ERWIN ORTNER UOČI KONCERTA ‘MUKA PO IVANU’ U LISINSKOM 13. TRAVNJA

Gala koncert „Muka po Ivanu“ Johanna Sebastiana Bacha održat će se na Veliki četvrtak, 13. travnja, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. „Muka po Ivanu” smatra se jednim od najljepših djela svog vremena i već stoljećima neizostavni je dio uskrsnog repertoara najuglednijih svjetskih koncertnih dvorana i opera. Skladba opisuje događaje biblijske Posljednje večere i prati događaje do Isusove smrti na križu i polaganja u grob. Biblijsku priču prenose likovi evanđelista, Petra i Pilata koje će oživjeti vrhunski međunarodni solisti, predvođeni Hrvatom Matijom Meićem u ulozi Isusa. Ovo barokno remek-djelo na pozornici će izvesti ugledni bečki orkestar WISE Consort, međunarodni solisti te nagrađivani zbor ‘’Arnold Schönberg’’, a koncertom će ravnati čuveni bečki dirigent Erwin Ortner koji je dao intervju za Nacional.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili postaviti Bachovu „Muku po Ivanu“?

Nekoliko je razloga za to: prvo, bila je to želja organizatora, a drugo je da je to prekrasno dramatsko djelo u mnogočemu teže od “Muke po Mateju”.

NACIONAL: Što znači ovo djelo za klasičnu glazbu, a što predstavlja vama? Ono se izvodi u uskrsno vrijeme pa je religija njegov neizostavan dio. Kako vi gledate na religiju?

Naravno, ovo djelo izvodi se tijekom Uskrsa, a religija se distancirala od Crkve i uobičajenih načina bogoštovlja. Međutim, još je uvijek jako prisutna potrebe za vjerovanjem, a ta je potreba postala očitija zbog recentnih migracija. Sadašnjost je vrijeme velike produktivnosti kad je riječ o vjerovanjima, vrijeme definirano rapidnim religioznim promjenama, različitim misionarskim pokretima i religijskim konfliktima. Ne trebamo sumnjati da će to biti tako i u budućnosti.

NACIONAL: Koliko je lagano ili teško izvoditi ovo djelo, koliko ga se treba uvježbavati?

Priprema djela do najvišeg mogućeg standarda uvijek je teška. Stoljeće stara tradicija često proizvede određenu vrstu nemara. Često mnogi kažu ‘’zašto toliko uvježbavati? Pa svi to djelo tako dobro poznaju!’’ Ja vjerujem da se treba boriti protiv tog nemara i da standardnim djelima treba pristupati uvijek s malom dozom svježine, svaki put kad ih se izvodi ili uvježbava.

NACIONAL: “Muku” ćete izvesti s orkestrom, zborom i hrvatskim pjevačem kao Isusom. Kako je došlo do toga?

Matiju Meića pozvao je organizator da izvede Isusa na temelju njegovih dirljivih izvedbi s drugim orkestrima i ja sam to prihvatio s velikim odobravanjem.

NACIONAL: Zašto ste vi svoj život posvetili klasici? Kako se promijenio pristup prema njoj?

Tehnički napredak omogućio je lakši pristup glazbi i doseg široj publici. Samo to, međutim, ne pomaže boljem razumijevanju te glazbe. To je izazov obrazovnog sustava: glazbenih škola, posebnih koncerata za mlade i slično. Ali i Erasmus program razmjene studenata igra važnu ulogu u tome.

NACIONAL: Kako vaši sunarodnjaci Austrijanci vide klasičnu glazbu, posebno s obzirom na to da je ona dio vaše kulturne baštine?

Glazbeni programi na javnim medijskim servisima, televiziji i radiju, kao što su ÖRF2, ÖRF3 ili Ö1 jako su orijentirani na klasičnu glazbu. Zadaća prenošenja tog kulturnog naslijeđa igra važnu ulogu u austrijskom razmišljanju o klasičnoj glazbi. Isto tako, brojna besplatna događanja kao što je filmski festival na bečkom trgu Rathausplatz, kao i prijenosi uživo s festivala ili iz Bečke opere vrlo su važni.

NACIONAL: Osjećaju li se ponosno?

U Beču više od deset tisuća ljudi sluša klasičnu glazbu uživo svake večeri – ta brojka je veća od bilo koje u svijetu. S druge strane, Beč ima milijun redatelja opere. U Beču je interes za klasiku zaista opći, čak zanima i ljude koji nikad nisu bili na koncertu klasične glazbe.

NACIONAL: Zašto je Bach potreban današnjoj publici?

Jednostavno rečeno: Bach je najvažniji skladatelj u zapadnoj glazbenoj povijesti, usporediv s naslijeđem svjetskih povijesnih lokaliteta. Ne trebaju svi znati sve te nevjerojatne zgrade i prirodna bogatstva. Ali onaj tko ih prouči ili sluša Bachovu glazbu, shvatit će svu njihovu čudesnost.

NACIONAL: Što je potrebno da bi se postao vrhunski dirigent?

Potrebne su dvije stvari: moraš detaljno poznavati djelo koje dirigiraš i trebaš imati didaktičko-metodološke uvjete za oživljavanje djela zbog svih koji su uključeni u taj proces, zbog izvođača i zbog publike.

NACIONAL: Kako ste se vi zaljubili u svoj posao?

To što sam glazbenik daje mi ogromnu energiju i volju za životom. Sposobnost prenošenja dijela toga što sam naučio kroz godine drugim izvođačima i publici nevjerojatno je zadovoljstvo. Želio sam biti glazbenik još od malih nogu. U osnovnoj školi nekoliko mojih prijatelja upisalo se u Bečke dječake. Kad sam ih ugledao kako pjevaju, dosađivao sam majci legendarnom rečenicom: “Ako se jednog dana neću rukovati s predsjednikom, bit ćeš ti kriva!” Stoga mi je dozvolila da im se priključim.