Igre u Parizu stoje blizu devet milijardi eura, od čega je državni dio 28 posto, a ostali novac došao je iz privatnih izvora. Francuska je neprestano kontrolirala način na koji se koriste sredstva i zato je odstupanje od proračuna vrlo malo.

Olimpijske igre u Parizu, koje će se održati od 26. srpnja do 11. kolovoza, stajat će blizu devet milijardi eura, što znači da će biti jeftinije od onih održanih u Tokiju, Rio de Janeiru i Londonu. Olimpijske igre u Tokiju stajale su 12 milijardi eura, igre u Rio de Janeiru 11,8 milijardi eura dok su one u Londonu stajale oko 14 milijardi eura. Olimpijske igre u Pekingu 2008. godine ne treba ni spominjati, za njih je izdvojeno 40 milijardi eura.

Glavni razlog nižeg proračuna Igara u odnosu na prethodnike krije se u činjenici da je Pariz otprije imao izgrađenu infrastrukturu potrebnu za olimpijske igre. Država i Grad Pariz izdvojili su 2,4 milijarde eura za izgradnju nove infrastrukture, od čega je najviše, 1,5 milijardi eura, otpalo na izgradnju Olimpijskog sela, za izgradnju novog centra za sportove u vodi potrošeno je 175 milijuna eura dok je 138 milijuna eura izdojeno za izgradnju gimnastičkog centra u kojem će se igrati i badminton.

Za financijski dio igara odgovorne su bile dvije organizacije, a to su Organizacijski odbor (COJO – Comité d’Organisation des Jeux Olympiques) koji je zadužen za planiranje, organiziranje, financiranje i održavanje Olimpijskih igara, te kompanija Solideo, koja je bila zadužena za izgradnju infrastrukture. Iako se Francuska u proteklim godinama također suočila s inflacijom, Organizacijski odbor je uspio iz privatnih izvora prikupiti 4,4 milijarde eura što je više od prvotno predviđenih 3,2 milijarde eura. Prikupili su 1,24 milijarde eura od sponzora, 1,4 milijarde dolara od prodaje ulaznica, dok im je 1,2 milijarde dolara uplatio Međunarodni olimpijski odbor. U njihove troškove spadaju brojne stavke kao što su iznajmljivanje najvećeg stadiona u Parizu, Stade de France, opremanje Olimpijskog sela u kojem će živjeti sportaši, angažman privatnih zaštitara, plaćanje plesačica koje nastupaju na otvorenju Igara i tako dalje.

‘Ovi su proračuni najviše provjeravani u povijesti Olimpijada’, rekla je ministrica sporta Amelie Oudea-Castera i dodala kako neće biti deficita

Organizacijski odbor se našao u financijskim problemima prije dvije godine te su krajem 2022. objavili da će, zbog inflacije, povećati proračun 10 posto te su dobili 11 milijuna eura od francuske vlade, javnih fondova i lokalnih izvora. Nisu svi njihovi zahtjevi prihvaćeni, kada su od regionalne vlade zatražili da sudjeluje u pokrivanju dodatnih troškova za gradski prijevoz svih akreditiranih sudionika Olimpijskih igara, što je iznosilo 10 milijuna eura, bili su odbijeni. Francuska vlada pomno je pratila način na koji Organizacijski odbor troši novac, između ostalog i zato što je Vlada garantirala s tri milijarde eura da će pokriti sve minuse u kojem se nađe Organizacijski odbor. Ipak, ministrica sporta Amélie Oudéa-Castéra proljetos je izjavila kako ne vjeruje da će doći do deficita u organizaciji Igara. Prošle godine objavljeno je da su država i državna tijela izdvojili za Olimpijske igre 2,44 milijarde eura. Od tog iznosa najviše, 1,3 milijarde eura, otpada na Vladu, a 260 milijuna eura na Grad Pariz. Najveći dio tog novca potrošen je na izgradnju sportske infrastrukture. Pierre Moscovici, predsjednik francuskog Revizorskog suda, izjavio je da će se taj iznos povećati na tri, četiri, a možda i pet milijardi eura, što će se znati tek po završetku Olimpijskih igara, s čime se ministrica Oudea-Castera nije složila. Ona tvrdi da nema skrivenih troškova pa neće biti potrebe za izdvajanjem dodatnog novca iz državnih izvora. “Ovi su proračuni vjerojatno najprovjeravaniji u povijesti Olimpijskih igara i najsuzdržaniji u smislu organizacije u 20 godina”, objasnila je ministrica.

Na izgradnju novog centra za vodene sportove potrošeno je 175 milijuna eura, što je najskuplji sportski objekt izgrađen za potrebe Olimpijskih igara | Foto: Gao Jing/Xinhua News/Profimedia

A da se proračun i njegova potrošnja doista pedantno provjeravaju, pokazuje događaj iz ožujka ove godine kada je Organizacijski odbor za više od 100 milijuna eura povećao proračun u dijelu koji se odnosi na plaće svih zaposlenih u Organizacijskom odboru. To je Tony Estanguet, predsjednik Organizacijskog odbora, morao objašnjavati članovima parlamenta te je rekao da je će se za plaće, otkako je Pariz dobio organizaciju Igara, izdvojiti 584 milijuna eura, što je 13 posto njihova proračuna, a to je manje no na prethodnim olimpijskim igrama održanima u Tokiju. Tony Estanguet našao se na udaru jer od 2018. godine, kada je postavljen za predsjednika Organizacijskog odbora, njegova bruto godišnja plaća iznosi 270 tisuća eura. Za usporedbu, slavni atletičar Sebastian Coe bio je predsjednik Organizacijskog odbora Olimpijskih igara u Londonu i imao je godišnju bruto plaću 421 tisuću eura. Međutim, nije Estanguet bio toliko problematičan koliko neki drugi čelnici Organizacijskog odbora. Tako je šefu odnosa s javnošću godišnja plaća povećana sa 150 na 195 tisuća eura. Estanguet se branio tvrdnjom da su neovisni stručnjaci provjeravali plaće u Organizacijskom odboru i nisu imali zamjerke, tvrdilo se i da 96 posto sredstva kojima raspolaže Organizacijski odbor stiže iz privatnih izvora pa se tu ne troši novac poreznih obveznika, ali pred početak Igara taj slučaj nije razriješen.

Uostalom, prošle godine policija je upala u u središte Organizacijskog odbora i u Solideo, kompaniju koja je zadužena za izgradnju infrastrukture. U oba slučaja bilo je sumnji u način na koji se trošio javni novac, odnosno, na koji su se birali izvođači radova. Zanimljivo, državno odvjetništvo vrlo brzo je umanjilo težinu njihovih djela tako da javnost nikada nije saznala kako je ta priča završila. Jean-François Bohnert, šef financijskog odjela državnog odvjetništva, kazao je: “Riječ je o načinu raspodjele određenih ugovora, aranžmanima… ali ne vidim elemente, barem ne u ovoj fazi, koji bi vodili istragu prema najtežim slučajevima korupcije ili trgovine utjecajem”.

Najskuplji projekt je izgradnja Olimpijskog sela. Izgrađeno je na više od 300 tisuća četvornih metara, primit će 15 tisuća sportaša i nalazi se devet kilometara od centra

Mediji u Francuskoj cijelo ovo vrijeme slave Nicolasa Ferranda, predsjednika kompanije Solideo, koja je usprkos ratu u Ukrajini i inflaciji uspjela izgraditi potrebnu infrastrukturu na vrijeme, i to bez probijanja predviđenog proračuna od 4,5 milijardi eura. Istina, Pariz je dobio domaćinstvo Olimpijskih igara i zato što je većina potrebne infrastrukture već postojala, a tek manji dio trebao se izgraditi. Ferrand je priznao da je u ožujku 2022., zbog rata u Ukrajini, počeo sumnjati da će izgradnja infrastrukture biti dovršena na vrijeme jer im iz zaraćenih područja nije mogao doći potreban materijal za izgradnju. Nakon mjesec dana problem je nekako riješen.

Najskuplji projekt bio je izgradnja Olimpijskog sela. Francuske vlasti odlučile su ga izgraditi na više od 300 tisuća četvornih metara, kompleks zgrada i zelenih otoka koji se nalaze između triju komuna sjeverno od Pariza. U njemu će biti smješteno 15 tisuća sportaša. U tu svrhu selo ima nekoliko inovacija, dizajniranih prema bioklimatskim principima. Što se tiče zgrade, 23.500 olimpijskih i paraolimpijskih sportaša i njihovo osoblje bit će smješteni u zgradama koje su dizajnirane tako da se osigura bolja ventilacija između zgrada. Orijentacija zgrada osmišljena je tako da toplina ne bude pretjerana. Neki krovovi bit će zasađeni vegetacijom i/ili opremljeni solarnim pločama.

Jedna od većih novosti je što zgrade neće biti klimatizirane. Umjesto toga bit će instalirano više od 8000 ventilatora i reverzibilni podovi koji će moći kanalizirati toplinu ljeti i hladnoću zimi. Izolacija je tako dizajnirana kako bi osigurala da uvijek postoji razlika od šest stupnjeva između unutarnje i vanjske strane zgrada. “Zahvaljujući svim mjerama poduzetim u projektiranju samih zgrada i prema studiji koju smo pokrenuli o utjecaju toplinskih valova na selo sportaša, postižemo cilj od 23 do 26 stupnjeva u najtoplijem dobu dana”, objasnili su predstavnici Organizacijskog odbora. Olimpijsko selo imat će također koristi od geotermalne elektrane koja je izgrađena u Saint Denisu, dijelu Pariza koji se nalazi devet kilometara od centra.

Olimpijsko selo će, nakon završetka Igara, postati dom za šest tisuća stanovnika Pariza. Napravljeno je tako da ispunjava bioklimatske uvjete | Foto: J.E.E/SIPA/Profimedia

Po završetku Olimpijskih, a zatim i Paraolimpijskih igara, Olimpijsko selo pretvorit će se u naselje u koje će se useliti šest tisuća stanovnika. U tu svrhu izgrađene su dvije škole, niz dućana, zdravstvenih ustanova i ureda te će biti organiziran gradski prijevoz.

Ipak, hoće li Pariz i Francuska, osim izgrađena Olimpijskog sela, imati koristi od Olimpijskih igara? Deutsche Bank je u lipnju objavio studiju u kojoj se navodi da “države domaćini olimpijskih igara ili FIFA-ina Svjetskog nogometnog prvenstva rijetko ostvaruju pozitivne ekonomske ili čak društvene povrate na često golema i javno financirana ulaganja u nove stadione i javnu infrastrukturu”. Za guvernera francuske banke Francoisa Villeroya de Galhau Olimpijske igre u Parizu više će imati psihološki utjecaj nego ekonomski. On smatra da ako Francuska može poboljšati svoj imidž u svijetu putem Igara, onda bi se na kraju mogla očekivati nova ulaganja.

Turistički ured grada Pariza previđa da će glavni grad Francuske u vrijeme Igara posjetiti između 2,3 i 3,1 milijun ljudi s ulaznicama za sportske događaje, od koji će njih 64 posto biti Francuzi. Predviđa se da će turisti potrošiti 2,6 milijardi dolara bez obzira na to imaju li ulaznice ili ne.