Dani hrvatskog filma objavili su, dan uoči svečanog otvorenja u subotu na Ljetnoj pozornici Tuškanac, preporuku za “top 5” filmskih događaja na toj tradicionalnoj smotri ponajboljih hrvatskih filmova.

Igrani segment natjecateljskog programa 27. Dana najavljuje se kao “poligon glumačkih bravura svih raspona”,  minijaturnih, dramskih, komičnih i tragičnih, sustegnutih i eksplozivnih, s nizom domaćih glumačkih zvijezda.

Različite generacije glumaca – od legendi do mladih nada

U filmovima koji će se prikazati na festivalu pojavljuju se glumci različitih generacija, od legendi hrvatskog glumišta Ksenije Marinković, Zlatka Burića, Trpimira Jurkića, Mate Gulina, Zdenka Jelčića i Mirele Brekalo, preko vrlo uspješne srednje generacije na čelu s Marijom Škaričić, Lanom Barić, Bojanom Navojcem, Juditom Franković, Živkom Anočićem, Nikšom Butijerom, Anom Begić Tahiri i Hrvojkom Begović, do mladih nada poput Kaje Šišmanović, Tene Pataky i Nikole Baće.

Film “Frankfurt” prati međuigru Ksenije Marinković i Anje Matković, kao majke i kćeri koja odlazi na rad u Njemačku, dok su u novom djelu Alda Tardozzija “Siguran let” Lana Barić, Bojan Navojec i Kaja Šišmanović dali dijaloški razigran i lepršav, rijedak primjer uspjele hrvatske obiteljske komedije.

Na drugom kraju žanrovskog spektra Marija Škaričić odigrala je naslovnu krimi-trilersku ulogu smirene i proračunate “Čistačice” sinova zločina, a u još jednoj žanrovskoj ulozi Trpimir Jurkić igra tvorničkog radnika kao čovjeka od akcije koji “stvari uzima u svoje ruke” (“Behemot”).

Ana Begić Tahiri u ulozi je naporne majke koja političkom korektnošću maltretira osoblje dječjeg vrtića (“Naopako”), dok se Mate Gulin i Zdenko Jelčić pod stare dane spore oko časti i preljuba u filmu “Sitnica”.

Mirela Brekalo nosi zahtjevnu glavnu ulogu u filmu Judite Gamulin “Marica”, još jedne čistačice, ali one koja mašta o bijegu u drugačiji život, uz vrlo rezerviranu pomoć prijateljice Ksenije Pajić.

U novom filmu Tomislava Šobana legendarni osječki glumac sa svjetskom karijerom Zlatko Burić je životom istrošeni, ali pragmatični i dalje britki “Otac”, koji se s malo riječi i fascinantnom ekspresijom nosi s postupcima nasilnog sina.

“Kraljica” Martine Marasović počiva prije svega na krupnom kadru Hrvojke Begović kao frustrirane “žene/majke/kraljice” koja prijatelju iznosi razočaranja svoga samo naoko skladnog obiteljskog života.

Nikša Butijer zatvoren je s Josipom Lukićem, kao čudnim protagonistom filma “Marija”, u vozilo Zagrebparkinga gdje s njime filozofira o društvenim i vjerskim temama, ali nikako ne nalazi zajednički senzibilitet.

Barbara Vekarić nakon “Prve dame Dubrave” glavnu ulogu u novom filmu “Nitko nije savršen” ponovno daje sada već stasaloj glumici Teni Pataky, koja kao djevojka Stefani na školskoj ekskurziji od kolega skriva fizičku malformaciju.

Nikola Baće predvodi pak ekipu (Judita Franković, Bobo Jelčić, Živko Anočić) neobičnog filma “Gdje se vrabac skriva kad je hladno” Denisa Lepura i Marka Stanića, koji svojom dinamičnom formom, ali i glumačkom ekspresijom odražava unutarnji život mladića suočenog sa strahovima, frustracijama i izazovima odrastanja, kao i s odsutnošću figure oca.

Filmske “gorke pilule” devedesetih

Festival donosi i filmove koji govore o posljedicama devedesetih – autor “Gazde” Dario Juričan u novom filmu iz iste serije svoj interes s Ivice Todorića premješta na Miroslava Kutlu, aferu Grupo, “petog ortaka” te politiku i privatizaciju devedesetih i ranih dvijetisućitih godina.

“Nakon nagrađivanog prethodnika, koji se prometnuo u kultni događaj hrvatskog dokumentarizma zahvaljujući vrhunskom istraživačkom poslu, osobnoj autorskoj noti s kojom su se gledatelji mogli poistovjetiti te trenutku u kojem se pojavio, ‘Gazda: Početak’ nudi još upečatljiviji uvid u Hrvatsku kao otetu državu u kojoj se na pozicijama moći orkestrirano smjenjuju dečki iz više-manje istog tima”, ističe se u najavi festivala.

“Koliko god nam događaji bili poznati, ‘Gazda: Početak’ na njih baca novo svjetlo jer ih vješto prelama prvenstveno kroz njihove antijunake, od kojih mnogi i govore u filmu”, dodaje se.

Film “Buffet Željezara” Gorana Devića smješten je u ambijent u i ispred kafića sisačkog autobusnog kolodvora, “kojega pohodi ono malo izgubljenih duša koje još nisu krenule put Njemačke ili Irske”, dok se u dokumentarnom filmu Miroslava Sikavice “Glasnije od oružja” vraćamo u devedesete, ovoga puta kako bismo se prisjetili glazbene i video-glazbene umjetnosti propagandne, ratne namjene.

Autori i izvođači pjesama poput “Mi smo garda hrvatska”, “Moja domovina”, “Croatia in Flames”, “Čekam” progovaraju o “danima ponosa i slave”, objašnjavaju svoje motive, ali i muzičke i tekstualne izvore estradnih uspješnica toga doba. “‘Glasnije od oružja’ jedinstveni je uvid u vrijeme koje bi jedni željeli zaboraviti, dok mu se drugi u začaranom krugu uvijek iznova vraćaju”, napominje se u najavi.

U epizodi iz nove sezone iznimno uspješne serije “Betonski spavači” predstavljen je Zagrebački velesajam, još jedna žrtva mentaliteta 90-ih, u smislu napuštanja urbanog planiranja. Nekadašnji prostor ekonomskog i ideološkog susreta Istoka i Zapada, izvorno zamišljen kao prvi korak promišljene izgradnje Novog Zagreba, čiji je gotovo svaki paviljon umjetničko djelo najistaknutijih arhitekata pedesetih i šezdesetih, danas je dijelom neartikulirana ruina i odlagalište otpada, a dijelom višestruko prenamijenjen prostor u skladu s potrebama i zamislima novoga doba.

Crtana nostalgija i nogomet na otvorenom

Otvoreno ljetno kino DHF-a u Parku stara Trešnjevka u nedjelju donosi reviju junaka hrvatskih animiranih serijala, koja je namijenjena podjednako mlađoj i starijoj publici. Gledatelji će se imati priliku prisjetiti pustolovina “Maxi Cata”, “Ptice i crveka”, “Inspektora Maske”, “Profesora Baltazara” i “Malih letećih medvjedića”.

Za ljubitelje nogometa u utorak, 19. lipnja, nudi se izbor filmova o “najvažnijoj sporednoj stvari” pod nazivom “Više od igre – nogomet u hrvatskom filmu”. Riječ je o izboru iz svih filmskih rodova: igrani “Kratke lopte – Razmjena dresova” Bobe Jelčića, spotovi Pips, Chips & Videoclipsa i Hladnog piva, eksperimentalni “Nogomet” Ane Hušman, animirana “Utakmica” Krešimira Zimonića, te dokumentarni “Kelti” Đure Gavrana i “Vox populi” Nikole Babića.

“Gledateljima koji ne mogu bez nogometa DHF u predahu od utakmica svjetskoga prvenstva nudi ove pomalo subverzivne filmske poglede na nogomet i njegove nuspojave”, poručuju organizatori.

Beskompromisne priče i autentični ambijenti autora sutrašnjice

Festival preporučuje i nekoliko beskompromisnih priča – splitski redatelj Igor Jelinović u okružje glazbeno-scenskog spektakla smješta film “Ultra” o pomalo čudnom momku (Josip Lukić), nesretno zaljubljenom u prijateljicu (Mirela Mađor).

U segmentu “Izvan okvira” prikazuje se film “Sandra i Marina” iz istog generacijskog rakursa te fabularno također izgrađen uokolo partyja, ali ovoga puta u Zagrebu i s fokusom na nekonvencionalne djevojke.

Još jedan splitski autor, Josip Lukić, na film je doveo svoju “Majči” rešetajući je pitanjima u rasponu od posve intimnih do svjetonazorskih, redatelj joj oblikuje jedinstvenu i u konačnici dirljivu posvetu, ponirući istovremeno i u genezu vlastita identiteta.

Dokumentarni film “Doma za Božić” Tomislava Đurinca donosi blagdansko “autanje” obitelji, ali i emocionalnu operaciju na samom sebi nakon prekida veze s mladom glumačkom zvijezdom Adrianom Pezdircom, a Kristina Baticeli također je junakinja vlastita filma “Crna ovca Bistrička” u kojem obitelji i prijateljima ispovijeda vlastiti ateistički svjetonazor te se pritom susreće s različitim reakcijama i nudi fresku sve klerikalnijeg društva.

Dubrovkinja s američkom karijerom Antoneta Alamat Kusijanović u kratkom prologu svoga dugometražnog filma u nastanku pod naslovom “U plavetnilo” portretira ljubomornu i posesivnu trinaestogodišnjakinju u arkadijskom koločepskom ambijentu, ne bježeći ni od aspekta tinejdžerske pohote te, smatraju organizatori, najavljuje da se od njezina nadolazećeg cjelovečernjeg djela, koje nadzire i Martin Scorsese, može puno očekivati.

Svestrana redateljica mlađe generacije Daria Blažević, učenica Michaela Hanekea i jedna od najaktivnijih članica Kinokluba Zagreb, u svom eksperimentalnom filmu “Kartograf” poslužila se Google Earthom kako bi ponudila jedinstvenu satelitsku perspektivu na ciklične zemaljske linije i forme, prije negoli se njezino oko “otelo Zemlji” i odlutalo u svemirska prostranstva.

Restaurirani klasici na velikom platnu

Festival u programu “Retro” poštovateljima domaće filmske povijesti nudi rijetku priliku da u adekvatnom formatu pogledaju upravo restaurirane filmove “Splendid Isolation” Petra Krelje, jedan od četiri bunkerirana hrvatska dokumentarca s početka sedamdesetih, o klasnim razlikama u nominalno besklasnom društvu, nadrealističku, pop-art, psihodeličnu i erotičnu “Mačku” Zlatka Boureka, “Putovanje” Bogdana Žižića, modernistički igrani film o nijemoj komunikaciji putnika koji tajanstveno nestaju u vlaku i “Vrijeme šutnje” Rudolfa Sremca, potresni film istine o izbacivanju starih ljudi iz slavonskog sela.

Dani hrvatskog filma, tradicionalna smotra najboljih domaćih kratkih i srednjometražnih igranih, dokumentarnih, eksperimentalnih, animiranih i namjenskih filmova, održavaju se od 16. do 20. lipnja u Kinu Tuškanac, Centru za kulturu Trešnjevka, Parku Stara Trešnjevka, Staroj vojnoj bolnici, na Ljetnoj pozornici Tuškanac te Akademiji dramske umjetnosti.