Nova Vlada koju kroje HDZ i Domovinski pokret dobit će, prema najavama, posebno ministarstvo koje će se baviti demografijom i useljeništvom, a taj bi resor trebao pripasti DP-u.
U DP-u, naime, smatraju da nova garnitura u Banskim dvorima mora veću pozornost posvetiti demografiji nego što su je posvećivale dosadašnje vlade.
‘Demografija jedan od ključnih problema’
„Mi stalno govorimo da je demografija život, ona je jedna od vodećih stavki u našem programu. Demografija je jedan od ključnih problema s kojima se Hrvatska suočava i time se treba ozbiljno pozabaviti. Uostalom, demografijom se bave i druge europske zemlje“, kazao je za nacional.hr glavni tajnik DP-a Josip Dabro.
DP PREDAO POTPISE Plenković bi mogao kod Milanovića do kraja tjedna
S obzirom na interes DP-a za demografiju, istražili smo koliko njihovi čelnici imaju djece, odnosno kakav su doprinos sami dali demografskoj obnovi zemlje o kojoj govore. Iz samog DP-a do trenutka pisanja ovog teksta nismo dobili odgovor na to pitanje, a veći dio njihovih čelnika nije bio dostupan. Ipak, iz razgovora s pojedinim ‘domovincima’ i službenih životopisa, može se doznati kakvo je obiteljsko stanje vodećih ljudi u DP-u i pridržavaju li se sami načela demografske politike koje zagovaraju.
Jurčević rekorder po broju djece, ali ne želi biti u koaliciji s HDZ-om
Najviše djece među čelnicima DP-a, čak sedam, ima Josip Jurčević. Može se reći da je Jurčević rekorder po broju djece u vrhu DP-a.
Međutim, Jurčević je u četvrtak kazao kako neće podržati novu Vladu Andreja Plenkovića koju bi trebali sastaviti HDZ, DP i dio manjinskih zastupnika. Navodno je, prema tvrdnjama medija, nezadovoljan time što ‘domovincima’ nije pripalo Ministarstvo kulture.
Dabro kaže da je ‘novi rekorder po broju djece’ u vrhu DP-a
Dabro je, pak, otac troje djece – dva sina i jedne kćeri. U šali za nacional.hr kaže da će, ako se obistine Jurčevićeve najave da neće staviti svoj potpis na novu koalicijsku vladu, on biti novi rekorder po broju djece među čelnicima DP-a.
Josip Dabro (DP), FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL
„Ja sam vam sada rekorder po broju djece u vrhu stranke“, kaže.
Penava, Radić i Ćipe imaju po dvoje djece
Ostali čelnici DP-a stoje nešto slabije po brojnosti svojih kućanstava. Moglo bi se reći da u po broju djece ispod granice zahtjeva natalitetne politike, čiji je cilj da obitelji imaju troje ili više djece.
Predsjednik DP-a i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava otac je, prema životopisu objavljenom na mrežnim stranicama Grada Vukovara, dvoje djece – sina i kćeri.
Dvoje djece – jedno punoljetno i jedno maloljetno, ima i zamjenik predsjednika DP-a Mario Radić.
I saborski zastupnik DP-a Stipo Mlinarić Ćipe otac je dvoje djece.
Demografski slom
Demografija je, inače, već desetljećima jedan od najvećih problema s kojima se Hrvatska suočava. Osim većeg broja umrlih nego rođenih, Hrvatska se suočava i s masovnim iseljavanjem, posebno otkako su se njenim građanima otvorila tržišta rada ostalih članica Europske unije.
Prema posljednjem popisu stanovništva, onom iz 2021. godine, u Hrvatskoj je živjelo 3,89 milijuna stanovnika. To je gotovo 400.000 ili 9,25 posto manje nego deset godina ranije, kada je Hrvatska, prema podacima popisa, imala 4,28 milijuna stanovnika.
Popis iz 2021. pokazao je da nijedna hrvatska županija, uključujući i Grad Zagreb, nije u demografskom plusu. Naime, sve županije su 2021. imale manje stanovnika nego 10 godina ranije.
Pritom je nateže stanje, kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čiji se ukupan broj stanovnika u 10 godina smanjio gotov za petinu, odnosno za 19,54 posto, te u Sisačko-moslavačkoj županiji, koja je 2021. imala 18,49 posto manje stanovnika nego 10 godina ranije.
S druge strane, najmanji pad broja stanovnika, 2,54 posto, imao je Grad Zagreb, pokazuju podaci državne statistike.
Među najstarijim nacijama u Europi
U razdoblju od 2011. do 2021. znatno je smanjen i broj kućanstava u Hrvatskoj. Njih je 2011. bilo oko 1,52 milijuna, a 10 godina kasnije 1,44 milijuna, odnosno oko 80.000 ili 5,31 posto manje, pokazuju podaci DZS-a.
Osim što se broj kućanstava smanjio, ona su i „ostarila“. Naime, prosječna starost hrvatskog stanovništva u 2021. godini iznosila je, prema podacima DZS-a, 44,3 godine, što nas svrstava među najstarije nacije u Europi. U 2011. godini prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj iznosila je 41,8 godina.
Osnivanje ministarstva neće riješiti demografske probleme
Kada se podvuče crta, ne čudi da demografi već dugo stanje u kojem se nalazi hrvatska populacija opisuju kao „demografsku katastrofu“. Poseban je problem masovno iseljavanje radno aktivnog stanovništva u bogatije i razvijenije članice Unije. Preciznih brojki o tome koliko je Hrvata iselilo u posljednjih desetak godina nema, no procjene najčešće govore o 200.000, mahom mladih ljudi.
I ekonomisti već godinama upozoravaju na demografske probleme te ističu kako oni postaju sve veća prepreka daljnjem gospodarskom rastu. Zbog nedostatka radne snage, Hrvatska već godinama masovno uvozi radnu snagu. Najprije ju je uvozila iz zemalja Zapadnog Balkana, posebno iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a posljednjih godina najviše je uvozi iz dalekih zemalja kakve su Indija, Nepal i Filipini, a u posljednje vrijeme sve više i Bangladeš, Egipat i druge.
Demografska pustoš, kažu ekonomisti, ugrožava i regionalni razvoj. Demografsko pražnjenje čitavih regija za posljedicu već sada ima, a u budućnosti će imati i više, i ukidanje brojnih javnih usluga – od dječjih vrtića i škola, preko gašenja domova zdravlja i javnoga prijevoza, pa do ograničenja u pružanju usluga državne uprave i samouprave.
U takvoj situaciji, samo osnivanje posebnog ministarstva ne može riješiti demografske probleme. Demografi i ekonomisti, naime, već dugo ističu kako je neophodno donijeti demografsku strategiju, ali i prilagoditi postojeće i donijeti nove politike te ojačati ekonomiju. To bi potaknulo ostanak ljudi u Hrvatskoj i eventualni povratak dijela iseljenika, posebno novijih, a tako i postupnu promjenu demografskih trendova.
Komentari