Nacional je dobio na uvid dokument Olafa koji demantira navode saborskog zastupnika Mosta Zvonimira Troskota da je HEP posljednjih godina u više navrata sudjelovao u sumnjivoj nabavi digitalnih brojila. Troskot je u tom kontekstu više puta dramatično javno istupao, prozivao vodstvo HEP-a i premijera Andreja Plenkovića, a govorio je o tome i u Saboru.

Primjerice, 14. prosinca 2022. Zvonimir Troskot je o tom natječaju na Facebooku objavio i sljedeće:

‘Poništen javni natječaj HEP-a za nabavku brojila zbog netransparentnosti! U zadnjih pet godina HEP nabavlja brojila uvijek od istih dva proizvođača i uglavnom preko samo jednog posrednika. To je već dovoljan kriterij za ozbiljnu sumnju pogodovanja prilikom odabira dobavljača. Kućna brojila za mjerenje potrošnje električne energije imamo svi u svojim kućanstvima i na temelju njih HEP nam šalje mjesečne fakture. Kako su ta nabavljena brojila izrazito loše kvalitete i kako ona nemaju sustav za daljinsko očitanje (kao sve zapadne zemlje), HEP zbog loše učinkovitosti šalje fakture građanima na temelju projiciranih vrijednosti što nije točna vrijednost potrošene električne energije. Cijeli slučaj dodatno istražuju tijela u Hrvatskoj i europska istražna tijela s obzirom da su određena brojila nabavljena europskim novcem.’

Epilog spomenute dodatne istrage europskih istražnih tijela devastirajući je za reputaciju Mosta. To se može tvrditi zbog sadržaja Olafova dokumenta pod naslovom Obavijest o završetku istrage u kojem je Denis Čović iz tvrtke Brodometalurgija kao umiješana osoba obaviješten da je Olaf završio svoju istragu vezanu uz moguće nepravilnosti u natječajnom postupku 43-V-10/20 tvrtke HEP – operator distribucijskog sustava sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tom dokumentu piše:

‘Na temelju nalaza ove istrage Olaf ne upućuje nikakvu preporuku za poduzimanje odgovarajućih mjera u odnosu na Brodometalurgiju, pošto istraga nije utvrdila nikakve dokaze koji bi upućivali na upletenost Brodometalurgije u moguće nepravilnosti sa učinkom na financijske interese Europske unije.’

Drugim riječima, Olaf je ustvrdio da je u spomenutom natječaju, kolokvijalno govoreći, sve čisto.

Zvonimir Troskot i Nikola Grmoja u više su navrata oštro javno istupali vezano uz ovu temu. I u kolovozu 2023. Troskot je u Saboru također spomenuo problem s brojilima gdje se radi o “još većim ciframa novaca”.

U tom kontekstu izjavio je tada i sljedeće:

“Zadnjih 6 ponuda to je oko milijardu kuna. To su brojila koja se stavljaju u naša kućanstva i mjere potrošnju plina i električne energije, u koje je također upleten Vujnovac, Gobac, Jurčević i ta ekipa kroz kompaniju AMR sustavi u čijoj je vlasničkoj strukturi i ljubljanska tvrtka Iskraemeco na čijem je čelu Ante Bračić koji je i osmislio cijeli sustav. U zadnjih šest godina je to predmet USKOK-a koji je sada zajedno s europskim istražiteljima u HEP-u i istražuju ta brojila jer je dio novaca iz EU fondova. To je sve potpisao Frane Barbarić, ali i Šambić koji je član Uprave. Iskraemeco, uz Landis Gyr, su jedine tvrtke koje su u zadnjih 6 godina dobivale te natječaje za brojila. Nekoliko je tu problema, prvo su cijene koje su možda i duplo veće, a drugo su loša kvaliteta tih brojila. I treće, zbog čega se stvorio takav kartel, ista je to ekipa koja je sagradila onu grdosiju od hotela na Hvaru. Svi oni su bili primorani ući s Vujnovcem u Fortenovu i zato je Hrvatska završila na naslovnici Financial Times da država pogoduje tim poslovnim subjektima, što direktno, a što indirektno”.

Istom prilikom za sporna brojila rekao je da moraju ići na baždarenja. “Ova brojila su izrazito loše kvalitete gdje je efikasnost očitovanje na nekih 60-70 posto. To znači da u ovih 30-ak posto morate slati nekoga da provjerava i zapisuje. Tu je prostor za manipulaciju ogroman i to je sada predmet istrage. Natječaji su bili namješteni tako da su industrijska i brojila za kućanstva bili u istoj grupi i to su mogle ispuniti samo dvije kompanije”.

Dokument Olafa sada koncizno demantira Troskotove navode i donosi epilog te priče koji proizvodi priličnu reputacijsku štetu Mostu, koji je u više navrata tijekom proteklih godina upozoravao na brojne afere. U par navrata njihova upozorenja bila su utemeljena, ali u više navrata javno su istupali potpuno promašeno. Tako se sada pokazuje da je bilo i u slučaju sa tzv. aferom vezanom uz digitalna brojila.