Katolička Crkva u Hrvatskoj suočena je s još jednim velikim skandalom, koji bi ovoga puta mogao dobiti i međunarodnu dimenziju jer je riječ o funkcioniranju najbrojnije hrvatske župe u dijaspori – Hrvatske katoličke župe u Münchenu koja potpada pod Upravu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu, ali zapravo djeluje u okviru Nadbiskupije Münchena i Freisinga koja rad te župe direktno financira. Riječ je o značajnim novčanim iznosima kojima se financiraju i plaće hrvatskih crkvenih dužnosnika u Njemačkoj, ali i rad same Provincije.

Međutim, visoki crkveni izvori detaljno upućeni u događanja u Hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenu upozorili su Nacional da je tijekom ovoga ljeta s računa te župe netragom nestalo oko milijun eura, a riječ je upravo o novcu koji im za njihovo djelovanje redovno isplaćuje njemačka Nadbiskupija Münchena i Freisinga. Oko polovina tog novca inače odlazi na plaće svećenika, a polovina se koristi za djelovanje Provincije. Nestanak tog novca, kako nam je rekao visoki crkveni izvor, koincidirao je i s odlaskom iz službe jednog od franjevaca koji je bio zadužen upravo za financije, a koji se u međuvremenu oženio. Isti izvor naveo je da je riječ o fra Edvardu Sokolu, jednom od franjevaca dušobrižnika koji djeluju u toj župi, inače među hrvatskim vjernicima vrlo popularnom mladom, sada bivšem svećeniku koji je rođen u Njemačkoj. No u ovom slučaju vijest o tome da je neki franjevac napustio službu i oženio se, najmanji je problem za Crkvu. Pravi je problem što se ne zna zašto je s njim nestalo i milijun eura s računa.

Problem je tim veći što je fra Edvard Sokol bio osobni povjerenik provincijala fra Marka Mrše. Međutim, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja u Splitu, kojoj je na čelu upravo fra Marko Mrše, cijelu tu situaciju, kako tvrdi Nacionalov izvor, već mjesecima nastoji zataškati, a koliko je poznato, nije podnesena ni kaznena prijava zbog nestanka novca. Pa se time otvara i pitanje je li fra Edvard Sokol uopće kriv ili je netko drugi iskoristio njegov odlazak kako bi „zamračio“ novac te je li u sve upetljana i neka „viša instanca“.

Omiljeni franjevac Edvard Sokol, koji je bio povjerenik fra Marka Mrše za financije, iznenada je napustio službu u Münchenu i oženio se. FOTO: Matko Begovic/PIXSELL, Screenhot/HRT

Nacional je Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja u Splitu još 30. listopada poslao prvi upit, a potom 6. studenoga i požurnicu na upit, s vrlo konkretnim pitanjima o cijelom tom slučaju, međutim, oni do zaključenja ovog broja nisu željeli odgovoriti na pitanja. No puno je važnije da ništa od navedenog nisu demantirali. Budući da je riječ o vrlo konkretnoj stvari, ako navedene informacije ne bi bile točne, provincija bi ih zasigurno odmah demantirala. No nisu to učinili, već su odlučili i dalje šutjeti o svemu, što otvara mogućnost propitivanja odgovornosti i samog fra Marka Mrše. I to upravo zato što je fra Edvard Sokol bio izravno njemu odgovoran.

Odlazak fra Edvarda Sokola iz münchenske župe obavljen je u potpunoj tišini i bez da se o tome itko službeno oglasio, osim kratke crtice u crkvenom glasniku Vjesnik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja gdje je samo kratko navedeno da su na sastanku provincijskog definitorija, održanom 20. i 21. lipnja ove godine u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu, donesene odluke i o nekim „personalnim promjenama“. Pa je tako fra Ante Ivan Rozić postao prokurator i provincijalov delegat za Njemačku, a za fra Edvarda Sokola samo je kratko navedeno „napustio Provinciju“, bez ikakva posebnog obrazloženja. Tom su sastanku prisustvovali fra Marko Mrše, provincijski vikar fra Zoran Kutleša te definitori fra Ante Akrap, fra Siniša Balajić, fra Frano Čugura, fra Šimun Markulin, fra Perica Maslać i fra Mario Radman. Nije poznato jesu li oni, mimo službeno objavljenog dnevnog reda, razgovarali i o problemu koji je nastao odlaskom fra Edvarda Sokola, odnosno, utvrđenom nestanku novca s njihova crkvenog računa u Njemačkoj.

Osim samog provincijala, barem jedan od prisutnih na tom sastanku bio je upoznat s nestankom novca, a riječ je o fra Anti Akrapu. Visoki crkveni izvor tvrdi da je, kako bi pokušao „bez puno vike i galame“ riješiti tu situaciju, provincijal fra Marko Mrše s fra Antom Akrapom otišao u „tihi posjet“ Hrvatskoj katoličkoj župi u Njemačkoj kako bi pokušao pronaći fra Edvarda Sokola i razgovarati s njim te mirno i u tišini razriješiti nastali financijski spor. Međutim, prema tvrdnjama Nacionalovog izvora, posjet je završio bez uspjeha jer fra Marko Mrše i fra Ante Akrap navodno nisu uspjeli pronaći fra Edvarda Sokola pa tako ni nestali novac.

Novinarka Nacionala Orhidea Gaura Hodak posjetila je u privatnom svojstvu sjedište Hrvatske katoličke župe u Münchenu. FOTO: Nacional

Cijela ta situacija predstavlja i veliki osobni udarac za fra Marka Mršu jer je fra Edvard Sokol slovio za čovjeka od njegova povjerenja.

Nacionalov visoki crkveni izvor pojasnio je u kakvoj su točno relaciji bili fra Edvard Sokol i provincijal fra Marko Mrše:

„Fra Edvard Sokol bio je provincijalov delegat od povjerenja za njemačku misiju. Fra Mrše je porijeklom iz Drniša, a fra Edvard Sokol, iako je rođen u Njemačkoj, po obiteljskom je porijeklu iz Smiljevaca pa je fra Mrše Sokola postavio i po toj zavičajnoj liniji. On je definitivno bio njegov čovjek od povjerenja i on je direktno provincijalu odgovarao za taj novac koji mu je bio povjeren na upravljanje.“

Upitan je li još netko mogao imati pristup tim financijama osim fra Edvarda Sokola, visoki crkveni izvor je rekao:

„Nitko drugi nije imao pravo uvida u taj račun osim fra Edvarda Sokola, provincijala fra Marka Mrše i ekonoma fra Borisa Čarića. Fra Čarić je do rujna 2019. vodio župu u Münchenu, a onda se vratio u Split i sada vodi sve financije u provinciji. On je zapravo isto taj koji bi trebao utvrditi nedostaje li novac s računa u Njemačkoj ili ne. No nitko od njih ne želi ništa poduzimati bez provincijala, on je tu alfa i omega, a upravo on nastoji sve zataškati. Jer ako se službeno potvrdi da je nestao novac, on se boji pritiska drugih fratara koji bi onda mogli tražiti da se podnese prijava. Zasad svi sve znaju o tome, to se prepričava za večerama, ali prema van vlada potpuni ‘silencio’. Čim se izađe iz prostorije, zavlada muk i svi se prave da nitko ništa ne zna, oni takoreći funkcioniraju kao sekta. To je za provincijala sada dvosjekli mač jer ako to izađe u javnost, bit će i na njega povećan pritisak upravo zato što slučaj nije prijavio policiji. No njima, izgleda, odgovara da se to sve stavi pod tepih. Zato zasad svi šute.“

Kako je riječ o iznimno osjetljivom pitanju, Nacional je najprije želio provjeriti je li uopće točno da je fra Edvard Sokol nestao nakon što je napustio službu. Zato je novinarka Nacionala najprije u privatnom svojstvu posjetila Hrvatsku katoličku župu u Münchenu koja se nalazi u neposrednoj blizini samog centra bavarske prijestolnice, na adresi Schwanthalerstr. 96/98. Od te se lokacije do Glavnog kolodvora u Münchenu može doći za nekoliko minuta, a do glavnog gradskog trga Marienplatza potrebno je maksimalno 15 minuta pješice.

Na tu je lokaciju novinarka Nacionala došla u petak 25. listopada nešto prije 17 sati. Na uličnom pročelju velike bijele zgrade nalazi se ploča s natpisom „Hrvatski dom – Kroatisches Haus“ i starim hrvatskim grbom. Čim se uđe u dvorište, bočno je ulaz u prostorije župe, a u dvorištu se nalazi velika kapela blaženog Alojzija Stepinca. U trenutku našeg dolaska ondje su roditelji čekali mlađi uzrast djece koja su s časnim sestrama bila na vjeronauku, a u međuvremenu su u glavnu zgradu počeli dolaziti stariji uzrasti polaznika hrvatskog vjeronauka, po svemu sudeći krizmanici. Koliko se moglo vidjeti, većinom je bila riječ o djeci od 14, 15 godina, iz obitelji druge, treće ili četvrte generacije Hrvata koji žive u Njemačkoj, a svi su bili u pratnji roditelja.

Zanimljivo, iako se vjeronauk odvija na hrvatskom i svi govore hrvatski, djeca su prije vjeronauka međusobno razgovarala na njemačkom jeziku jer je, po svemu sudeći, riječ o djeci rođenoj u Njemačkoj koja su potpuno integrirana u njemačko društvo.

Fra Edvard Sokol bio je od 2019. jedan od dušobrižnika u Hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenu, a njegov odlazak iz službe obavljen je u tišini, uz tek kratku crticu u crkvenom glasniku Vjesniku. FOTO: Screenshot

Pitali smo nekolicinu roditelja je li im poznato gdje je fra Edvard Sokol, ali svi su samo slijegali ramenima.

Zatim je hodnikom prošla časna sestra koju smo nakratko zaustavili i postavili joj isto pitanje: možemo li razgovarati s fra Edvardom Sokolom i gdje je on? Časna nas je samo kratko odmjerila i gotovo ljutito obrusila: „On više nije tu.“

Potom smo se obratili jednom franjevcu koji se spremao započeti sat vjeronauka. Rekli smo da dolazimo iz Zagreba i da bismo željeli razgovarati s fra Edvardom Sokolom s kojim se poznajemo od ranije te da bismo mu se htjeli javiti. Ljubazni franjevac najprije se malo promeškoljio, zatim nas je pozvao na stranu kako djeca i roditelji ne bi čuli naš razgovor i potom nam u diskreciji rekao:

„Znate, fra Edvard Sokol napustio je službu iz privatnih razloga i on će se uskoro oženiti.“

Pitali smo je li moguće s njim stupiti u kontakt i znaju li oni u župi gdje je on, no franjevac nam je rekao da se fra Edvard Sokol trenutno povukao u privatnost i da nitko s njim nema kontakt. Međutim, na naše inzistiranje da s njime nekako stupimo u kontakt, rekao je da se on sada na drugi način posvetio brizi za bližnje te da radi kao njegovatelj u jednom münchenskom domu za slabovidne.

Nije precizirao gdje bi taj dom bio, a taj podatak nije bilo moguće službeno provjeriti. Pitanja o nestalom novcu nismo postavili franjevcima dušobrižnicima u Münchenu, već smo ih uputili na jedinu adresu koja je nadležna za odgovore na takva pitanja, a to je Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja u Splitu. Ta provincija, naime, ne djeluje isključivo unutar Splitsko-makarske nadbiskupije. Kako piše na njihovim internetskim stranicama, „Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja prostire se između rijeke Zrmanje i Neretve, od obale Jadranskog mora do dinarskih planina. U tom trokutu Hrvatske, na njezinu kamenom tlu, franjevci su bili duhovni pastiri i učitelji, zaljubljenici jednostavnosti i ljepote, čuvari jezika, djedovskih običaja i zavičajne grude.“ Osim toga, Provincija ima i svoje misije to jest pastoralno djelovanje u svijetu, a osim u Njemačkoj, gdje imaju najviše župa, čak 21, djeluju i u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Sloveniji. U Njemačkoj imaju župe i u Berlinu, Frankfurtu, Stuttgartu, Mainzu, Kölnu i drugim gradovima. Međutim, kod djelovanja franjevačkih provincija specifično je to da svaka misija djeluje u okviru one biskupije kojoj teritorijalno pripada. Najveća misija i hrvatska zajednica nalazi se upravo u Münchenu, a budući da tamo djeluju pod okriljem Nadbiskupije Münchena i Freisinga, koja ih i financira, zanimljivo je spomenuti da je pokojni papa Benedikt XVI. bio nadbiskup upravo Münchena i Freisinga, od 1977. do 1982. godine.

Nije poznato je li fra Marko Mrša išta od problema s nestalim novcem prijavio aktualnom nadbiskupu Münchena i Freisinga kardinalu Reinhardu Marxu ili tu situaciju i pred njim nastoji zataškati. Odgovore na sva ta pitanja pokušali smo doznati od provincijala, ali uzalud.

Nacional je još 30. listopada Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja u Splitu i provincijalu fra Marku Mrši postavio sljedeća pitanja:

1. Je li točno da je svećenik dušobrižnik fra Edvard Sokol napustio Službu koju mu je povjerio provincijal fra Marko Mrše te da se u međuvremenu oženio?

2. Je li točno da je fra Edvard Sokol bio zadužen za financije u Župi te da je neposredno prije no što je napustio službu, s crkvenog računa Katoličke župe u Münchenu, kamo pristižu sredstva koja za tu misiju uplaćuju nadležne crkvene vlasti u Njemačkoj, pronevjerio značajan novčani iznos, oko milijun eura?

3. Je li točno da su radi rješavanja tog problema u Katoličkoj župi u Münchenu nedavno boravili provincijal fra Marko Mrše i definitor fra Ante Akrap?

4. Je li točno da oni, a ni crkveni dužnosnici iz Katoličke župe u Njemačkoj, nisu uspjeli stupiti u kontakt s fra Edvardom Sokolom?

5. Zbog čega slučaj nije prijavljen policiji u Njemačkoj i Hrvatskoj?

6. Planira li Uprava Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja podići kaznenu prijavu protiv fra Edvarda Sokola?

7. Možete li navesti koliko novca mjesečno na račun Katoličke župe u Münchenu uplaćuju njemačke crkvene vlasti (i molim, navedite točno ime crkvene institucije koja vrši te uplate)?

8. Je li točno da pola tog iznosa odlazi na plaće svećenicima i časnim sestrama, a pola ostaje na računu radi podmirivanja drugih troškova, kao i da se time djelomično financira i rad same centralne Provincije u Splitu?

9. Je li provincijalu sada poznato gdje se nalazi fra Edvard Sokol?

Potom je Nacional 6. studenoga poslao požurnicu na upit te smo zamolili Provincijalat da nam odgovori i na jedno dodatno pitanje, a to je: jesu li s problematikom iz upita upoznali Splitsko-makarsku nadbiskupiju i Münchensku nadbiskupiju?

Oba puta kontaktirali smo Provincijalat i telefonom te nam je tajnik rekao da će prenijeti upit i poruke nadležnima. Drugi put kad smo zvali, a to je bilo 6. studenoga, tajnik je rekao da je provincijal fra Marko Mrše na putu, ali da će mu prenijeti poruku i ponovljeni upit. Zbog ozbiljnosti upita bilo bi svakako očekivano da Franjevačka provincija takve navode, u slučaju da nisu točni, odmah oštro demantira. Međutim, to se nije dogodilo. Umjesto toga uslijedila je šutnja.