“Mala Raduča u Primoštenu bila je manja plaža, koja je 2011. godine masivnim građevinskim pothvatom proširena i to na način da je obavljeno mehaničko drobljenje prirodne obalne stijene te je dobiveni materijal iskorišten kao žalo. Na toj lokaciji djeluju valovi iz smjera jugozapada koji uzrokuju prirodni dužobalni transport žala te guraju materijal u smjeru istoka. Rezultat ovoga je da Općina Primošten, koja je bila i inicijator ovog projekta, svake godine ovu umjetno napravljenu tvorevinu dohranjuje novim materijalom, što je u potpunosti uništilo biljni i životinjski svijet na ovom dijelu obale”.

Ovo je dio sadržaja iz rezultata višegodišnjeg znanstvenog rada “Kako postići održivost gradnje i dohranjivanja plaža u Hrvatskoj?” u sklopu projekta “BEACHEX”, piše portal Morski.hr.

Znanstveni rad su, navodi dalje portal, napisali fizičar-geofizičar i doktorant oceanologije na Geološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu Tonko Bogovac i dr. sc. Dalibor Carević, profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Inače, dr. Carević se već 20 godina bavi pomorskim inženjerstvom te problemima zaštite okoliša i najveći je hrvatski stručnjak za obalu i plaže. Ujedno je bio i dio radne skupine za donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

‘Kad je Primošten u pitanju, u višegodišnjem periodu od 2011.-2020. uočen je pomak obalne linije (ispred hotela Zora) za čak 20-ak metara prema moru, što pokazuje značajno nakupljanje materijala, a sve potvrđuju i satelitske snimke’, piše portal Morski.hr.

Fotografije koje je Morski.hr dobio daju naslutiti da se u more i dalje nasipa gomila novog materijala, među kojim, kažu da im tako govore svjedoci s terena, ima i zabranjene zemlje. Ove tvrdnje primoštenski načelnik Stipe Petrina oštro odbacuje, no struka smatra da ne govori istinu, piše Morski.hr.

Zabrinjavajući rast umjetnih plaža

U Hrvatskoj, naime, postoji oko 25 posto umjetnih plaža, a trend gradnje novih je tijekom pretpandemijskih godina dosegnuo 5-10 novih plaža godišnje. Ove brojke upućuju na rast novoizrađenih plaža i novog nasipanja obalne linije, što je u trenutačnom stanju potpuno nekontroliran proces. Među ostalim, uočene su velike razlike između županija, tako npr. Splitsko-dalmatinska županija ima udio od 67 posto umjetnih plaža, dok se ostale županije kreću u rasponu od 15-30 posto.

Hrvatske plaže su geološki mlade tvorevine starosti maksimalno 6500 godina, vremena kada je došlo do relativne stabilizacije razine svjetskog mora. Hrvatske plaže su veličinom zrna dominantno šljunčane, a manji broj je pješčanih, dok su po litološkom sastavu uglavnom karbonatne. Materijal na plažama (žalo) se postepeno prirodno troši i nestaje dok se plaža istovremeno obnavlja novim materijalom donesenim prirodnim ili umjetnim putem. Prirodni donos materijala na hrvatske plaže je najčešće putem paleotokova i recentnih tokova, ali postoje i one koje se sedimentnom opskrbljuju iz mora ili okolnih stijena. Ljudski faktor ima presudan utjecaj u nestajanju plaža uslijed prekidanja prirodnog donosa sedimenta (izgradnjom obalne infrastrukture i cesta, pregrađivanjem rijeka, urbanizacijom itd.) te je zbog toga neophodno vršiti njihovo umjetno dohranjivanje.

Određivanje optimalne količine, vrste i kvalitete materijala za dohranjivanje je posao znanstvenika i inženjera na bazi praćenja (monitoringa) i inženjerskih proračuna.

No ovo posljednje se najčešće u Hrvatskoj uopće ne poštuje. Zbog toga je u novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama u članku 77. striktno navedeno da je zabranjeno dohranjivanje zemljanim materijalom, otpadom, iskopom i slično. Plaže se mogu dohranjivati samo prirodnim šljunkom i pijeskom. Nije dozvoljeno godišnje dohranjivanje plaže s većom količinom od 0,35 kubnih metara po dužnom metru obale plaže. Osoba koja upravlja plažom može dohranjivati uređenu morsku plažu tako da se ne mijenja prosječna godišnja pozicija obalne crte niti izgled plaže niti njezine karakteristike.

‘U Primoštenu je obalna crta pomaknuta za čak 20 metara’

No u Primoštenu je, kako je studija i satelitsko praćenje potvrdilo, obalna crta pomaknuta za čak 20 metara, pa je novinare Morskog.hr zanimalo je li materijal s dostavljenih fotografija na primoštenskoj plaži novi materijal.

“Pod krinkom dohranjivanja plaže u Primoštenu se odvija najveća devastacija obale i ekocid svih živih organizama koji će biti uništeni nasipavanjem krupnog kamenja i zemlje. Bio sam prisutan kad su bagerima i strojevima uništili hridi oko poluotoka prije dosta godina. U podmorju su tisuće tona kamenja što se vidi kad zaronite. Živi svijet pod morem je uništen, jer to nasipanje se odvija godinama”, rekao je čitatelj za Morski.hr.

Portalu je čitatelj ujedno poslao fotografije.

Photo: Čitatelj portala Morski.hr

Čitatelj Nacionala dostavio je snimku novog nasipavanja plaže:

Petrina: “Koji ti je ku*ac? Kakva zemlja? Prenesi ovaj moj komentar kako sam napisao’

Načelnik Stipe Petrine poslao je odgovor portalu Morski.hr. Prema njegovoj zamolbi, citiraju ga u integralnom obliku, bez ispravaka:

“KOJI TI JE KURAC ??? Kakva zemlja ????? Pogledaj BOLJE uostalom dođi na naš trošak i vidi o čemu s e radi. Kako ne vidiš d a je slika nastala od SJENOM pa izgleda da je naspi ŠPORAK I SA ZEMLJOM . Čoviće Božji sve je to IZVAĐENO IZ MORA ISTI DAN I MOKRO JE zato izgleda tamno . Ni jednog grama nema sa ZEMLJOM. Uostalom prije tog zahvata dobili smo suglasnost županije za tu vrstu radova posebno za to područje Raduče , MOLIM TE moj komentar objavi onako kako sam napisao . I ako si Čunka ODJEBI TOGA KOJI T JE TO POSLAO JER TE LAŽE ! L.P.”, poručio je Petrina.

Načelnik Primoštena Stipe Petrina priložio je portalu Morski.hr dozvolu županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i komunalne poslove, koji mu daje suglasnost za radove, u skladu s postojećim Zakonom.

Rješenje za dohranjivanje plaže oko poluotoka Raduča. Šibensko-kninska županija dala je suglasnost