Na kraju svake godine zatrpa nas lavina ljestvica iz popularne kulture – najbolji filmovi, najbolje knjige, najbolji albumi. Pokušaj da se u svijetu zabave definira cijela dekada u najboljem je slučaju obeshrabrujuć.

Ipak, francuska agencija AFP pokušala je i to.

‘Streaming’ naraštaj

Na početku 2010. glazbena platforma Spotify imala je manje od milijun pretplatnika, a Netflix nešto preko 12 milijuna. Usluge ‘streaminga’ izazivale su tek radoznalost

Deset godina poslije, Spotify ima 248 milijuna korisnika, a Netflix više do 158 milijuna.

Streaming je novo normalno. Svijet televizije, filma i glazbe promijenio se pojavom novog načina konzumiranja sadržaja. Sve je dostupno, uvijek.

Na tim se platformama mogu napraviti karijere. A kupovanje CD-ova? To je tako iz prošlog desetljeća. YouTube je postmilenijskoj generaciji postao mjesto za otkrivanje novih talenata.

Napredak internetske tehnologije omogućio je masovan streaming, što je prije desetak godina bilo nemoguće.

Seizmičke promjene također su unijele revoluciju u industriju video igara pa su igre za više igrača, poput Fortnitea, eksplodirale zahvaljujući mogućnostima streaminga.

Korisnici sve više odustaju od televizora i računalnih monitora i za slušanje glazbe, gledanje filmova i čitanje vijesti upotrebljavaju pametne telefone ili tablete.

Televizija po narudžbi

Nekoć, televizija je bila poput društvenog događaja. Serije poput “Seinfelda” Amerikanci su gledali u isto vrijeme i mogli su o njoj razgovarati idući dan. Ako ste živjeli izvan SAD-a, morali ste čekati.

Eksplozija streaminga i postupno odmicanje od tradicionalnih rasporeda emitiranja značila je da je televizija napokon postala globalna.

Nestalo je napeto iščekivanje iduće epizode najdraže serije, jer Netflix, Hulu, Amazon i ostali cijelu sezonu ponude odjednom.

Natjecanje tradicionalnih televizijskih mreža, kablovskih programa i internetskih producentskih divova rezultiralo je desetljećem prepunim televizijskih hitova i stotina novih epizoda godišnje.

“Igra prijestolja” koja se počela prikazivati 2011. i završila početkom ove godine, vjerojatno je kulturni kamen temeljac desetljeća.

Kravava saga nabijena seksom i borba za Željezni tron prikovala je mase gledatlje i potaknula industriju suvenira, organizaciju konvencija i turističke obilaske mjesta snimanja.

Ali ako fantastična epika nije “vaša šalica čaja”, u desetljeću je bilo televizije za sve. Ljubitelji drame uživali su u seriji “Na putu prema dolje” (Breaking Bad) i distopijskom teroru u “Sluškinjinim pričama”.  Oni koji vole komedije zaljubili su se u “Modernu obitelj”.

Živio Disney

Hollywoodom je od njegova zlatnog doba vladalo pet velikih filmskih studija, Warner, Universal, Paramount, Columbia i Disney. Gledajući današnju zaradu na kino blagajnama, velik je ostao samo jedan.

Svaki treći dolar zarađen na američkim kino blagajnama slio se u Disneyjeve džepove. Kompanija je ove godine na globalnoj razini zaradila nevjerojatnih 13,5 milijardi dolara. I to prije nego što je u kina krenuo zadnjih od Ratova zvijezda “Uspon Skywalkera”.

Time je oboren dosadašnji rekord iz 2016. kada je 7,6 milijardi dolara zaradio.. Disney.

To se dogodilo djelomično i zato jer je direktor Bob Iger prošlo desetljeće proveo trošeći milijarde dolara na akvizicije. Nakon što je kupio Marvel 2009. i poslao njegove junake da haraju kino blagajnama, tome je dodao Lucasfilm (čitaj: Ratove zvijezda) 2012. i Fox ove godine.

Uz to, Disney je iskoristio i vlastiti katalog za niz nostalgičnih i profitabilnih ‘remakeova’, od “Knjige o džungli” do “Aladina”.

A imao je i vremena stvoriti svoj izvorni fenomen – nezaustavljivu seriju filmova “Snježno kraljevstvo”.

Različitosti 

Južnokorejski K-pop zaračao je svijet i osvojio top ljestvice. Hit iz 2012. “Gangnam Style” potaknuo je globalno ludilo “konjskog plesa” i te godine postao jednostavno sveprisutan.

Latinoamerički reggaeton također se proširio svijetom u ovoj dekadi, a megahit “Despacito” (2017) i dalje je najgledaniji spot na YouTubeu s više od 6,5 milijuna pregleda.

Na televiziji, Amazonov show “Transparent” zauvijek je promijenio način na koji se transrodni ljudi portretiraju na ekranu dok je na velikom ekranu Marvelov blockbuster “Crni panter” ponovo izumio filmove o superjunacima, ali s potpuno crnom postavom.

Američka Akademija filmskih znanosti i umjetnosti, koja dodjeljuje Oscare, i Diskografska akademija koja dodjeljuje Grammyje, zadnjih godina izloženi kritikama da su im nagrade ‘prebijele’ i ‘premuške’, intenzivno povlače poteze koji bi trebali pridonijeti raznolikosti nominiranih i laureata.

Glas više nije dovoljan

U svijetu pop glazbe nije više dovoljno imati raspon glasa od više oktava poput Mariah Carey, morate imati modni brend, prodavati kozmetiku ili biti na filmu.

Beyonce je diva dekade, postala je prva Afroamerikanka kao glavna izvođačica na najvećem američkom festivalu Coachelli, glumila je u novom izdanju “Kralja lavova” i dvaput nastupila u poluvremenu Super Bowl.

Ali ima i vlastiti modni brend Ivy Park, a njezin album i film “Lemonade” iz 2016. osvojio je gotovo sve nagrade koje je mogao.

Ona je ogledni primjer novog naraštaja glazbenih superzvijezda.

Rihanna je često na vrhu ljestvica singlova i albuma, ali 31-godišnjakinja s Barbadosa zarađuje bogatstvo svojim linijama kozmetike i nakita. Ove godine pokrenula i luksuznu modnu marku u suradnji s francuskim LVMH-om (Hennessy-Vuitton).

Taylor Swift je od 2010. osvojila 10 Grammyja, ali gotovo da je lansirala jednako toliko parfema.

I na kraju, Lady Gaga. Bila je na turneji s Tonyjem Bennettom i pjevala jazz standarde, pokrenula vegansku liniju kozmetike i oduševila ulogom u filmu “Zvijezda je rođena”, za koji je usput osvojila Oscara za najbolju pjesmu.

Svaka od njih ‘vrijedi’, po procjenama, više od 300 milijuna dolara.