se na ovaj potez. Ovdje imamo sve što nam je potrebno i nismo dugo razmišljali kada nam se otvorila mogućnost dolaska u Istru. Na sreću, danas postoje takve mogućnosti da naš posao možemo bez većih problema obavljati na daljinu, a situacija s koronavirusom samo nas je potakla da odluku donesemo još i lakše.”

Da digitalni nomadi ne moraju biti samo stranci pokazuje i primjer gosta u kampu Istra, hrvatski digitalni nomad Tomislav Pancirov kaže da je ovo idealno vrijeme da Hrvatska počne privlačiti digitalne nomade iz cijeloga svijeta te da s obzirom na ponudu to doista može i napraviti:

“Ponuda produljenog smještaja u Valamaru je idealna za digitalne nomade, pogotovo u aktualnoj situaciji, jer mogu dobiti sve na jednom mjestu, a opet svatko ima dovoljno prostora za sebe. Ono što je ključno – internet je odlične brzine i ima puno mjesta na kojima se može raditi ako ne želite uvijek biti u svojoj camping vili.”

Baš iz razloga koje spominje Pancirov, Hrvatska turistička zajednica planira provedbu različitih aktivnosti kojima je cilj pozicioniranje naše zemlje kao atraktivne destinacije za digitalne nomade. Naime, fokus marketinških kampanja bit će na pozicioniranju Hrvatske kao dobro pripremljene destinacije koja digitalnim nomadima može jamčiti siguran i kvalitetan boravak, odnosno u fokusu će biti promocija Hrvatske kao zemlje odlične prometne povezanosti i geografske pozicije, kao zemlje Europske unije gdje mnogi ljudi govore engleski, ali i kao zemlje odlične infrastrukture i kvalitetne ponude. Kristjan Staničić kaže da će HTZ u kampanji isticati i pristupačan život prema europskim standardima, dobru zdravstvenu zaštitu, ali i već poznati benefite naše zemlje poput povoljne klime, prekrasne prirode te bogate kulturno-povijesne baštine. O planovima HTZ-a povezanih s digitalnim nomadima Staničić kaže:

“Početkom 2021. u planu je i provedba online promotivne kampanje s fokusom na tržišta Velike Britanije, SAD-a i Australije. Također, uskoro se kreće s teaser aktivnostima, odnosno postovima s inicijalnim informacijama o donesenim zakonodavnim promjenama na društvenim mrežama Facebook, Twitter i LinkedIn.”

Staničić ističe da je s aspekta hrvatskog turizma posebice važna mogućnost brze prilagodbe novim situacijama, ali i praćenje novih trendova i zahtjeva tržišta te ističe da je u tom kontekstu važno da Hrvatska kao turistička destinacija, sukladno iskazanoj potražnji, u svojem dijelu ukupne turističke ponude raspolaže i onim dijelovima koji će privlačiti digitalne nomade. Kako digitalni nomadi relativno često mijenjanju mjesto boravka, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice zaključuje: “Postoji tržišni potencijal u privlačenju digitalnih nomada koji trenutno borave na nekim drugim tržištima. Kvalitetnim zakonskim regulativama i dobrom promocijom poticat ćemo njihov boravak u Hrvatskoj i u post-covid vremenu. Naime, popularno je mišljenje kako će ovo iskustvo dislociranog rada kod dijela poslodavaca i za niz profesija postati normalno i uobičajeno te kako će u budućnosti značajan broj ljudi tako raditi.”