Prvog siječnja 2023. Švedska je od Češke preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije. Prema riječima švedskog premijera Ulfa Kristerssona, agendu šestomjesečnog predsjedanja diktira rat u Ukrajini. I zato bi Stockholm trebao nastaviti tamo gdje je Prag završio. U prvom planu bit će ruska agresija na Ukrajinu, posljedice po sigurnost i snabdijevanje energijom, jačanje vojnih sposobnosti i više neovisnosti EU-a kada je u pitanju opskrba sirovinama i različitim proizvodima. Tim povodom tjednik Nacional razgovarao je s veleposlanicom Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj Dianom Madunic, koja je dužnost preuzela 2018. godine. Veleposlanica Madunic vuče korijene iz Dalmacije, rođena je u Australiji, a odrasla u Švedskoj. Diplomirala je političke znanosti na Sveučilištu Göteborg i javno međunarodno pravo s fokusom na ljudska prava na sveučilištu Åbo Akademi u Finskoj. U svojoj dugogodišnjoj karijeri obnašala je mnoge visoke dužnosti – bila je i voditeljica Odjela za vanjske poslove i EU u uredu premijera, uključujući razdoblje drugog švedskog predsjedanja Europskom unijom 2009. Obnašala je i dužnost savjetnika u stalnom predstavništvu Švedske pri EK u Bruxellesu, a radila je i na poziciji koordinatora političkog direktora kabineta ministra za vanjske poslove. I prije nego što je stupila na dužnost u Hrvatskoj, često je ljeta provodila u Trogiru, odakle je njena obitelj i zato dobro govori hrvatskim jezikom, iako se u službene svrhe radije koristi engleskim jezikom.

NACIONAL: Švedska je od Češke preuzela predsjedanje Vijećem EU-a. Koji su prioriteti predsjedanja i koliko su oni uvjetovani ruskom agresijom na Ukrajinu?

Istina je, preuzeli smo predsjedništvo u vrlo izazovnim vremenima za Europsku uniju i Europu općenito, s ratom koji se nadvio nad Europom, s energetskom krizom, sigurnosnom krizom, krizom hrane. Kao posljedicu identificirali smo četiri područja, za koja vjerujemo da su najvažnija za EU kako bi se mogao nositi s tim izazovima tijekom ovog proljeća. Kao prvo sigurnosna situacija, zbog koje moramo ostati ujedinjeni u pružanju podrške Ukrajini, moramo ostati ujedinjeni protiv Rusije. Drugo je područje konkurentnost i ekonomska situacija – iskreno, Europa zaostaje za ekonomskim razvojem Azije i zapadne obale Sjedinjenih Država, a mi ih moramo sustići. Moramo poraditi na tome da naše tržište bolje funkcionira, moramo više investirati u istraživanja, inovacije i naravno, digitalizaciju. Treće područje se podrazumijeva, a to su klimatske promjene s kojima se suočavamo svakog dana. Ova zima i Nova godina bila je najtoplija u mnogim državama Europske unije, uključujući i Hrvatsku.

NACIONAL: I u Švedskoj?

Ne, u Švedskoj nismo osjetili takvo zatopljenje, ali bez obzira na to, klimatske se promjene događaju doslovce ispred naših očiju. I zato je nužno nastaviti naporno raditi na postizanju neovisnosti od fosilnih goriva i energenata. Ne samo zbog klimatskih, već i sigurnosnih razloga. Trebamo početi koristiti što manje nafte i prirodnog plina i okrenuti se vjetru i suncu, odnosno solarnoj energiji, za koju Hrvatska ima fantastičan potencijal.

NACIONAL: A četvrti prioritet?

Četvrti prioritet su vladavina prava, demokracija i ljudska prava. Jer ono što smo vidjeli da se dogodilo u Brazilu, prije dvije godine u Washingtonu, a bilo je i sličnih pokušaja u Berlinu, u Njemačkoj, vrlo je zabrinjavajuće. Ne možemo demokraciju smatrati nečim što je zagarantirano i zato ćemo ostati vrlo čvrsti kada su u pitanju europske vrijednosti, demokracija i vladavina prava i ljudska prava.

NACIONAL: U tom smislu, švedski premijer Ulf Kristersson je istaknuo da će se postupci protiv Mađarske i Poljske u okviru mehanizma vladavine prava postupno provesti. Koliko je vjerojatno da će se to doista i dogoditi, s obzirom na to da su solidarnost i jedinstvo EU-a ugroženi energetskom i gospodarskom krizom?

Kao što sam rekla, vladavina prava bit će važan prioritet predsjedanja, što je istaknuo i naš ministar za europske poslove. Sigurna sam da ćemo postići napredak na tom planu, a isto tako smo rekli da ćemo to raditi na konstruktivan način. Imate pravo – to je prilično težak zadatak, ali sada se oko toga više ne moraju složiti sve zemlje članice. Ipak, zaista mislim da je već učinjen napredak samom činjenicom da smo u prosincu prvi put upotrijebili mehanizam vladavine prava u Europskoj uniji, u ovom slučaju u odnosu na Mađarsku. Što znači da Mađarskoj neće biti na raspolaganju sav novac koji joj je namijenjen iz europskog proračuna. Dobit će nešto manje, a neće dobiti niti novac iz Fonda za oporavak i otpornost, koji je osnovan nakon izbijanja pandemije koronavirusa. Naravno, ako ne ispune relativno stroge uvjete koji se odnose na vladavinu prava.

NACIONAL: Hoće li solidarnost među zemljama članicama EU-a biti dodatno ugrožena eskalacijom sukoba u Ukrajini?

Imate pravo kada kažete da to nije lako, ali isto tako mislim da smo svi iznenađeni do koje je mjere do sada EU uspio ostati ujedinjen oko pitanja rata u Ukrajini. Kao što znate, pružili smo Ukrajini političku, ekonomsku i vojnu pomoć. To naravno dosta košta, ali smo uspjeli postići suglasnost. Bit će to veliki zadatak za švedsko predsjedništvo – da EU ostane ujedinjen oko pitanja Ukrajine.

NACIONAL: Naime, posljednjem paketu pomoći u iznosu od 18 milijardi eura koji je EU odobrio protivile su se Mađarska i Poljska, no na kraju su odustale od veta. Zar nije vjerojatno da će takvih situacija biti još i da zemlje članice neće biti voljne više zajednički podnositi taj teret?

To ćemo tek vidjeti i teško je procijeniti. Mislim da možemo biti zadovoljni jer smo do sada u tome uspijevali, kao što smo, ponavljam, prvi put primijenili mehanizam o vladavini prava u EU-u, što je već postignuće. No teško je bilo što predviđati. Vi znate da se u ratu mogu dogoditi različite situacije, ali ako što sam rekla, za nas je glavni prioritet da ostanemo ujedinjeni oko pomoći Ukrajini.

NACIONAL: Ministri energetike država članica dogovorili su se u prosincu o ograničavanju cijene plina koje će se aktivirati 15. veljače 2023. Je li to dovoljna garancija da neće biti nove energetske krize?

Mislim da je to prerano reći. Nitko ne može davati nikakve garancije u sigurnosnoj situaciji kakva je ova u kojoj se nalazimo. No doista, bilo je vrlo važno da se takva odluka donese i veliko je olakšanje za građane u svim našim zemljama članicama, ali i za industriju. No isto tako mislim da svi mi moramo biti mentalno spremni na to da ovaj rat može potrajati, kao i ova kriza, uključujući i energetsku krizu. Ovo je prva zima u ratu, tko zna koliko će ih još uslijediti. Ne bi bilo mudro davati bilo kakve garancije, ali moramo nastaviti ići ovim putem i podržavati jedni druge, iskazujući solidarnost i kada je u pitanju energija.

‘Švedski prioritet su i vladavina prava, demokracija i ljudska prava. Jer ono što smo vidjeli da se dogodilo u Brazilu, prije dvije godine u Washingtonu, a bilo je i sličnih pokušaja u Berlinu, u Njemačkoj, vrlo je zabrinjavajuće’, otkrila je švedska veleposlanica u Hrvatskoj Diana Helen Madunic Nacionalovoj novinarki Zrinki Vrabec Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Na koji način je Švedska osjetila energetsku krizu?

Imamo veliki porast cijena energenata. Prije svega na jugu, ali i u ostalim dijelovima zemlje. Dakako, naša zima hladnija je od ove u Hrvatskoj i ljudi itekako osjećaju ta poskupljenja i energetsku krizu. Iako Švedska ne ovisi o ruskom plinu ili nafti, mi smo, kada je u pitanju energija, ovisni o švedskim izvorima, kao što je hidroenergija, nuklearna energija, energija vjetra, ali i energija iz otpada. Isto tako, imamo snažan zamah razvoja korištenja solarne energije, što je još jedan dokaz da bi i Hrvatska, koja ima puno više sunca, mogla snažnije krenuti tim pravcem.

NACIONAL: Hrvatska je 1. siječnja ušla u Schengen i eurozonu. No s obzirom na visoku inflaciju i niska prosječna primanja, hrvatski građani nisu previše optimistični oko uvođenja eura. Švedska i dalje ima svoju valutu krunu i ne pada vam na pamet uvesti euro. Zašto?

Prije svega, želim Hrvatskoj uputiti najsrdačnije čestitke zbog pridruživanja eurozoni i Schengenu. No razlog zbog kojeg Švedska još uvijek ima svoju valutu jest rezultat referenduma koji smo održali 2003. Na tom referendumu je 56% građana glasalo za zadržavanje naše valute. To je ostao prioritet svim vladama otada. Jedan od razloga za to je vrlo vjerojatno činjenica da smo imali i imamo snažniji ekonomski razvoj u posljednjih 20 godina od eurozone. Zato ne vidimo razlog zbog kojeg bi se Švedska pridružila eurozoni. Barem ne u ovom trenutku.

NACIONAL: Pomaže li vam ta činjenica da se bolje nosite sa svim ovim krizama?

Ne bih mogla reći. Pridruživanje euru je vrlo kompleksna tema i procedura. Za to postoje i politički i ekonomski razlozi i zato nije moguće reći jednostavno da ili ne. To ovisi o mnogo faktora. Za neke sektore društva to može biti dobro, za neke ne.

NACIONAL: Ruski državni mediji objavili su geopolitičku prognozu za 2023. u kojoj se navodi kako bi moglo „eksplodirati“ na Kosovu i u BiH. Rusija time priznaje da ima utjecaj, pa i interese na Zapadnom Balkanu. Koliko je to opasno i na koji način EU može prevenirati moguću eskalaciju sukoba?

Mislim da svi mi u Europskoj uniji pratimo vrlo pažljivo razvoj situacije u ovoj regiji. Rekla bih i da EU u cjelini za to pokazuje veliki interes. Moja zemlja, na primjer, prisutna je u BiH, sve od posljednjeg rata devedesetih. Pružali smo i pružamo veliku podršku i na političkom i na ekonomskom planu, a svrha naših napora je dati doprinos stabilizaciji regije. Jedna od posljedica rata u Ukrajini jest da je proširenje došlo na puno višu poziciju na europskoj agendi. Kao što znate, BiH je dobila status kandidatkinje za članstvo u EU-u u prosincu, što je jasan znak da je angažman Europske unije itekako prisutan i da smo time poslali jasan signal da Zapadni Balkan pripada europskoj obitelji. To je jedna od velikih poruka koja se mogla čuti na samitu u Tirani u prosincu.

NACIONAL: S jedne strane, BiH je dobila status kandidatkinje za članstvo u EU-u, s druge strane Milorad Dodik na neustavnoj proslavi Dana Republike Srpske ne skriva svoje ambicije za odcjepljenjem i pripojenjem Srbiji. Koliko je izgledno da takva BiH doista postane članica EU-a u skorijoj budućnosti?

Slažem se da su takve izjave kakve smo mogli čuti od Dodika vrlo zabrinjavajuće. Uostalom, čuli ste reakcije iz Europske unije, kada se takve stvari kažu. Takva BiH naravno ne može postati članica u skoroj budućnosti, kandidatski status je prvi korak. Put do članstva je dug, za njega treba vremena i kao što je Hrvatskoj poznato, morate provesti puno reformi kako biste ispunili sve uvjete. Švedsko predsjedništvo nema u planu organizirati samit sa zemljama Zapadnog Balkana, jer smatramo da je vrijeme za akciju. Mora se prionuti na posao i provođenje reformi u tim zemljama. Hrvatska jako dobro zna što to znači, trebalo joj je deset godina da provede nužne reforme i uskladi svoje zakonodavstvo s europskim. I zato današnja BiH sigurno još nije spremna za članstvo, što ne znači da u budućnosti neće biti. Mi smo spremni pružiti našu podršku i pomoć u provođenju reformi.

NACIONAL: Na toj proslavi neustavnog Dana Republike Srpske Dodik je odlikovao Vladimira Putina kao velikog prijatelja. I Srbija i Republika Srpska, pa i Crna Gora duboko su podijeljena društva kada su u pitanju Europska unija i Rusija. Zašto mislite da će javno mnijenje prevagnuti na europsku stranu, jer je Rusija itekako prisutna u tim zemljama?

Iako je istina da su te zemlje unutar sebe podijeljene, isto tako postoji u njima puno ljudi koji podupiru europsku perspektivu i približavanje EU-u. To znači da će se EU trebati još više angažirati, približiti se tim zemljama i integrirati ih u europsku obitelj u jednom duljem periodu. To je dužnost kojoj se svi mi moramo posvetiti i koja nas očekuje. Situacija kakva je danas, ne znači da će biti takva i u budućnosti. Stvari se mogu promijeniti, a Hrvatska je vrlo dobar primjer za to. Trebamo gledati naprijed i kretati se tim smjerom.

NACIONAL: Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je izjavio kako očekuje da će se Švedska i Finska službeno pridružiti NATO-u 2023. Međutim, Turska još uvijek blokira proces primanja zbog navodne potpore dviju država “terorističkim organizacijama”, odnosno zabranjenoj Radničkoj partiji Kurdistana (PKK). Turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu nedavno je izjavio kako Švedska nije ni na pola puta u provedbi sporazuma. Pa gdje ste stigli u tim pregovorima?

Mi na tome radimo vrlo naporno i željeli bismo postati članica NATO-a u što kraćem roku, s Finskom. Održali smo sastanke na različitim razinama s predstavnicima Turske. Naš premijer bio je u Ankari u studenome, naš vanjskoposlovni ministar Tobias Billström bio je tamo u prosincu. Dakle, razgovori neprestano traju. Iz naše perspektive, mi vjerujemo da smo ispunili sve ono što se od nas očekivalo u skladu sa sporazumom i sada je na Turskoj da odluči kada će biti spremna. Istovremeno, moram reći da nisam iznenađena ovakvim razvojem događaja. Kada imate 30 zemalja članica NATO-a koje moraju ratificirati međunarodno pravno obvezujući sporazum u 30 nacionalnih parlamenata, to traje. I uvijek će biti nekih zastoja na putu. Mi se nadamo da ćemo postati članica ove godine, no nemamo neki specifičan vremenski okvir.

NACIONAL: Turska je velika i utjecajna zemlja, u dobrim odnosima s Rusijom. Je li možda Rusija utjecala na taj zastoj?

Ne bih mogla reći. Ne pratim tako blisko tursko-ruske odnose da bih mogla donijeti bilo kakvu prosudbu o tom pitanju.

NACIONAL: Jedan od razloga kritike je i činjenica da je švedski Vrhovni sud nedavno zaustavio izručenje novinara Bülenta Kenesa koje je tražila Turska. Ima li popuštanja na tom planu?

Kao što sam rekla, prošloga je tjedna naš ministar vanjskih poslova rekao kako smatra da smo mi ispunili naš dio sporazuma koji smo potpisali s Turskom. Postoje stvari koje Turska želi da napravimo, no mi ih ne možemo napraviti jer su protivne našem ustavu. I zbog tog razloga postoje ljudi koji ne mogu biti izručeni. Takve odluke u Švedskoj nisu političke, već pravne. Budući da je Vrhovni sud u ovom slučaju odlučio da novinar ne može biti izručen, onda je to pravna, a ne politička odluka. Ne odlučuje vlada o tim izručenjima, to nije politička odluka u našoj zemlji.

‘Pridruživanje euru je kompleksna tema. Za to postoje i politički i ekonomski razlozi i zato nije moguće reći jednostavno da ili ne. To ovisi o mnogo faktora. Za neke sektore to može biti dobro, za neke ne’

NACIONAL: Prilikom najave aplikacije Švedske i Finske za ulazak u NATO, Putin je prijetio nuklearnim napadima i širenjem sukoba na zapad. Postoji li takav strah među švedskim građanima?

Mislim da strah nije ispravna riječ u ovom slučaju. Podsjećam da je glavni tajnik NATO-a Stoltenberg rekao u prosincu kako ne možemo isključiti eskalaciju ovog sukoba u budućnosti. Vjerujem da su građani Švedske itekako svjesni toga. Ne može se isključiti pretpostavka da će rat potrajati dulje vrijeme i da bi moglo doći do eskalacije, pa i širenja ovog sukoba na druge zemlje.

Zbog toga u Švedskoj postoji vrlo snažna potpora većem ulaganju u obranu i mi ćemo uskoro dostići 2% našeg proračuna koji će biti namijenjen obrani. Isto tako, vrlo brzo razvijamo i radimo na civilnoj zaštiti, koja se pokazala nužnom u ruskoj agresiji na Ukrajinu. Naučili smo iz njihova iskustva da nije važan samo vojni, već i civilni aspekt obrane. To znači da ljudi općenito moraju biti spremni na takve situacije. Mi smo toga svjesni u Švedskoj, o tome se puno govori.

NACIONAL: Švedska je 2017. ponovo uvela obvezni vojni rok u trajanju od 11 mjeseci. Je li interes za vojnu obuku porastao?

Ne kao posljedica rata u Ukrajini. Vojni rok je obvezivao izbor oko 6000 ročnika godišnje, onih koji prolaze vojni trening. Međutim, nakon početka agresije na Ukrajinu, vlada je odlučila da bi taj broj trebao narasti na 10 tisuća godišnje do 2030. Dakle, rat Ukrajini nije povećao interes za služenje vojnog roka, već općenito za pitanja obrane, vojne i civilne, među mladim generacijama u Švedskoj.

NACIONAL: Budući da ste istaknuli da je Švedskoj jedan od prioriteta vladavina prava i stanje demokracije, hoćete li nadzirati i stanje demokracije u Hrvatskoj, budući da su u prva dva izvješća o vladavini prava Europske komisije nabrojeni mnogi nedostaci u Hrvatskoj, od nepovjerenja u pravosuđe, preko korupcije, ograničavanja slobode medija do SLAPP tužbi i diskriminaciji prema manjinama.

Mi članice EU-a međusobno se nadziremo i zato i postoje izvješća Europske komisije o vladavini prava u svakoj članici. Mi o tome raspravljamo međusobno i to je tema kojom se svi moramo baviti. Vladavina prava i demokracija visoko su na našoj agendi ne samo tijekom našeg predsjedanja, već će ostati i nakon toga.