Švedska i Finska, tradicionalno neutralne države, 17. svibnja predale su zahtjev za članstvom u NATO-u. Rezultat je to ruske agresije na Ukrajinu koja je drastično promijenila njihove stavove o vojnoj neutralnosti. „Ovo je povijesni trenutak koji moramo iskoristiti“, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, dodavši da će sada saveznici razmotriti sljedeće korake na njihovu putu prema članstvu. Osim hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića – koji je iako nema takve ovlasti, najavio blokadu ulaska Finske i Švedske u NATO dok se ne promijeni izborni zakon u BiH – jedina od 30 zemalja saveznica koja je uložila veto je Turska.

Turski predsjednik Erdoğan optužio je Švedsku i Finsku da imaju “otvoren stav prema terorističkim organizacijama”, referirajući se na Radničku partiju Kurdistana (PKK) koju Ankara smatra terorističkom organizacijom. Diplomatsko rješenje već se traži, a švedsko-finsko izaslanstvo bilo je prošloga tjedna u Ankari kako bi pokušalo postići dogovor s turskom stranom. U međuvremenu je ruski predsjednik Putin ponovo zaprijetio Švedskoj i Finskoj da će Rusija oštro reagirati na njihovo pridruživanje NATO-u, jer smatra da je to direktna prijetnja ruskoj sigurnosti.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je sa švedskom veleposlanicom u Hrvatskoj Dianom Madunić, koja vuče korijene iz Dalmacije. Rođena u Australiji, odrasla u Švedskoj, veleposlanica Madunić diplomirala je političke znanosti na Sveučilištu Göteborg i javno međunarodno pravo s fokusom na ljudska prava na Sveučilištu Åbo Akademi u Finskoj. Prije dolaska u Zagreb bila je veleposlanica za područje korporativne društvene odgovornosti (CSR) u švedskom ministarstvu vanjskih poslova. U svojoj dugogodišnjoj karijeri obnašala je mnoge visoke dužnosti – bila je voditeljica Odjela za vanjske poslove i EU u Uredu premijera, uključujući razdoblje švedskog predsjedanja Europskom unijom 2009., obnašala je dužnost savjetnice u stalnom predstavništvu Švedske pri EK u Bruxellesu, a radila je i na poziciji koordinatora političkog direktora Kabineta ministra za vanjske poslove. I prije no što je stupila na dužnost u Hrvatskoj, često je ljeta provodila u Trogiru, u regiji odakle je njena obitelj, i zato dobro govori hrvatski iako se u službene svrhe radije koristi engleskim.

NACIONAL: Hrvatski predsjednik Milanović najavljuje blokadu ulaska Švedske i Finske u NATO, jer smatra da bi to trebalo uvjetovati izmjenom izbornog zakona u BiH. O tome je razgovarao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Kako su te izjave odjeknule u švedskoj javnosti i medijima, pa i među političarima?

Mogu reći da su njegove izjave, naravno, rezultirale velikom pozornošću medija u mojoj zemlji i dobivala sam o tome puno upita – od kolega, ali i prijatelja koji su me pitali što se to događa u Hrvatskoj i zašto. Smatram kako je prirodno da svaka zemlja brani svoje nacionalne interese, a Švedska to radi aplicirajući za članstvo u NATO-u. No, u isto vrijeme, imamo velike nade da će hrvatska vlada i Hrvatski sabor ratificirati našu pristupnicu za članstvo u NATO-u. Mislim da je najvažnije istaknuti da prvenstveno želimo ojačati sigurnosnu situaciju u Švedskoj, ali time osnažujemo i NATO i sigurnost cijele Europe, kao i Hrvatske. Dakle, to je ono čemu stremimo i nadam se da će hrvatska vlada s odobravanjem gledati na taj naš zahtjev.

‘Često različite zemlje članice imaju različita mišljenja, ali se na kraju postiže kompromis, odnosno, stav o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a. Nadamo se da ćemo to isto raditi s Hrvatskom’, kaže Diana Madunić. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

NACIONAL: Švedski europarlamentarac Charlie Andreas Weimers, koji je na Twitteru odgovorio da blokada može ići u oba smjera, s obzirom na to da Švedska uplaćuje milijarde u europski proračun, doživio je uvrede od hrvatskog predsjednika koji ga je nazvao zatucanim islamofobom, fašistom i ološem. Kako ste vi doživjeli takvu vrstu komunikacije – je li moguće tako nešto čuti od švedskih političara?

Kao prvo, ja predstavljam švedsku vladu ovdje u Hrvatskoj. A to je bila izjava jednog švedskog europarlamentarca, koji, naravno, može izražavati svoje stavove ma kakvi bili. Međutim, uvjeravam vas da to nikako nisu stavovi švedske vlade. Bilo je puno komentara različitih ljudi oko tog pitanja, a to je samo jedan od njih. A što se tiče načina komunikacije, kada se radi o političarima, sve je moguće, oni često koriste oštar jezik i retoriku u debatama.

NACIONAL: Švedska ministrica vanjskih poslova razgovarala je s hrvatskim inoministrom Goranom Grlićem Radmanom i taj je razgovor ocijenila konstruktivnim. Je li švedska strana začuđena neusklađenom vanjskom politikom koju provode nositelji vlasti u RH?

U svakoj demokratskoj državi, uključujući i nas u Švedskoj, postoji podjela ovlasti, odnosno – ravnoteža ovlasti. U Hrvatskoj je suodlučivanje o vanjskoj politici podijeljeno između Vlade i predsjednika Republike i smatram da je to uobičajeno u mnogim zemljama. Obično se u o nekom pitanju unutar same države vode rasprave s različitim argumentima, no na kraju se postignu zajednički stav i pozicija. To je ono što mi, na primjer, radimo partnerski s Hrvatskom unutar Europske unije. Za to treba vremena, često različite zemlje članice imaju različita mišljenja, ali se na kraju postiže kompromis, odnosno, stav o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a. Nadamo se da ćemo to isto raditi s Hrvatskom i ostalim saveznicama kada se pridružimo NATO-u.

NACIONAL: Iako je teško shvatiti vezu, na kojoj inzistira hrvatski predsjednik, između izmjena izbornog zakona u BiH s članstvom Finske i Švedske u NATO-u, ima li Švedska neki decidirani stav o tom pitanju?

Kao prvo, željela bih opet istaknuti da sam švedska veleposlanica u Hrvatskoj i prije svega se bavim situacijom u Hrvatskoj. Naravno da imamo drugu veleposlanicu u Sarajevu koja se bavi pitanjima BiH. No, općenito, kada se radi o BiH, Švedska podržava izmjene izbornog zakona, kao i ostale članice EU-a. Europska unija je, prema našem mišljenju, jako angažirana oko postizanja dogovora između predstavnika konstitutivnih naroda u BiH o izmjenama tog zakona. No Švedska nema neku preciznu poziciju o tome kako bi taj zakon trebao izgledati osim činjenice da bi trebao poštovati ravnotežu između triju konstitutivnih naroda. I, naravno, ispunjavati međunarodne obveze poput, na primjer, sudskih odluka Vijeća Europe. Osim nabrojenog, mi se potpuno oslanjamo na predstavnike Europske unije u Sarajevu, koji pregovaraju s trima zainteresiranim stranama uz pomoć Europske komisije. Angelina Eichhorst se, po mom mišljenju, jako trudila i bila angažirana oko promjena izbornog zakona.

NACIONAL: Veći problem za Švedsku i Finsku predstavlja turski predsjednik Erdoğan koji je stavio veto na aplikaciju za članstvo, optuživši Švedsku da štiti terorističke kurdske organizacije. Prošloga tjedna švedski i finski diplomati bili su u Turskoj kako bi pronašli rješenje, ali bez rezultata. Jeste li bili iznenađeni turskim vetom?

Švedska premijerka i turski predsjednik već su razgovarali o tom pitanju. Nisu došli do zaključka, ali dijalog je započeo. Nastavili smo taj dijalog posjetom švedsko-finskog izaslanstva Ankari prošloga tjedna. Nadamo se da će se uskoro postići dogovor. Ono što s naše strane mogu reći jest da Švedska apsolutno ne podržava nikakve terorističke organizacije i imamo vrlo čvrst stav kada se radi o borbi protiv terorizma u EU-u. Međutim, nismo bili sasvim iznenađeni tim vetom, zapravo, moram reći da smo bili pripremljeni na to da će se prilikom procesa ratifikacije našeg zahtjeva za članstvom u NATO-u pojaviti neke prepreke. Prošli smo kroz takve procese više puta, naprimjer unutar EU-a, i imamo to iskustvo, pa znamo da uvijek nešto na tom putu može iskrsnuti. U slučaju pridruživanja NATO-u govorimo o 30 neovisnih država i logično je da ne može sve ići baš glatko. Nadam se da ćemo riješiti to pitanje i krenuti naprijed.

NACIONAL: Hoće li Švedska do kraja godine postati članica NATO-a?

Ne mogu pogađati vremenski rok, ali nadam se da će se to dogoditi što prije.

NACIONAL: Švedska je desetljećima neutralna, jeste li očekivali tako nagli porast potpore ulasku u NATO posljednjih mjeseci i hoćete li o tome održati referendum?

Moram biti iskrena s vama i reći da sve do 24. veljače švedska javnost nije podržavala ulazak u NATO i godinama je ta podrška bila ispod 50 posto. Sada je podrška na 57 posto, a od osam parlamentarnih stranaka, šest ih podupire švedsko pridruživanje NATO-u, dakle, uvjerljiva parlamentarna većina. Naime, tog dana, 24. veljače, dogodile su se dvije velike stvari – kao prvo, ruskom agresijom na Ukrajinu narušen je međunarodni poredak koji se temelji na međunarodnim zakonima, ali je isto tako ugrožen i sigurnosni poredak Europe. To je, naravno, rezultiralo i time da se pogoršala sigurnosna situacija za Švedsku i mi smo već u ožujku formirali radnu skupinu u švedskom parlamentu u kojoj su sudjelovali predstavnici svih parlamentarnih stranaka. Oni su analizirali sigurnosnu situaciju uz pomoć stručnjaka i došli do zaključka. Postoje različiti razlozi zašto se nismo odlučili za referendum o članstvu u NATO-u. Naprimjer, zbog mogućnosti da bi na taj referendum uvelike mogla utjecati ruska propaganda, kroz kibernetički i hibridni rat, što smo već imali priliku vidjeti na nekim drugim planovima. Drugi je razlog taj što imamo parlamentarne izbore u Švedskoj 11. rujna i nismo željeli referendum prije izbora kako se ti procesi ne bi preklapali. Situacija je osjetljiva i hitna i moramo biti jako oprezni.

NACIONAL: Činjenica je da su u ovom trenutku na čelu švedske i finske vlade žene – Magdalena Andersson i Sanna Marin, dvije premijerke koje su inicirale tu povijesnu odluku o pridruživanju NATO-u. Kako to komentirate?

To je drugi važan aspekt, o kojem čak nisam ni previše razmišljala. No moram istaknuti da na tom procesu radimo u uskoj suradnji s Finskom, s kojom smo imali niz razgovora – na razini ministara i vlada, koje do sada vjerojatno nikada nisu tako intenzivno surađivale. Dakle, ono što je Putin uspio, a ne vjerujem da je to očekivao, jest činjenica da se Europa ujedinila kao nikada. Njega je brinuo NATO, a sada je svojim akcijama uspio zapravo ojačati NATO i proširiti ga, što mu sigurno nije bilo u planu.

NACIONAL: Ruski predsjednik Putin zaprijetio je Švedskoj i Finskoj ako samo pomisle na članstvo u NATO-u. Sada kada su obje države aplicirale za članstvo, Putin je izjavio da Rusija nema problema s Finskom i Švedskom, ali i dodao da bi širenje vojne infrastrukture na to područje sigurno isprovociralo ruski odgovor. Koliko ozbiljno takve prijetnje shvaćaju vlast i javnost u Švedskoj?

Ono što vidimo svakako jest jačanje prijetnji sigurnosti Švedske, ali i Europe u cjelini, nakon 24. veljače 2022. To je i razlog zbog kojeg smo se odlučili na članstvo u NATO-u. U ovom trenutku ne vidimo direktnu vojnu prijetnju Švedskoj, ali pripremljeni smo za hibridne i kibernetičke napade, koji se u posljednje vrijeme pojačavaju. Važno je pripremiti i stanovništvo na takve napade, naučiti ih da budu oprezni i uputiti ih kako treba čitati određene informacije, osobito one koje dobivaju preko društvenih medija. No, s druge strane, imamo i jake oružane snage i zbog toga smo u ovoj situaciji jako sretni. Imamo i vrlo jaku zračnu obranu – gotovo sto Gripena u ovom trenutku spremno je braniti švedsko nebo, a to su moderni avioni koji su potpuno kompatibilni s NATO-ovim standardima. Do sada je bilo nekoliko provokacija s ruske strane prema švedskom zračnom prostoru, koje su naši Gripeni brzo odbili. Imamo i jake pomorske snage – veliki broj vojnih brodova, ali i podmornice spremne braniti Baltičko more. No ja nisam u poziciji da procjenjujem ozbiljnost Putinovih prijetnji.

NACIONAL: Jeste li razočarani time što Hrvatska svojedobno nije kupila Gripene?

Bilo bi nam drago da je Hrvatska kupila Gripene, lobirali smo za to, ali naravno da poštujemo odluku koju je donijela hrvatska vlada.

NACIONAL: Što ako Rusija rasporedi nuklearno oružje i hipersonične projektile u Kalinjingradu?

Ne bih željela spekulirati o tome. U ovom trenutku ne vidimo, kao što sam rekla, direktnu vojnu ugrozu Švedske.

NACIONAL: Iako je neutralna i iako je 2008. ukinut obvezni vojni rok, Švedska ima snažne oružane snage. S koliko vojnika raspolažete, je li vaša vojska u stanju pripravnosti zbog ruske invazije na Ukrajinu?

U profesionalnoj vojsci imamo oko 15.000 vojnika, imamo dodatnih 30.000 koji mogu biti pozvani. Istina je da smo ukinuli vojni rok, no od 2018. uveli smo mogućnost dobrovoljnog služenja vojske za muškarce i žene. To znači da svake godine imamo novih šest, sedam tisuća obučenih vojnika i vojnikinja koji se mogu pridružiti obrambenim snagama. Osim toga, posljednjih osam godina povećali smo proračun za oružane snage, dakle i prije ruske agresije. Odobrili smo dodatne tri milijarde eura za nabavu nove opreme, a prošloga tjedna Vlada je donosila odluku o kupnji raketnog sustava Patriot. Nedavno smo donijeli i odluku da će se vojni proračun popeti na dva posto BDP-a do 2028. godine.

‘Ubrzano približavanje EU-u treba značiti i ubrzano provođenje reformi i ispunjavanje europskih kriterija’, rekla je švedska veleposlanica u hrvatskoj novinarki Nacionala Zrinki Vrabec Mojzeš. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

NACIONAL: Rusija je obustavila isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj. Iako Europska unija tvrdi da je jedinstvena, Mađarska, ali i neke druge zemlje, ne želi odustati od kupnje ruskog plina i nafte. Zato nije postignut dogovor o šestom valu sankcija protiv Rusije. Kako Švedska gleda na tu situaciju i kako stoji kada je u pitanju energija?

Srećom, Švedska uvozi vrlo mali postotak ruskih energenata. Naime, koristimo samo dva posto plina u svom energetskom sustavu, a od toga samo pola stiže iz Rusije. Isto tako, samo osam posto sirove nafte dolazi iz Rusije. Imamo vlastitu hidroenergiju, nuklearne elektrane, vjetrove, sunce i koristimo puno biogoriva. Naravno da razumijemo i poštujemo činjenicu da su mnoge druge članice EU-a puno više ovisne o energiji koja dolazi iz Rusije. Osobito kada se približava zimsko doba. No smatramo da je izuzetno važno održati jedinstvo EU-a, kao i zajedništvo zapadnog svijeta i SAD-a. Uvjerena sam da je to najjači oblik otpora koji možemo pružiti Putinu i Rusiji u ovoj nesretnoj situaciji s ratom u Europi. Zato i ne ističemo previše svoju poziciju kada je riječ o energiji i razumijemo da ostale članice imaju drugačiju situaciju.

NACIONAL: Švedska se prije ruske agresije na Ukrajinu obvezala da će do 2040. godine 100 posto energije dobivati iz obnovljivih izvora. Koliko ste do sada ostvarili?

Trenutačno oko 60 posto. To znači da se ubrzano približavamo cilju i mislim da je to trenutačno rekord u EU-u. Dugo radim na europskim poslovima i znam da smo dugo naglašavali važnost energetske učinkovitosti, smanjenja ovisnosti o energiji općenito, a osobito o Rusiji, kao i zelenu tranziciju. Možda ova kriza može ubrzati tu tranziciju.

NACIONAL: Ruski utjecaj jak je na Zapadnom Balkanu – i u Srbiji i u BiH, gdje su Dodik i Čović glasali protiv sankcija Rusiji, i u Crnoj Gori. Kako bi se to spriječilo, treba li ubrzati pristupanje zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji, prije svega Sjeverne Makedonije i Albanije koje su ispunile uvjete za otvaranje pregovora?

Mislim da ste svjesni toga da je Švedska jedna od zemalja koje podupiru proces proširenja. I ono koje se dogodilo 2004., kada se EU-u pridružilo 10 novih članica, pa 2007. kada su ušle Rumunjska i Bugarska i 2013. kada je Hrvatska postala članica. Međutim, ubrzano približavanje EU-u treba značiti i ubrzano provođenje reformi i ispunjavanje europskih kriterija. Kao što se Švedska zalaže za proširenje, zalaže se i za strogo ispunjavanje svih kriterija. Ne mislim da postoje prečice, što je Hrvatska osjetila i na vlastitom primjeru. Što se tiče Sjeverne Makedonije i Albanije, i Švedskoj je, kao i Hrvatskoj, u interesu da se ti pregovori što prije otvore. Smatramo da se blokada Sjeverne Makedonije treba što prije riješiti i da se pita Švedsku, pregovori s tim dvjema zemljama bili bi otvoreni još jučer.

NACIONAL: Europsku uniju preplavilo je preko pet milijuna ukrajinskih izbjeglica. Koliko ih je stiglo u Švedsku i je li ih švedsko društvo spremno primiti?

Do sada ih je registrirano oko 40 tisuća, a do kraja godine moglo bi ih biti oko 80 tisuća, ovisno o tome kako će se rat razvijati. Sve nas je ugodno iznenadila topla dobrodošlica koju su ukrajinskim izbjeglicama iskazali švedski građani, od kojih su mnogi otvorili vrata svojih domova kako bi im pružili utočište. Civilno društvo odlično se organiziralo u vrlo kratkom roku i osiguravalo sve što je bilo potrebno. Vidjela sam na televiziji i da su organizirali nogometne utakmice za djecu, tečajeve švedskog jezika i slično.

‘Ono u čemu je Putin uspio, a ne vjerujem da je to očekivao, jest činjenica da se Europa ujedinila kao nikada dosad. Njega je brinuo NATO, a sada ga je svojim akcijama uspio zapravo dodatno ojačati i proširiti’

NACIONAL: Postoji li diskriminacija u odnosu na izbjeglice iz Sirije, Iraka, Afganistana?

Ne bih rekla. Naime, još od Drugog svjetskog rata Švedska ima tradiciju primanja izbjeglica sa svih strana svijeta. Što se tiče Sirije, Švedska je samo u jednoj godini primila 160 tisuća sirijskih izbjeglica, koji su uglavnom ostali jer se nemaju kamo vratiti, s obzirom na to da rat u Siriji još uvijek traje. Devedesetih godina Švedska je primila preko sto tisuća izbjeglica iz BiH, koji su također uglavnom ostali. I zato ne bih govorila o diskriminaciji, jer Švedska je oduvijek imala otvoren stav prema izbjeglicama, a ima ga i danas. To je, dakako, izazov, osobito ako u jednom valu primite veliki broj ljudi. Iz našeg iskustva: integracija zahtijeva vrijeme, ali na kraju uspijeva.

NACIONAL: Švedska premijerka Magdalena Andersson nedavno je izjavila da integracija imigranata do sada nije uspjela, nakon nereda u kojima je ozlijeđeno 100 policajaca. Kako to komentirate?

Kao što sam rekla, Švedska je desetljećima primala izbjeglice – iz istočne Europe pedesetih i šezdesetih, iz Libanona i Čilea sedamdesetih, iz BiH devedesetih. Većina njih je danas jako dobro integrirana u švedsko društvo, imali smo ministra koji je došao kao izbjeglica iz BiH i zastupnika u Europskom parlamentu također bosanskohercegovačkog porijekla. A i ja sam Šveđanka i švedska veleposlanica iako su moji korijeni u ovoj regiji. Proces integracije je izazovan i ide sporo, ali uspijeva.

NACIONAL: Kakav je stav Švedske prema ubrzanom pristupanju Ukrajine, pa i Moldavije, EU-u? Hoće li ruska agresija na Ukrajinu na to utjecati?

Znamo da o tome raspravljaju europski čelnici i bit će još jedna rasprava na Europskom vijeću krajem lipnja. Švedska pozitivno gleda na njihove zahtjeve za članstvom i smatra da je tim zemljama mjesto u europskoj obitelji. Ali, kao što sam već rekla, čak ni u ovoj situaciji nema preskakanja uvjeta ni brze trake za članstvo u EU-u. Sve države koje to žele moraju provesti strukturalne reforme, odnosno „napisati zadaću“, kako se to obično kaže.