Vojni analitičari iznijeli su za Newsweek kako vide potencijalni početak trećeg svjetskog rata, uključujući ključne igrače i čimbenike koje treba promatrati dok se svijet približava potencijalu za veliki sukob.
Admiral u mirovini Mark Montgomery i bivši savjetnik američkog ministra obrane James Anderson iznijeli su za Newsweek nekoliko lokacija diljem svijeta koje bi mogle postati potencijalna žarišta većeg sukoba.
Među njima je i Balkanski prostor, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju te Crnu Goru.
BOŽO KOVAČEVIĆ ‘Mogućnost trećeg svjetskog rata ostaje otvorena, NATO nije spreman’
‘Putin snažno gura prema sukobu na području Srbije i BiH’
Montgomery je naglasio kako bi Rusija mogla biti glavni pokretač šireg rata, napominjući da Moskva već ima utjecaj u manjim sukobima, poput onih u Gruziji i Srbiji.
“Vladimir Putin je izvršio pritisak na Srbiju, kao i na Bosnu i Republiku Srpsku. On snažno gura prema sukobu u tom području”, rekao je Montgomery.
Osim Balkana, analitičari su spomenuli i ruske ambicije u Baltiku i Poljskoj, smatrajući ih “proširenjem” rata u Ukrajini, koji je započeo ruskom agresijom 2022. godine.
Kina, Iran i Sjeverna Koreja
Ostale potencijalne “točke eskalacije” u svijetu uglavnom su povezane s Kinom. Posebno je spomenut Indo-Pacifik, s mogućnošću kineske invazije na Tajvan, što je vanjskopolitički cilj Pekinga od osnutka Narodne Republike Kine.
Montgomery i Anderson su također spomenuli Iran u ovoj analizi, osobito naglašavajući financiranje grupa kao što su Hamas, Hezbolah i Huti, uz nedavni izravni napad Teherana na Izrael.
Daljnja analiza vojnim analitičara ukazuje na mogućnost sudjelovanja Sjeverne Koreje, Irana i Kine u takvom hipotetskom sukobu. Oni temelje svoje stajalište na činjenici da su ove zemlje “podržale rusku agresiju na Ukrajinu”, ističući izravnu i neizravnu podršku koju su Rusija dobila od njih.
NOVO UPOZORENJE IZ MOSKVE Lavrov: ‘Amerikanci se rugaju našim crvenim linijama, to ne bi smjeli’
Uključivanje zemalja NATO-a
S druge strane, očekuje se uključivanje i zemalja NATO-a, među kojima bi to najvjerojatnije bile Njemačka, Poljska, Francuska, Velika Britanija, Italija i Sjedinjene Američke Države. Također, u slučaju izbijanja rata na Baltiku, uključene bi bile i baltičke države (Latvija, Litvanija i Estonija).
Prema analizi, sukob bi mogao zahvatiti i Filipine, Japan, Australiju, Indiju, Maleziju i Indoneziju zbog njihove geografske blizine Kini. Također su spomenuli Tursku, koju su nazvali “potencijalno destabilizirajućom silom”, ali su istaknuli kako “ne bi riskirali sukob sa SAD-om i Izraelom”.
Kada je riječ o sigurnosti, Montgomery i Anderson smatraju da u slučaju većeg sukoba “nigdje na svijetu ne bi bilo potpuno sigurno”, no naglašavaju da bi najsigurnija regija bila “globalni jug”, kao i ruralna područja u SAD-u koja ne bi bila cilj potencijalnih napada.
Postoji li opasnost od nuklearnog rata?
Najveći rizik potencijalnog trećeg svjetskog rata leži u mogućnosti da sukob eskalira u nuklearni obračun. Iako se često smatra da bi treći svjetski rat nužno podrazumijevao nuklearni sukob, stručnjaci upozoravaju da bi nuklearno oružje vjerojatno bilo upotrijebljeno tek kasnije, te da bi, ako bi bilo upotrijebljeno, najvjerojatnije bilo riječ o taktičkom nuklearnom oružju koje bi ograničilo njegovu devastaciju.
Analitičari ističu učestale prijetnje Rusije o upotrebi nuklearnog oružja, no dodaju da još uvijek nije bilo konkretnih koraka u tom smjeru, što ukazuje na to da su velike sile svjesne ozbiljnosti i dugoročnih posljedica prelaska takve crvene linije. Anderson je komentirao Putinove prijetnje nuklearnim napadom u Ukrajini, naglašavajući da su one, barem do sada, bile “blefovi”.
NUKLEARNI RAT Tadić: Putin izvodi predstavu za rusku javnost, prijetio je već 40 puta
“U kontekstu trećeg svjetskog rata, nuklearno oružje bi vjerojatno bilo upotrijebljeno u kasnijim fazama, od strane država koje se osjećaju očajno, čija je egzistencija ugrožena i koje nemaju druge opcije”, rekao je Anderson.
Montgomery je dodao da bi svaka moguća američka upotreba nuklearnog oružja bila vjerojatno reakcija, a ne preventivni udar. “Jednostavno ne mislim da bismo bili prvi… A zatim dolazi pitanje, kada bi ih Kina ili Rusija ponovno iskoristile? Vladimir Putin pokazao je najveću sklonost preuzimanju rizika među svim čelnicima koje smo spomenuli”, istaknuo je Montgomery.
Oba stručnjaka slažu se da će trajanje oporavka od bilo kakvog nuklearnog sukoba uvelike ovisiti o njegovoj intenzitetu. Masivna uporaba značila bi ogroman period oporavka, dok bi ograničena uporaba, poput taktičkog nuklearnog oružja, zahtijevala kraći period, piše Newsweek.
Komentari