Demograf Ivan Čipin rekao je kako je zadnjih 15 godina vidljiv trend pada broja živorođene djece. Nakon ulaska Hrvatske u EU došlo je do kratkotrajne stabilizacije, da bi u zadnjih nekoliko godina, posebno u 2023. godini, ponovno svjedočili padu.

“Prvenstveno zbog demografskih razloga jer u dob za rađanje ulaze generacije rođene početkom 1990-ih, tad smo imali znatniji pad živorođenih zbog Domovinskog rata i tranzicije iz tržišnog u plansko gospodarstvo. To je nešto što zovemo demografski momentum i on je nama negativan. Pojednostavljeno, to znači da su generacije malobrojnije nego generacije starijih i čak uz iste stope fertiliteta generiraju manji broj djece. Taj apsolutni broj živorođene djece će se nastaviti smanjivati i u narednim godinama”, rekao je Čipin.

Naglasio je kako stopa fertiliteta u Hrvatskoj, ako se gleda u europskim okvirima, i nije tako nisko. “Zvuči paradoksalno da smo iznad europskog prosjeka. Mnoge nordijske zemlje imaju nižu stopu fertiliteta od Hrvatske”, rekao je.

“Opće objašnjenje je da se radi o nesigurnosti, neizvjesnosti u čitavom svijetu, pogotovo razvijenim zemljama zbog rata u Ukrajini i na Bliskom istoku. U Europskoj uniji sve zemlje osim Portugala su doživjele pad fertiliteta u 2023., riječ je o nečem globalnom. Mi se još koliko toliko držimo i nismo spali na niske razine kakve imaju Finska ili Litva”, dodao je demograf.

Ova slika otkriva sve o demografskoj katastrofi Hrvatske, pogledajte

Sven Marcelić, sociolog, Filozofski fakultet u Zadru, istaknuo je kako demografski procesi nisu stvar dnevne politike. “Govorimo o dugim procesima na koje ne možemo utjecati mjerama koje ćemo donijeti od danas do sutra”, rekao je.

Kada se govori o stopama fertiliteta, istaknuo je, treba razmatrati širi socioekonomski okvir. “Skandinavske zemlje su sigurno ekonomski razvijenije od Hrvatske, međutim kada gledamo njihov vrijednosni okvir, možemo vidjeti da je puno manje izražena tradicionalna konstrukcija društva i obitelji, ljudi su manje motivirani da imaju djecu jer su više individualizirani”, pojasnio je.

Fertilni kontingent smanjuje se i zbog sve većeg broja mladih koji napuštaju Hrvatsku. Marcelić je istaknuo kako su vrlo bitni i regionalni odnosi. “Godine 2001. Slavonija i Dalmacija su imale otprilike jedan broj stanovnika, u međuvremenu Slavonija je izgubila oko 250 tisuća stanovnika, a Dalmacija oko 60-ak tisuća”, rekao je.

DEMOGRAFSKA KATASTROFA U Hrvatskoj se lani rodilo najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja