Temeljem svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, a na prijedlog Komisije za pomilovanja predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović pomilovala je 25 osoba među njima i bivšeg vlasnika “Croatia Busa” Leona Sulića kod kojega je komisija prilikom predlaganja pomilovanja primarno uzela u obzir njegovo iznimno teško zdravstveno stanje.

Pomilovanje, kako je u utorak pojasnio predsjednik Komisije za pomilovanje profesor Davor Derenčinović, ne podrazumijeva oslobođenje 68-godišnjeg Sulića od potraživanja i naknade štete za tvrtku “Croatia Bus” koju je oštetio.

Sulić je zbog gospodarskog kriminala u “Croatiabusu” teškog 15,5 milijuna kuna 2007. osuđen na kaznu od sedam godina zatvora, koju mu je Vrhovni sud smanjio na pet godina. Tu je kaznu izdržao, a u ožujku 2014. pravomoćno osuđen na godinu i deset mjeseci zatvora jer se raznim malverzacijama na štetu “Croatiabusa” domogao i stana vrijednog više od 589 tisuća kuna. Za to je nedjelo sada pomilovan, a predsjednica ga je svojom odlukom oslobodila “izvršenja neizdržanog dijela izrečene kazne zatvora”.

‘Angina pectoris, srčani i moždani udar’

“Prigodom prijedloga odluke o pomilovanju osuđenika Leona Sulića, primarno je uzeto u obzir njegovo iznimno teško zdravstveno stanje (angina pectoris, srčani i moždani udar) zbog kojeg postoji potreba svakodnevnog liječenja kao i znatan protek vremena od počinjenja kaznenog djela”, navodi Derenčinović u očitovanju poslanom iz Ureda predsjednice nakon upita medija o razlozima zbog kojih je Sulić pomilovan.

Derenčinović naglašava i da se u Sulićevom slučaju “akt pomilovanja isključivo i jedino odnosi na izrečenu kaznu zatvora za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te ni u kom slučaju ne podrazumijeva oprost tj. oslobođenje od potraživanja i naknade štete na ime imovinskopravnog zahtjeva oštećenoj tvrtki ‘Croatia bus d.d.’“.

• Predsjednik komisije skrenuo je i pozornost da predsjednica Republike nema obvezu obrazlagati svoju odluku. Pritom se pozvao na rješenja Ustavnog suda prema kojima Zakon o pomilovanju, kao ni bilo koji drugi zakon, ne sadrži odredbu po kojoj bi postojala obveza predsjednice Republike da obrazloži svoju odluku o pomilovanju određenog osuđenika.

No, dodaje da jednu odredbu navedenog Zakona “treba sagledavati kao rješenje koje osigurava nužni stupanj uvida javnosti u pomilovanja tj. uvid u vrste, odnosno težinu kaznenih djela u svezi s kojima se pomilovanja daju. Na taj se način omogućava javnosti da izgradi stavove o radu Predsjednika/ce Republike u tom ustavnopravnom području“, navodi Derenčinović.

U Komisiji za pomilovanja predsjednice Republike, uz Derenčinovića su i Miroslav Šumanović, Damir Primorac, Marijan Hranjski, Mirjana Kralik, Eduard Kunštek i Ivica Tolušić.