Dani hrvatskog filma nastavljaju u utorak s programima iz konkurencije, a ne mogu niti zaobići aktualno ‘nogometno ludilo’, pa prikazuju filmove koji na neuobičajeni način pristupaju ‘najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu’.

Program “Više od igre – nogomet u hrvatskom filmu”, koji se od 21,30 sati prikazuje na otvorenoj pozornici u Parku Stara Trešnjevka, predstavlja pomalo subverzivne filmske poglede na nogomet i njegove nuspojave.

“Tim kratkišima, realiziranima u svim filmskim rodovima, zajedničko je to da gledaju onkraj planetarnog fenomena koji je odavno i posvuda postao više od igre”, ističe se u najavi Dana hrvatskog filma.

Prikazat će se filmovi “Kratke lopte – Razmjena dresova” Bobe Jelčića, spotovi Pips, Chips & Videoclipsa i Hladnog piva, “Nogomet” Ane Hušman, “Utakmica” Krešimira Zimonića, “Kelti” Đure Gavrana te “Vox populi” Nikole Babića.

Natjecateljski program u kinu Tuškanac počinje u poslijepodne s novim, trinaestodjelnim hrvatskim animiranim serijalom, Darka Bakliže i Amulet Studia “&Black&White”, najavljenim kao “eskimska geg minijatura intrigantnog crno-bijelog grafizma koji se poigrava s vizualnom percepcijom i uz obilje humora uvodi u jednu daleku svjetsku kulturu”.

Slijede “Dom boraca” Ivana Ramljaka koji se statičnim kadrovima bavi kumrovečkim objektom iz 1974. i ljudima koji ga još pohode, te  na Animafestu nedavno predstavljen animirani film “Flimflam” Marka Belića, priča o susretu dvije jedinke na imaginarnom otoku izvan vremena i prostora.

Za nagrade se natječe i igrani “Behemot” Igora Dropuljića, napeti krimi-triler križan s filmom ceste i filmom osvete smješten u ozračje ortačkog kapitalizma, politike i kriminala.

Večernji termin u “Tuškancu” otvara svjetska premijera novog filma jedne od najvećih uzdanica mlađe generacije hrvatskih redateljica Barbare Vekarić, “Nitko nije savršen” o djevojci koja na ekskurziji pokušava sakriti svoju fizičku malformaciju.

Tu su i animirani film “Prošlo je s kišom” strip-majstora Siniše Ercegovca, opisan kao “mediteranska, sjetna priča” o suživotu starog ribara i talentiranog mačka koji mu donosi dobar ulov, te dokumentarac afirmirane fotografkinje Vladimire Spindler “Mama, zašto plačeš”, autoportret depresivne samohrane majke dvoje umalo odrasle djece.

Kao jedan od najboljih eksperimentalnih filmova sezone najavljuje se “Skoro ništa: i dalje noć” Davora Sanvincentija, koji je nadahnut kozmosom i poviješću filma, odnosno medijem filmske vrpce.

Na programu su još animirani film “Prošlost raste” Dee Jagić te najavni film “25 FPS”  Andra Giunija.

Premijere i uspješnice na Ljetnoj pozornici Tuškanac

Večernji ‘prime time’ termin na Ljetnoj pozornici Tuškanac otvara potresni klasik Rudolfa Sremca “Vrijeme šutnje” o izopćenju staraca iz slavonskog sela, a nastavlja još jedan program natjecanja s dva igrana, dva namjenska te animiranim i eksperimentalnim filmom.

Program počinje špicom “Čuvara dvorca” mladog animatora Manuela Šumberca, a slijedi intrigantni igrani film “Marija” Jurja Primorca u kojem se Josip Lukić i Nikša Butijer kao zaposlenici Zagrebparkinga suočavaju s karakternim razlikama i moralnim dvojbama u svjetlu neobičnih ukazanja Gospe.ž

Bit će tu još jedan uspješan animirani film – “Kako se kalio čelik” Igora Grubića u kojem taj nagrađivani multimedijalni umjetnik odražava svoj postojani interes za propast jednog utopijskog projekta i radničkih prava, u filmu koji je istovremeno i obiteljska oda međugeneracijskim odnosima.

Svjetsku premijeru imat će i “Otac” Tomislava Šobana sa glumcem Zlatkom Burićem kao životom potrošenim, ali pragmatičnim i dalje britkim patrijarhom koji se nosi s postupcima sina prijestupnika, dok “Mezostajun” Ivana Ramljaka istražuje kronotop mediteranskog grada i uloge njegovih javnih prostora u različita doba godine.

U kasnovečernjem programu, od 23 sata, u segmentu filmova “Izvan okvira” prikazuje se “Kol’ko god nas noge nose” Renate Lučić, “Botanički dnevnik” Željka Kipkea i “Odijelo” Martine Lončar.

U okviru popratnog programa u utorak će se u Maloj dvorani Kina Tuškanac predstaviti knjiga “Koraci grada :: Medijske slike :: Zagreb 1957-2017.”, koja povezuje promišljanja o vezama modernog grada i filma, na primjerima arhitektura socijalističkog Zagreba.

S tekstovima filmologinje Petre Belc, povjesničarke arhitekture i urbanizma Tamare Bjažić, novinarke i istraživačice Vesne Kesić, te uredničkim uvodom antropologinje Sonje Leboš, ta publikacija otvara područje ispreplitanja filmoloških i urbanoloških odnosa, ukazuje na njegov potencijal za razumijevanje urbaniteta Zagreba te nudi čitanje klasika hrvatskog filma kao što su “Ponedjeljak ili utorak” Vatroslava Mimice, “Ljubica” Kreše Golika i “Ritam zločina” Zorana Tadića.