Problem sustavnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada u Hrvatskoj biti će riješen izgradnjom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, poručio je u srijedu Žarko Katić, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova.

U saborskoj raspravi o izmjena Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti Katić je istaknuo da će se u budućem Centru zbrinjavati samo nisko i srednje radioaktivni otpad iz industrije, medicine i znanosti te iz Nuklearne elektrane Krško, ne i visoko radioaktivno istrošeno nuklearno gorivo.

Kada je riječ o niskom i srednjem radioaktivnom otpadu iz NE Krško riječ je uglavnom o potrošnom materijalu koji radnici nose i na kraju dana bacaju, pojasnio je.

Dodao je da je trenutno radioaktivni otpad iz industrije i medicine zbrinut u dva zatvorena skladišta u Zagrebu, Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada i iznosi 11 i pol kubičnih metara, a procjena je da će do 2060. ta količina iznositi oko 100 kubičnih metara.

Uz otpad koji ćemo preuzeti iz NE Krško količina će biti dodatnih 1130 kubika, a procjena je da će se do zatvaranja NE Krške 2043. godine dosegnuti 1780 kubičnih metara, kazao je Katić.

Andreja Marić (SDP) kazala je  kako još uvijek nije jasno ima li Centar Čerkezovac od kojeg se očito nije odustalo sve  potrebne dozvole, je li gotova studija utjecaja na okoliš, koliki će biti kapacitet, koliko sve košta.

Zastupnici uglavnom nisu imali veće zamjerke na sam zakon a u svjetlu energetske krize dio ih je podržao korištenje nuklearne energije kao čiste energije.

„Nuklearna energija je potrebna, čista, naša je budućnost i u nuklearnoj energiji”, kazao je Mostov Marin Miletić.

S njim se složio Darko Klasić (HSLS) koji ističe nuklearna energija je čisti, siguran, konkurentan i niskougljični izvor energije.

“Svijet je nuklearkama rekao da i moramo ih imati jer uz sve veću potrošnju one su za sada jedno dobro, iako ne i savršeno, rješenje”, kazao je Davor Dretar (DP).

„Sigurna sam da građani u Dalmaciji ne bi podržali izgradnju nuklearke”, ustvrdila je Renata Sabljar Dračevac (Socijaldemokrat) istaknuvši da je o pitanju nuklearne energije potrebno u Hrvatskoj postići konsenzus.

I Anka Mrak Taritaš (GLAS) drži da Hrvatska mora jasno reći svoj politički stav o nuklearnoj energiji.

Vezano za sam zakon , Katić je rekao je da su tri ključna razloga izmjena, usklađivanje sa zakonom o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada, usklađivanje s direktivama EU, te unapređenje sustava.

Najavio je i skoro donošenje plana pripravnosti odgovora na izvanredni nuklearni događaj.