Europska unija Hrvatskoj predstavlja povijesno važan okvir za demokratski razvoj i gospodarski rast, rekao je u četvrtak u Dubrovniku zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula otvarajući dvodnevnu međunarodnu konferenciju povodom deset godina članstva RH u EU.

„Hrvatskoj EU predstavlja povijesno važan okvir za demokratski razvoj i gospodarski rast. Mnoge smo mogućnosti iskoristili, ali ne sve i ne u potpunosti. U konačnici sve ovisi o samoj Hrvatskoj. Ne trebamo se pitati kako živimo u EU, već kako živimo u Republici Hrvatskoj kao članici EU“, poručio je Picula.

Picula je na otvaranju konferencije „Europska Hrvatska: retrospektiva i prospektiva“, kojoj je i organizator, rekao kako je konferencija podsjetnik da je proteklih deset godina bilo povijesno razdoblje za EU te da se Hrvatska i EU 2023. godine itekako razlikuju od vremena iz 2013.

Picula, koji je izvjestitelj EP za novu politiku proširenja i predsjednik radne skupine za zapadni Balkan u Odboru za vanjsku politiku, na uvodnom je panelu „Retrospektiva 10 godina RH i EU: Možemo li bolje?“ istaknuo kako je Hrvatska u deset godina uspjela napraviti preinake koje su drugim članicama još uvijek nedostižne.

„Da nismo u EU ušli 1. srpnja 2013. godine, teško da bismo ušli pola godine ili godinu kasnije. Lako je moguće da bi se sve odužilo i danas bismo bili u posve drukčijoj povijesnoj situaciji, zajedno s onima koji nažalost danas muku muče s osnovnim postavkama tranzicije“, rekao je Picula.

Bivši veleposlanik EU-a u Hrvatskoj Paul L. Vandoren izjavio je kako se u deset godina Hrvatska jako dobro integrirala u EU i danas je normalna članica.

„Hrvatska je uspjela. I slažem se da bi se sve razvuklo. Pregovori su bili dugi, ponekad i bolni, ali smo imali usku suradnju i posao je obavljen. Najveći je uspjeh pristup schengenskom prostoru i euro zoni“, rekao je Vandoren.

Stanišev: Impresivnih hrvatskih deset godina članstva

Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP Sergej Stanišev istaknuo je kako je Hrvatska impresivno odradila svoj posao u proteklom desetljeću.

„Prvi razlog je uspostava jasnih nacionalnih prioriteta. Kad ste postali članica EU, jasno ste znali da želite doći do kraja procesa, članstva u euro zoni i schengenskom prostoru. Drugi razlog je širi nacionalni konsenzus u tim ključnim prioritetima, a treći je naravno naporan rad“, naveo je Stanišev.

Hrvatska konzultantica za fondove EU Ariana Vela istaknula je kako je nakon ulaska u EU alokacija bila znatno veća od raspoloživih sredstava, sustav upravljanja je prenesen na RH, a trebalo je i strateški promišljati što s raspoloživim sredstvima.

„Naučili smo ugovarati, pomakli se sa začelja i trenutno smo treći u EU. Relativno smo dobri. U provedbi i potrošnji ugovorenih sredstava situacija nije toliko idealna. I dalje smo izuzetno birokratizirani, a znanje o javnoj nabavi je još uvijek nedovoljno da bi se izbjegle nepravilnosti i financijske korekcije“, rekla je Vela.

Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Mirko Bilandžić istaknuo je kako je Hrvatska ušla u EU koja nije bila unija, već ekonomska zajednica, u sasvim drukčijoj sigurnosnoj situaciji nego danas.

„Sigurnosni mehanizmi još nisu bili izgrađeni. Na sve sigurnosne izazove EU je odgovarala reaktivno, sve do prošle godine. Ulazak RH u EU i NATO je proces završetka jačanja hrvatske sigurnosti“, rekao je Bilandžić.

U petak su na programu još četiri panela: „Zelena budućnost Europe: između ambicija i stvarnosti“, „Na granicama Europe: treba li nam nova strategija proširenja?“, „Hrvatski soft power: od slučajnosti do sustavnosti“ i „Europa za građane – građani za Europu“.