Dvorac Kerestinec, smješten u istoimenome mjestu u blizini Svete Nedelje, izgrađen je krajem 16. stoljeća kao rezidencija ugledne plemićke obitelji Erdödy. Svojim renesansno-baroknim stilom, dvorac je jedan od najvažnijih primjera arhitekture tog razdoblja u Hrvatskoj, a prije nekoliko je godina bio u fokusu javnosti zbog neposredne blizine kompleksa Rimac. Mate Rimac je tada rekao da je, ako će se raspisivati koncesija nakon obnove dvorca, svakako zainteresiran da dvorac bude ‘‘meet and buy’’ mjesto te da vidi njegovu ulogu u kompleksu Rimac.

Zbog svoje povijesne i arhitektonske važnosti, 1960. godine proglašen je spomenikom kulture 1. kategorije. Unatoč svojoj bogatoj povijesti, dvorac Kerestinec je tijekom godina bio izložen značajnim oštećenjima, pogotovo tijekom serije potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije. Zbog toga je obnova postala prioritet za očuvanje njegove povijesne i kulturne vrijednosti. Upravo je nedavno potpisan ugovor o cjelovitoj obnovi, pa će taj dvorac dobiti novu priliku da postane središte kulturnih i društvenih aktivnosti, čuvajući pritom svoju bogatu povijest za buduće generacije. Business&Banking istražio je u kakvom su stanju preostali dvorci u Hrvatskoj, koliko njih se obnavlja i kakva im je namjena.

Ministarstvo kulture i medija, na čelu s Ninom Obuljen Koržinek, prati stanje dvoraca i vlasnike usmjerava na izvore financiranja. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Ovaj ugovor za cjelovitu obnovu dvorca Kerestinec, vrijedan 4,6 milijuna eura, s izvođačem radova potpisao je Dario Zurovec, gradonačelnik Grada Svete Nedelje i rekao da taj projekt predstavlja ključan korak u očuvanju kulturne baštine i povijesnih građevina na području Svete Nedelje. Zurovec je rekao:

„Ovo je najveći pojedinačni iznos koji je Grad Sveta Nedelja dobio za jedan projekt unatrag sedam godina, a nakon dugogodišnjih procesa pripreme, ovaj povijesni dragulj konačno kreće u obnovu. Ovaj projekt nije samo obnova jedne povijesne građevine, već i ulaganje u budućnost naše zajednice. Dvorac Kerestinec predstavlja našu povijest, identitet i kulturnu baštinu te je naša obveza osigurati da se očuva za buduće generacije. Projekt obnove je jedan od najvažnijih projekata našeg grada, jer predstavlja sinergiju povijesti i budućnosti. Ovaj dvorac nije samo simbol naše kulturne baštine, već i potencijalni pokretač razvoja kulturnog turizma i lokalne zajednice. Vjerujem da ćemo, uz podršku naših sugrađana i partnera, pretvoriti Kerestinec u mjesto gdje se povijest susreće s modernim potrebama“.

Kako kaže Zurovec, ovaj je projekt važan ne samo za grad kojem je na čelu, već i za njega osobno. Njegovi baka i djed su se ondje upoznali, a s obzirom na to da je odrastao u Kerestincu, za taj ga dvorac vežu lijepe uspomene iz djetinjstva:

„Jako sam sretan da će dvorac biti obnovljen, velika je to investicija koju Grad nikako ne bi mogao iznijeti sam. Ponosan sam na ovo i nadam se da ćemo uskoro gledati dvorac Kerestinec u funkciji. Osim što će se obnoviti jer je zbog potresa oštećena statika, dvorac će se urediti za turističke i kulturne namjene, a u dvorcu će se otvoriti i restoran.“

Obnova dvorca Kerestinec obuhvaća kompletno unutarnje uređenje objekta, uređenje atrija i svih fasadnih površina te podrazumijeva različite vrste radova, od obrtničkih i građevinskih do restauratorskih i kiparskih. Dvorac je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro pa će izvedba biti zahtjevnija zbog čuvanja materijala i estetike, a bit će potrebni i specifični radovi poput oslikavanja, kiparskih tehnika i očuvanja drvenih dijelova.

Projekt obnove dvorca Kerestinec najveći je EU projekt Grada Svete Nedelje, koji je u cijelosti sufinanciran bespovratnim sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije. Ukupna sredstva namijenjena potpunoj obnovi dvorca iznose oko 13,7 milijuna eura, a obnova bi trebala završiti do 30. lipnja 2026. godine.

Dvorac Kerestinec je, prema podacima Ministarstva kulture i medija, jedan od 101 dvorca na području 14 županija kontinentalne Hrvatske koji su upisani u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U Ministarstvu ističu da je potencijal reprezentativne stambene arhitekture, osobito dvoraca u kontinentalnom dijelu Hrvatske, izniman, ali je obnova i održivo korištenje otežano složenom vlasničkom strukturom, zahtjevnim financijskim ulaganjima, konzervatorskim zahtjevima koji nisu unaprijed javno dostupni te percepciji investitora o ograničenoj namjeni:

„Konzervatorske smjernice za obnovu i namjenu temelje se na vrednovanju svih sastavnica zaštićenih cjelina koje uz zgrade dvoraca uključuju i okoliš, perivoje i gospodarske zgrade imanja. Osim terenskog pregleda stanja, u svrhu izrade preporuka, korišteni su kartografski izvori, povijesne fotografije, dostupna literatura, konzervatorska dokumentacija te podatci o vlasništvu, namjeni, stanju dokumentiranosti i izvorima financiranja.

Dario Zurovec, gradonačelnik Grada Svete Nedelje, potpisao je s izvođačem radova ugovor za cjelovitu obnovu dvorca Kerestinec, vrijedan 4,6 milijuna eura. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Prema podacima naše konzervatorske službe, do najvećih promjena po pitanju obnove dvoraca došlo je u županijama gdje se provodila konstrukcijska obnova nakon katastrofalnih potresa, nakon čega je uslijedila cjelovita obnova koja je upravo u tijeku. Riječ je o Zagrebačkoj županiji u kojoj se provode četiri cjelovite obnove (Kerestinec, Jaska, Novi Dvori Zaprešićki i Jakovlje), Krapinsko-zagorskoj županiji s tri obnove (Stubički Golubovec, Popovec i Gornja Stubica), Varaždinskoj županiji s dvije cjelovite obnove (Opeka i Šaulovec) i konstrukcijskom obnovom starog grada Čakovca, Sisačko-moslavačkoj županiji s obnovljenim dvorskim kompleksom u Popovači i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji s obnovljenim dvorcem Dioš.“

Veći dio navedenih dvoraca bio je, kažu u Ministarstvu, izvan funkcije, stoga su obnovom ujedno dobili i novu namjenu i to uglavnom kulturno-obrazovnog karaktera, što značajno mijenja sliku o stanju i funkciji dvoraca na području sjeverozapadne Hrvatske u odnosu na ranije razdoblje. I dalje, međutim, postoji nekolicina dvoraca koji su u lošem stanju i čekaju na obnovu i osmišljavanje namjene:

„To su, primjerice, dvorci Poznanovec, Oroslavje, Zajezda i Mali Tabor na području Krapinsko-zagorske županije ili Crna Mlaka u Zagrebačkoj županiji. Neki od tih dvoraca već imaju ili je u tijeku izrada projektne dokumentacije, a financirana je nacionalnim sredstvima. Nekoliko dvoraca koji su u funkciji i relativno dobrom stanju, bili su nakon potresa hitnim mjerama stabilizirani te se čeka ili je u pripremi projektna dokumentacija za njihovu cjelovitu obnovu, kao što su Balagovi dvori u Samoboru, Gornja Bistra i Lužnica.

Što se tiče ostalih županija kontinentalne Hrvatske, nema značajnijih promjena u odnosu na stanje zabilježeno prije pet godina. Naime, djelatnici Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, tijekom 2019. godine proveli su sustavni terenski pregled svih dvoraca upisanih u Registar kulturnih dobara RH s ciljem izrade konzervatorskih smjernica o mogućnostima i stupnju intervencija na kulturnom dobru za potrebe nove namjene uz očuvanje kulturno-povijesnih, arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti koje doprinose njihovom značenju. Dakle, sveobuhvatnih radova obnove od tada nije bilo, no svakako je spomena vrijedna izrada kompletne projektne i prezentacijske dokumentacije za dvorac Bilje u Baranji, financirana sredstvima Europskog fonda.“

Ministarstvo kulture i medija, odnosno nadležni konzervatorski odjeli, zaključili su u Ministarstvu, prate stanje dvoraca i vlasnike usmjeravaju na moguće izvore financiranja pri čemu se koriste i redoviti godišnji programi, odnosno javni pozivi Ministarstva za obnovu kulturnih dobara kojima se često financira dokumentacija, hitne mjere zaštite ili neki drugi manji zaštitni radovi.

Jedna od spomenutih županija u kojoj je velik dio dvoraca jest Varaždinska županija. Kako kažu za B&B, u toj se županiji nalazi 20 dvoraca, od kojih je većina očuvana i u solidnom stanju te zahtijevaju redovno održavanje ili ulaganja, dok je manji broj zapušten i nužna je potpuna obnova:

„Tri najpoznatija su dvorac Trakošćan u Općini Bednja, Stari grad Varaždin i dvorac Batthyány u Ludbregu, koji su dio muzejskih ustanova te su već desetljećima otvoreni za javnost. I većina ostalih dvoraca na području Županije ima svoju kulturnu ili društvenu namjenu, dok pojedini dvorci u privatnom vlasništvu služe i za stanovanje. U najvećem dvorcu u Hrvatskoj, u dvorcu Drašković u Klenovniku je još od 1927. godine smještena bolnica, danas Služba za plućne bolesti i TBC Opće bolnice Varaždin. Istu namjenu ima i dvorac Novi Marof u kojem je pak smještena Služba za produženo liječenje i palijativnu skrb varaždinske bolnice. Zanimljivo je da je dvorac Erdödy u Novom Marofu još 20-ih godina 20. stoljeća pretvoren u bolnicu, nakon što su dotadašnji vlasnici Erdödyjevi napustili taj grad. Time je nastavljen kontinuitet zdravstva u Novom Marofu započet zalaganjem grofice Lujze Erdödy, koja je još 1885. godine osnovala bolnicu koju je i uzdržavala 20 godina.“

U obnovu kompleksa arboretuma Opeka i uspostavu Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi te revitalizaciju perivoja Varaždinska županija uložila je 30 milijuna eura iz EU fondova i svojih proračuna

Jednokatni barokni dvorac u Jalžabetu je, navode u Varaždinskoj županiji, nakon Drugog svjetskog rata pretvoren u starački dom, a potom su u njemu sve do 2016. godine bili smješteni korisnici javne ustanove Doma za odrasle osobe. U privatnom vlasništvu su, primjerice, dvorci Maruševec, Martijanec i Bela II.

Među najzapuštenijim dvorcima bili su dvorac Opeka u Vinici i dvorac Šaulovec, no oni se obnavljaju i dobivaju novu funkciju. Nakon što je desetljećima bio zanemarivan, jedinstven kompleks arboretum Opeka će zahvaljujući Varaždinskoj županiji dobiti novi sjaj. Prvi radovi počeli su prije tri godine i odvijaju se u tri etape, putem tri EU projekta. Prvo će biti dovršena obnova dvorca Opeka, koji će biti u funkciji obrazovanja. U njemu će biti moderan i suvremeno opremljen Regionalni centar kompetentnosti iz poljoprivrede, a potom će započeti revitalizacija povijesnog perivoja koji okružuje dvorac. Anđelko Stričak, župan Varaždinske županije, kaže:

„Kompleks arboretuma Opeka postat će vrhunska obrazovna, kulturna i turistička destinacija ne samo Varaždinske županije i sjevera, nego i cijele Hrvatske. U obnovu dvorca, uspostavu Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi te revitalizaciju perivoja ulažemo ukupno gotovo 30 milijuna eura, a riječ je o sredstvima iz fondova Europske unije i državnog proračuna te županijskog proračuna.“

Dvorac izgrađen još u 17. stoljeću bit će potpuno obnovljen, i to baš na 350. obljetnicu prvog spominjanja Opeke davne 1674. godine. U dvorcu će se nalaziti učenički dom za 40 korisnika, učenika i odraslih koji će se obrazovati u Regionalnom centru. Uređeni će biti učenički restoran, knjižnica, dnevni boravak i informatičke radionice kao i konferencijska dvorana. Uz to, u dvorcu će biti važni sadržaji za učenike, ali i sve koji se žele obrazovati i usavršavati na području poljoprivrede. Naime, na raspolaganju će im biti četiri suvremeno uređena laboratorija za ispitivanje tla, vina, ulja i meda, baza sjemenja s laboratorijem za njihovo ispitivanje, zatim vinski praktikum i vinski podrum, a uz sve to i četiri specijalizirane učionice, dvije za floristiku, a dvije za hortikulturu.

Treći projekt sada započinje, a to je revitalizacija arboretuma Opeka. Najstariji zaštićeni i najveći arboretum u Hrvatskoj, koji se prostire na 23 hektara, dobit će novi sjaj i nove sadržaje. Sve će se odvijati u sklopu projekta Varaždinske županije ‘’Arboretum Opeka – održiva zelena destinacija’’ ukupne procijenjene vrijednosti 10,3 milijuna eura.

Dvorac Šaulovec, čiji je vlasnik Varaždinska županija, također će biti u funkciji obrazovanja, buduće je sjedište Europskog centra za darovite. Njegova obnova odvija se postepeno kroz četiri projektne cjeline koje obuhvaćaju obnovu i rekonstrukciju samog dvorca, zgradu uprave, pomoćne zgrade u funkciji dvorca te restauraciju namještaja. U ovoj godini se uz građevinske sanacije vrijedne više od 400.000 eura, provodi i obnova zimskog vrta uz jugozapadno pročelje, a prijavljen je i projekt restauracije namještaja.

Svjesna važnosti i potencijala koji imaju dvorci, Županija je ove godine postala vlasnik dvorca Bela I. koji je u lošem stanju te također zahtijeva kompletnu obnovu. Povijesno zdanje, čiji je vlasnik bio i Metel Ožegović, osnivatelj prve ilirske čitaonice u Hrvatskoj, bit će dio mreže buduće muzejske ustanove te mjesto u kojem će se prezentirati iznimno bogata povijest Varaždinske županije. Uz dvorac je kupljeno i 30 tisuća četvornih metara okolnog zemljišta na području poznatome kao ‘’dolina vitezova Ivanovaca’’. Župan Stričak o tome kaže:

„Dvorac je u prilično derutnom stanju, a mi ga želimo očuvati za buduće naraštaje. Vjerujemo da će obnova i prenamjena dvorca u kulturno-turističke svrhe biti dodatan poticaj za mještane toga kraja da se bave turizmom i eko-proizvodnjom te oživljavanjem starih obrta i zanata, odnosno da se cijeloj toj ‘dolini vitezova’ da na važnosti.“

Budući da kulturni turizam iz godine u godinu privlači sve veći broj turista, vlasnici dvoraca i kurija na području Varaždinske županije polako otvaraju svoja vrata turizmu, pa je za najavljene posjete ponovno otvoren dio dvorca Maruševec, a svoja vrata će uskoro otvoriti još nekoliko dvoraca. Upravo je turistička valorizacija dvoraca jedna od najznačajnijih aktivnosti kroz koju se dvorci mogu očuvati za buduća vremena. Na malom prostoru sjevera Hrvatske, na ukupno 3220 kvadratnih kilometara koji obuhvaća čak tri županije, Varaždinsku, Međimursku i Krapinsko-zagorsku, nalazi se oko 100 dvoraca, utvrda i kurija.

Na inicijativu Turističke zajednice Varaždinske županije izrađen je projekt ‘’100 dvoraca sjeverne Hrvatske’’ u koji su se uključile TZ Krapinsko-zagorske i TZ Međimurske županije. Svjesni vrijednosti spomeničke i kulturne baštine, žele ih prezentirati javnosti i potaknuti integralni pristup obnovi koji podrazumijeva obnovu temeljenu na povijesnoj matrici. Povezivanje dvoraca, utvrda i kurija u cjeloviti turistički proizvod sjeverne Hrvatske, pozicionira širu destinaciju kao destinaciju kulturnog turizma, uz poseban značaj za lokalnu zajednicu. Dvorci će postati simbol mjesta oko kojih će se graditi ostatak turističke priče, a njihov novi život omogućit će im daljnju zaštitu i obnovu.