Jedriličar Saša Fegić oplovio je svijet prije nekoliko godina brodom HIR 3 s kojim je isti podvig ostvario i Mladen Šutej 80-ih, a sada novi vlasnik Saša Nuić želi od njega napraviti muzej i kroz aplikacije prikazati bogatu povijest broda

Priča o HIR-u 3 priča je o upornosti, strasti, neutaživoj želji za putovanjima, ali i o potrebi da se prevladavaju vlastite granice i da se osvoje daleka mora. I rijetko koji se brod u Hrvatskoj, a i malo njih u svijetu, mogu pohvaliti morima koje je oplovio HIR 3 i miljama koje je propustio ispod svoje kobilice. No priča o HIR-u 3 također je i priča o neuništivom duhu i broda i čovjeka koji su u stanju preživjeti sve katastrofe i sve nevere jer – ploviti se naprosto mora. Desetmetarska jedrilica tipa CAT 34 prepoznatljive crvene boje, sagrađena je u talijanskom brodogradilištu daleke 1979. godine. No nemojte da vas zavaraju njegove godine. Jer brodovi su k’o i vino, što stariji to bolji i iskusniji. Iza HIR-a 3 je bogata i živa prošlost, a pred njim nova mladost i svijetla budućnost.

Hrvatska je javnost HIR 3 upoznala još tamo 80-ih godina prošlog stoljeća kada je kroz kultnu dokumentarnu seriju “Jedrima oko svijeta” Maria Saletta zabilježena plovidba našeg proslavljenog jedriličara Mladena Šuteja oko svijeta. Šutej je 1980. godine kupio CAT 34, uredio ga i pripremio za daleka putovanja. Nadjenuo mu je ime HIR 3 i 1982. s njime preplovio Atlantik, a potom s kolegom Ozrenom Bakračem i svijet.

‘I Fegić je razmišljao o tome da HIR donira nekom pomorskom muzeju, no brodovi nisu stvoreni za muzeje, već za plovidbu’, rekao je novi vlasnik broda Saša Nuić. FOTO: Privatna arhiva Saše Fegića i Saše Nuića

Ratna stradanja 1991. nisu zaobišla ni HIR 3 koji je teško oštećen u bombardiranju Dubrovnika. Šutej ga je uspio obnoviti i smjestiti ga na vez u Istri gdje je godinama služio kao brod za školu jedrenja. No Šutej ga je potom prodao novim vlasnicima koji su ga posve zapustili. Brod je trunuo i lagano tonuo na vezu u Vrsaru, gdje ga je 2014. zapazio jedriličar Saša Fegić, koji je i sam kao tinejdžer 90-ih završio školu jedrenja upravo na HIR-u 3. Fegić je otkupio HIR 3 u derutnom stanju i potom ga četiri godine intenzivno obnavljao i pripremao za još jedno putovanje svijetom.

Saša Fegić je za Navigare ispričao kako mu je najsnažniji poticaj da otkupi HIR 3 i s njim ponovno krene oko svijeta upravo činjenica da je taj brod to jednom već učinio. „Znao sam da, ako je HIR 3 jednom oplovio svijet, to može učiniti opet. Zato mi je bilo lakše odvažiti se. Ali sam bio svjestan i da na meni leži odgovornost da brodu dam novi život upravo zbog svega što je ranije prošao i da je HIR 3 svojevrsni simbol dalekih putovanja“, ispričao nam je. Obnova broda do trenutka kada je HIR 3 bio ponovo spreman isploviti iz marine trajala je pune dvije godine, a potom je prošlo još dvije godine priprema za plovidbu svijetom. Bez obzira na svoju starost i sve nedaće koje je preživio, HIR 3 je, kazao je Fegić, odlično izdržao velika mora i teške nevere.

‘Karizma broda leži u činjenici da je dvaput oplovio svijet najtežim pomorskim rutama i prošao ono čime se drugi ne mogu pohvaliti’. FOTO: Privatna arhiva Saše Fegića i Saše Nuića

HIR 3 je na novu plovidbu svijetom krenuo u ljeto 2018. godine. „Kad su ljudi vidjeli koliki je HIR 3 u stvarnosti, da je to brod od svega 10 metara, nisu mogli vjerovati da se usudim krenuti s njim na plovidbu oko svijeta. Bilo je na putu dosta situacija u kojima sam se pitao je li moguće da brod to može izdržati. Ali HIR 3 je izdržao i nakon 28 mjeseci plovidbe svjetskim morima i nakon 39.000 preplovljenih milja u jesen 2020. doveo nas je natrag kući. To sve govori“, sa smiješkom će Fegić.

Najvećim dijelom puta uz Fegića su na brodu plovili njegova partnerica Marina Đukanović i kolega jedriličar Nebojša Petrović, a na pojedinim se kraćim rutama smjenjivalo još sedam članova posade. No put nije prošao glatko. Bilo je i povremenih problema, kvarova, štete na opremi broda. „To je na tako dalekim putovanjima posve normalno. Kvarovi i oštećenja opreme se događaju i takve se situacije rješavaju u hodu“, objasnio je Fegić. A na pitanje kakvu to karizmu ima HIR 3 i po čemu je poseban i drugačiji, Fegić odgovara kratko: „Zato što je neuništiv! To je brod koji odbija umrijeti“. Prošao je Atlantik i oko svijeta sa Šutejem, podsjeća naš sugovornik, preživio je bombardiranje u Dubrovniku, tonuo je u Vrsaru, a onda opet krenuo oko svijeta.

‘Velika Britanija čuva u muzeju u Greenwichu jedrilicu Gipsy Moth IV. dužine 16 metara koja je jednom objedrila svijet. Mi smo s HIR-om od samo 10 metara to učinili dvaput’, rekao je Mladen Šutej. FOTO: Privatna arhiva Saše Fegića i Saše Nuića

Prvi vlasnik HIR-a 3, naš proslavljeni jedriličar Mladen Šutej, kaže da karizma broda leži u činjenici da je dva puta oplovio svijet najtežim pomorskim rutama i da je prošao mnogo toga čime se niti jedan brod u Hrvatskoj ne može pohvaliti. Šutej ne krije da HIR 3 i danas ima posebno mjesto u njegovu srcu. „Hir 3 je za mene bolna tema. I stoga kad mi prijatelji guraju pod nos neke slike s Facebooka ili Instagrama, gdje je brod u ovoj ili onoj luci, ispod dizalice, ja okrenem glavu. Iako mi je pružio najbolje dane u životu, naučio me znanjima za koja nisam niti znao da postoje i da će mi trebati, svijetla je točka u karijeri običnog inženjera. I u obitelji sam imao u zadnje vrijeme problema, jer su ga moj sin i kći željeli nedavno kupiti. Da me razvesele. Ta jedrilica, koja je genijalno djelo dvojice talijanskih konstruktora, u svojih je 44 godine postojanja oplovila skoro sve što je u svijetu moguće. Nakon što sam je prodao, osjećao sam se kao da sam izdao člana obitelji. U stvari već tada sam je želio pokloniti Tehničkom muzeju u Zagrebu ili Pomorskom muzeju u Rijeci. I dan danas žalim što se to nije ostvarilo, a radilo se samo o sitnicama u dogovoru, troškovi prijevoza i slično. Idući vlasnici su naše dobro izgrađeno, odgojeno i odlično školovano dijete, zapustili. Do te mjere da kad ih vidim, pređem na drugu stranu ulice. Iako Fegiću odajem veliko priznanje za izuzetno tešku i kompliciranu novu plovidbu oko svijeta. Pa sad barka ima još veću muzejsku vrijednost. Možda jednog dana netko shvati da ljudima, posebno djeci i mlađem uzrastu, ove naše male pomorske zemlje, treba omogućiti da vide nešto slično što velika pomorska zemlja kao Velika Britanija čuva u svom najpoznatijem muzeju u Greenwichu. Jedrilicu Gipsy Moth IV. dužine 16 metara koja je jednom objedrila svijet. Mi smo s bitno manjim HIR-om od svega 10 metara to učinili dvaput“, ispričao nam je Šutej.

Od početka ove godine HIR 3 ima novog vlasnika. To je Rogozničanin Saša Nuić, a poticaj za kupovinu HIR-a dao mu je jedriličar Leo Lemešić

Od početka ove godine HIR 3 ima novog vlasnika. To je Rogozničanin Saša Nuić, koji je za Navigare ispričao da mu je poticaj za kupovinu HIR-a dao Leo Lemešić, još jedan poznati hrvatski jedriličar koji je oplovio svijet i s kojim je Navigare nedavno razgovarao upravo o iskustvu dugih plovidbi svjetskim oceanima. Nakon nekoliko mjeseci razgovora s Fegićem, preispitivanja vlastitih ciljeva i želja i promišljanja o budućnosti HIR-a 3 odlučio je preuzeti odgovornost i nastaviti pričati priču o svojevrsnoj pomorskoj legendi. „Nisam iskusan jedriličar. Prije kupovine HIR-a 3 svega sam par puta jedrio, no ono što je Fegiću bilo najvažnije, a što sam ja bio spreman pružiti, jest moja odlučnost da HIR 3 nastavi živjeti. I Fegić je, kako mi je sam rekao, razmišljao o tome da HIR donira nekom pomorskom muzeju. No brodovi nisu stvoreni za muzeje. Stvoreni su da plove. I HIR 3 će ploviti“, potvrdio nam je Nuić. Ispripovjedio nam je da je, kada je krajem prošle godine prvi put ušao na brod, imao snažan dojam da se HIR 3 toga trenutka vratio s puta oko svijeta. „Sve stvari su još bile na brodu, kao i brojne uspomene s putovanja. Brod je u sebi nosio dobar dio povijesti hrvatskog jedriličarstva i pomorske baštine. Dijelovi brodskog dnevnika, u kojemu su bilježeni svi zanimljivi trenuci s putovanja, čavlićima su bili pričvršćeni za strop kabine. Sve me to fasciniralo i tada sam shvatio kakvu vrijednost ima HIR. No vrijeme je učinilo svoje i brod zahtijeva obnovu“, tumači Nuić.

‘Bio sam svjestan svoje odgovornosti da brodu Hir 3 dam novi život upravo zbog svega što je ranije prošao i tako postao svojevrsni simbol dalekih putovanja’, rekao je Saša Fegić. FOTO: Privatna arhiva Saše Fegića i Saše Nuića

Novi život HIR-a 3 bit će povremena obiteljska krstarenja, no Nuić kaže kako mu je namjera ispričati priču o HIR-u 3 koju će predstaviti javnosti. „Vjerujem da povijest toga broda, koji je prošao više nego ijedan drugi brod u Hrvatskoj, treba biti prikazana na pravi način. Želja mi je da HIR 3 bude smješten na vezu u Rogoznici i da kroz panoe i razne aplikacije prikažemo što je HIR 3, kakvu bogatu povijest može ispričati i na koji način može pridonijeti hrvatskoj maritimnoj baštini“, kaže Nuić. Napominje da mu je namjera sačuvati interijer broda i sve predmete koji su se koristili i prikazati ih posjetiteljima. „Planiram digitalizirati dijelove brodskog dnevnika i posjetiteljima broda omogućiti uvid u njegov sadržaj, kao i u sve uspomene s putovanja. A ispred broda bismo htjeli postaviti pano s informacijama o tome gdje je sve HIR 3 plovio i koja je mora prošao“, pripovijeda Nuić. Grad Rogoznica i Turistička zajednica Rogoznice, koji su orijentirani na nautički turizam, zainteresirani su za projekt i Nuić vjeruje da će imati njihovu podršku. No dozvolu za vez broda na rogozničkoj rivi treba dati i Lučka uprava Šibensko-kninske županije.

HIR 3 je trenutno na „mrtvom vezu“ u mjestu Ražanj kod Rogoznice i čeka temeljitu obnovu, a onda i odluku o trajnom vezu. A mi smo Sašu Nuića, inače strastvenog astronoma amatera i predsjednika Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba, upitali kako se HIR 3 uklapa u priču o dalekim galaksijama. Njegov je odgovor bio vrlo jednostavan: „Kad ležim u kokpitu HIR-a 3 negdje na vezu u kakvoj mirnoj uvali, daleko od gradskih svjetala i buke, i uperim pogled u nebo vidim milijarde zvijezda koje se roje oko jarbola broda. To je neopisiv osjećaj povezanosti i s brodom i s nebeskim prostranstvima.“