MUP je nešto ranije objavio priopćenje o više uhićenih zbog desničarskog terorizma diljem Europe, od kojih su dvije osobe uhićene u Hrvatskoj. Zajednička je to akcija Eurojusta i Europola u kojoj je osim petero uhićenih, još sedam drugih osoba ispitano u različitim zemljama. U akciji su, podsjetimo, sudjelovala tijela uz Belgije, Hrvatske, Italije, Litve, Nizozemske i Rumunjske.
Porast desničarskog nasilja na Zapadu
Porast desničarskog nasilja u Europi i SAD-u sve više postavlja izazove trenutnim naporima u borbi protiv terorizma. Visokoprofilni napadi usamljenih terorističkih aktera stavljaju dodatni pritisak na postojeće nedostatke u resursima i osoblju. Sve više je izazova koji potiču sigurnosne aktere svake pojedine zemlje da osmisle uravnoteženu raspodjelu resursa kako bi se suprotstavili višestrukim terorističkim ideologijama.
Naime, desničarski ekstremizam je u porastu u raznim zapadnim zemljama. U Sjedinjenim Američkim Državama domaći terorizam uvelike je nadmašio napade povezane s džihadistima: otprilike 60 posto terorističkih incidenata povezano je s desničarskim ideologijama. U Europi su službene brojke o desničarskim napadima nešto niže nego u SAD-u, što je dijelom posljedica poteškoća u pravnom razlikovanju desničarskih terorističkih kaznenih djela od zločina iz mržnje. Ipak, u Europi je u zadnjih nekoliko godina broj uhićenja povezanih s desničarskim terorizmom porastao. Uhićenja su uključivala usamljene aktere, ali i terorističke akcije koje je organizirala mreža, poput francuske terorističke skupine koja je planirala izvesti napade na muslimane i talijansko-švicarske mreže koja je uspjela nabaviti sofisticirano oružje.
Vlade mnogih zemalja nemaju adekvatnu strategiju
Sve veća desničarska teroristička prijetnja komplicira stalnu borbu protiv terorizma jer koristi osoblje inače zaposleno u borbi protiv terorizma. Bit će potrebna dodatna sredstva za provođenje svake od faza protuterorizma uključujući praćenje, kazneni progon, zatvaranje i rehabilitaciju, navode policijski stručnjaci. Protuterorističke operacije u Zapadnoj Europi povezane s desničarskim ekstremističkim aktivnostima povećale su se gotovo tri puta u odnosu na prethodna razdoblja. Neke europske vlade već su najavile planove za daljnje povećanje napora u borbi protiv nasilnih desničara. Prije nekoliko godina prijetnja džihada pokazala je da razvijene zemlje EU-a nemaju dovoljno resursa. Prije par godina francuske sigurnosne službe obznanile su da nemaju dovoljno osoblja da adekvatno nadziru sve džihadiste koji su bilu na popisu za nadzor nacionalne sigurnosti. Ekstremno desničarski terorizam postaje dodatno nezgodan.
Za borbu protiv terorizma potrebni su resursi
Izazovi za raspodjelu resursa i osoblja prema različitim strujama terorizma mogli bi se uskoro pojaviti i u SAD-u, gdje su resursi za provedbu zakona uglavnom usmjereni na domaće džihadiste, često zanemarujući desničarske prijestupnike. U SAD-u se događaju poteškoće u procesuiranju desničarskog nasilja kao terorizma. Međunarodne veze između desničarskih nasilnih prijestupnika postoje, ali su često manje očite. To ima važne posljedice jer se optužbe povezane s terorizmom u SAD-u najčešće koriste za djela međunarodnog terorizma. To uključuje mnoge napade džihadističkih usamljenih aktera, iako su većina njih domaći građani i imaju ograničene veze sa stranom terorističkom organizacijom. Desničarsko nasilje općenito se smatra domaćim terorizmom, za koji ne postoji savezna kaznena prijava, te se stoga procesuiraju kao druge vrste kaznenih djela, poput zločina iz mržnje.
Izostanak kaznenog progona desničarskog nasilja kao terorizma ima ogroman utjecaj na napore koji se ulažu. Nepotpune istrage o postojanju desničarskih mreža dodatno povećavaju ranjivost na buduće napade. Jednako tako i netočna slika desničarske prijetnje umanjuje razumijevanje specifičnih obilježja ekstremno desničarskog terorizma. I što je najvažnije, shvaćanje desničarskih prijestupa kao izoliranih incidenata umanjuje izglede za međunarodnu suradnju u borbi protiv ove vrste terorizma. Sve manje su izolirani, sve više umreženi, donosi NGO platforma Vision of Humanity.
Komentari