Američki predsjednik Barack Obama napušta dužnost 20. siječnja, a slijedi devet stvari po kojima će biti zapamćeno njegovo predsjedništvo.

Stvaranje povijesti

Kad bi povjesničari napisali samo jednu stvar o Baracku Husseinu Obami, to bi najvjerojatnije bila činjenica da je taj mladi senator iz Illinoisa postao prvi tamnoputi predsjednik SAD-a, 143 godine nakon ukidanja ropstva.

Obama, tada 47-godišnjak, na svojoj je inauguraciji 2009. godine pokazao velik govornički talent promovirajući svoju poruku “nade i promjene”.

No, tijekom svoja dva mandata ponekad je teško pretvarao svoje poetične ideje u praksu. Rasne tenzije nisu nestale, ali već i sama činjenica da je izabran za predsjednika potvrdila je velike promjene koje se događaju u američkom društvu.

Saniranje ekonomije

Obaminim prvim mandatom dominiralo je ekonomsko posrtanje Sjedinjenih Država, koje je naslijedio od prethodnika. Kriza tržišta nekretnina pokrenula je financijski raspad koji je torpedirao banke i kreditore Wall Streeta i metastazirao u ekonomsku krizu globalnih razmjera.

Usprkos snažnoj ideološkoj opoziciji velikim fiskalnim poticajima, Obama je povećao vladina davanja za spašavanje ekonomije na 831 milijardu dolara.

Posljedice te krize osjećaju se i danas, ali nezaposlenost u Americi pada 75 mjeseci zaredom.

“Pravda je zadovoljena”

“Večeras mogu izvijestiti američki narod i svijet da je SAD izveo operaciju u kojoj je ubijen Osama bin Laden”, bile su riječi kojima je Obama 2. svibnja 2011. smirio milijun Amerikanaca koji su bili bijesni i frustrirani jer najmoćnija država na svijetu ne može doći do čovjeka odgovornog za terorističke napade 11. rujna.

Ta riskantna operacija američkih specijalaca postala je tipična za Obamin pristup protuterorističkom djelovanju, koji uključuje napade dronovima i oružane prepade.  U vrijeme njegovog odlaska al-Kaida i njezine filijale znatno su oslabljene.

Muke u Kongresu

“To je jedna od rijetkih stvari kod mojeg predsjedništva za kojima žalim – da su se zloba i sumnje između stranaka pogoršale umjesto da se poboljšaju”, rekao je Obama u svom posljednjem govoru o stanju nacije.

Otkad je izabran na mjesto predsjednika, republikanci u Kongresu obvezali su se da će mu se suprotstavljati svim sredstvima.

Pokušaji da se zatvori zatvor u Guantanamu i uvede kontrola osobnog naoružanja, čak i nakon pokolja školaraca u Sandy Hooku, nisu uspjeli zbog stranačkih razlika.

Sporazum s Iranom

SAD je više od dva desetljeća poduzimao akcije i uvodio sankcije kako bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje. Obama je pokušao s drugačijim pristupom, razgovarajući u tajnosti s tom islamskom republikom.

Rezultat je bio dogovor kojim se Iran obvezao da će zaustaviti svoje napredovanje prema nuklearnom naoružanju u zamjenu za znatno ukidanje sankcija i dobivanje ponešto međunarodnog legitimiteta.

Taj sporazum je pogoršao američke odnose s iranskim neprijateljima Izraelom i Saudijskom Arabijom, no njime je spriječena utrka u nuklearnom naoružanju na Bliskom istoku, te su ublažene tenzije između Irana i SAD-a koje traju od Islamske revolucije iz 1979. godine.

Bez intervencije u Siriji

Nijedna međunarodna kriza nije toliko testirala Obaminu vanjsku politiku i njegovu visoko postavljenu ljestvicu za vojne intervencije kao sukob u Siriji.

Čak i kad je sirijski predsjednik Bašar Al-Assad prešao Obaminu crvenu liniju oko upotrebe kemijskog oružja i ubio tisuće civila, čovjek koji je stupio na dužnost kao političar koji se protivi ratovima odbio je intervenirati u toj bliskoistočnoj zemlji.

Sirija će biti u krizi još mnogo godina, a kritičari će jednako dugo raspravljati je li Obamina politika bila razumna i do koje je razine njegova odluka štetila američkom ugledu, dopustila tzv. Islamskoj državi da se proširi i pokrenula val imigracije koji je destabilizirao Europu i omogućio Rusiji i Iranu da prošire svoj utjecaj u regiji.

Klimatski sporazum

Nakon klimatskog skepticizma Georgea W. Busha, Obaminih osam godina na mjestu predsjednika ostat će obilježeno po donošenju velikog broja zakona o okolišu kojima su se zaštitili morski ekosistemi, smanjile emisije stakleničkih plinova i podržao razvoj obnovljivih izvora energije.

Obama je u pokušaju da vrati ekološke teme u diskurs američke politike planinario ledenjacima Aljaske, ronio na otoku Midway i požurio ratifikaciju Pariškog sporazuma o klimi.

Očekuje se da će njegov nasljednik Donald Trump poništiti većinu Obaminih zakona zbog čega je pitanje koliko će dugo trajati njegova ekološka ostavština.

Obamacare

Demokrati su godinama bezuspješno pokušavali Amerikancima pružiti univerzalnu zdravstvenu zaštitu. Ni Obama nije baš uspio u tome, no ipak je proširio zdravstveno osiguranje na desetke milijuna Amerikanaca koji ga prije toga nisu imali.

Republikanci su taj zakon, koji je postao poznat kao Obamacare, proglasili inkarnacijom socijalizma, te su u jednom trenu čak tvrdili da će se njime stvoriti “liste za smrt”. No nisu ga uspjeli spriječiti, što se možda neće moći reći za Trumpa, koji stupa na dužnost krajem siječnja.

Upoznavanje susjeda

Obamino putovanje na Kubu možda će biti zapamćeno kao što je bio posjet Richarda Nixona Kini, ali ono je zapravo bilo dio puno šire politike poboljšanja odnosa SAD-a i Latinske Amerike.

Ponovno jačanje ljevičarskih populista u toj regiji oživjelo je sjećanja na “jenkijevski imperijalizam” – pučeve koje je Amerika poticala ili organizirala, odrede smrti i vojne intervencije.

Obama je nakon samo stotinu dana na mjestu predsjednika na summitu dviju Amerika poručio da se SAD promijenio. Taj pristup je kasnije vođama poput Huga Chaveza oduzeo bilo kakav argument za antiamerikanizam.

Obama se rukovao s Chavezom, susreo s dugogodišnjim nikaragvanskim predsjednikom i revolucionarnim vođom Danielom Ortegom, te je posjetio grob popularnog salvadorskog svećenika kojeg su ubili odredi smrti povezani sa SAD-om.

Također je priznao “greške” oko puča kojim je u Čileu postavljen diktator Augusto Pinochet, objavio je dokumente koji otkrivaju američku uključenost u rat u Argentini, te je uspostavio diplomatske odnose s Kubom.